https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/issue/feedFF Open Press - izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu2024-10-23T18:30:47+02:00Iva Melinščak Zlodiimelinsc@ffzg.hrOpen Monograph Press<p><em>FF open press</em> je platforma za objavljivanje digitalnih izdanja Filozofskog fakulteta u otvorenom pristupu. </p> <p>Filozofski fakultet objavljuje oko 30 naslova godišnje, većinom u okviru naklade FF-press, ali izdavački su aktivne i druge organizacijske jedinice (zavodi i odsjeci).</p> <p>Kroz <em>FF open press</em> će se tekuća izdanja učiniti dostupnima u otvorenom pristupu, a postupno će se kao e-knjige objavljivati i starija izdanja, prethodno isključivo dostupna u tisku.</p> <p> </p>https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/187Nogomet, migracije, integracija2024-10-23T18:30:47+02:00Marijeta Rajković Ivetaimelinsc@ffzg.hr<p>Na temelju kvalitativnog, multilokalnog, istraživanja u knjizi se analizira uloga nogometa u procesima integracije i društvene inkluzije građana različitog, posebice imigrantskog i manjinskog podrijetla. Istraživanje je provođeno kroz četiri studije slučaja kojima se nastojao dobiti što širi i sveobuhvatniji uvid u specifičnosti i kompleksnosti integracijskog procesa. U prvoj studiji slučaja istražuje se najmarginaliziraniju europsku manjinu − Rome. U drugoj se komparativno propituju stavovi navijača prema stranim nogometašima i drugim imigrantima s istim sociodemografskim karakteristikama. U trećoj se problematizira izazove integracije visokokvalificiranih i visokoobrazovanih profesionalaca u sustavu profesionalnog sporta, trenera koji rade u različitim državama. Na kraju se analiziraju međunarodne migracije reprezentativaca, dobivanja građanskog i sportskog državljanstva i (ne)potrebne integracije. Na temelju dobivene etnografske građe (iskustva, stavova i razmišljanja različitih aktera povezanih s nogometom), knjiga završava teorijskom kontekstualizacijom, propitivanjem postojećih teorija integracijskog procesa, modela i dimenzija integracije te donosi smjernice za kreatore javnih integracijskih politika.</p>2024-10-23T00:00:00+02:00Copyright (c) 2024 Marijeta Rajković Ivetahttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/186Contextualizing “Oriental” cults. New Lights on the Evidence between the Danube and the Adriatic2024-10-22T19:24:35+02:00Inga Vilogorac Brčićimelinsc@ffzg.hrGabrielle Kremerimelinsc@ffzg.hrAleksandra Nikoloskaimelinsc@ffzg.hrLaurent Bricaultimelinsc@ffzg.hrJohn Scheidimelinsc@ffzg.hrPeter Scherrerimelinsc@ffzg.hrOlivera Jandreskaimelinsc@ffzg.hrDuško Temelkoskiimelinsc@ffzg.hrSzilvia Bíróimelinsc@ffzg.hrOttó Sosztaritsimelinsc@ffzg.hrPerikles Christodoulouimelinsc@ffzg.hrAnnareta Touloumtzidouimelinsc@ffzg.hrDan Deacimelinsc@ffzg.hrArnaud Saura-Ziegelmeyerimelinsc@ffzg.hrFrançoise Van Haeperenimelinsc@ffzg.hrCsaba Szabóimelinsc@ffzg.hrNirvana Silnovićimelinsc@ffzg.hrPalma Karković Takalićimelinsc@ffzg.hrWolfgang Spickermannimelinsc@ffzg.hrNadežda Gavrilović Vitasimelinsc@ffzg.hrVladimir P. Petrovićimelinsc@ffzg.hr<p>Centar za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti Zavoda za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo je međunarodni znanstveni simpozij „Contextualizing 'Oriental' cults. New Lights on the Evidence between the Danube and the Adriatic”, održan u Zagrebu i Ptuju 15. – 17. rujna 2022. Institucije suorganizatori bile su Sveučilište u Toulouse Jean Jaurès, Austrijska akademija znanosti i umjetnosti, Istraživački centar za kulturnu baštinu “Cvetan Grozdanov” Makedonske akademije znanosti i umjetnosti, Arheološki muzej u Zagrebu i Pokrajinski muzej Ptuj – Ormož. Ciljevi simpozija bili su istražiti i raspraviti način na koji su se „orijentalni“ kultovi očitovali u podunavskim i balkanskim provincijama, na temelju epigrafskih i materijalnih izvora. Pozornost je posvećena širenju i razvoju spomenutih kultova u različitim kontekstima – povijesnom, političkom, topografskom, civilnom, gospodarskom i vojnom. Izlaganja i rasprave iznjedrili su dragocjene nove spoznaje i zaključke. Međunarodni karakter ovog skupa, čiji su sudionici bili iz više zemalja (Hrvatske, Slovenije, Austrije, Francuske, Belgije, Luksemburga, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Grčke, Mađarske i Rumunjske), omogućio je izuzetno kohezivnu i dinamičnu akademsku i kulturnu razmjenu. Dvije godine nakon simpozija prikupili smo znanstvene priloge većine sudionika. Publikacija je namijenjena domaćoj i međunarodnoj znanstvenoj javnosti, jer predstavlja najnovija saznanja i zaključke o tzv. "orijentalnim" kultovima.</p>2024-10-22T00:00:00+02:00Copyright (c) 2024 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/185Zagrebačka romanistička istraživanja / Recherches romanes de Zagreb / Estudios románicos de Zagreb / Estudos zagrebinos de filologia românica / Cercetări romanistice din Zagreb / Studi di filologia romanza dell’Università di Zagabria2024-10-22T11:07:14+02:00Gorana Bikić-Carićzsalopek@m.ffzg.hrMajda Bojićzsalopek@m.ffzg.hrMaša Musulinzsalopek@m.ffzg.hrIvana Olujićzsalopek@m.ffzg.hrLidija Orešković Dvorskizsalopek@m.ffzg.hrBogdanka Pavelin Lešićzsalopek@m.ffzg.hrTatjana Peruškozsalopek@m.ffzg.hrIvica Peša Matrackizsalopek@m.ffzg.hrDaliborka Sarićzsalopek@m.ffzg.hrDražen Vargazsalopek@m.ffzg.hrMaja Zoricazsalopek@m.ffzg.hrNina Lanovićzsalopek@m.ffzg.hrPetar Radosavljevićzsalopek@m.ffzg.hrMarta Petrakzsalopek@m.ffzg.hrBojana Mikelenićzsalopek@m.ffzg.hrDunja Frankolzsalopek@m.ffzg.hrIvana Franićzsalopek@m.ffzg.hrSanja Šoštarićzsalopek@m.ffzg.hrFrancesca Sammartinozsalopek@m.ffzg.hrAndrea-Beata Jelićzsalopek@m.ffzg.hrSandra Mardešićzsalopek@m.ffzg.hrAna Gabrijela Blaževićzsalopek@m.ffzg.hrAna María Valencia Spoljariczsalopek@m.ffzg.hrDaša Grkovićzsalopek@m.ffzg.hrBranka Oštreczsalopek@m.ffzg.hrDavor Gvozdićzsalopek@m.ffzg.hrDelia Georgeta Ćupurdijazsalopek@m.ffzg.hrNenad Ivićzsalopek@m.ffzg.hrMarinko Koščeczsalopek@m.ffzg.hrGordana Matićzsalopek@m.ffzg.hrAna Ille Horvatzsalopek@m.ffzg.hrMargarita Markovićzsalopek@m.ffzg.hrSilvia Giurgiuzsalopek@m.ffzg.hrKatja Radoš-Perkovićzsalopek@m.ffzg.hrBožica Paponjazsalopek@m.ffzg.hr<p>Zbornikom <em>Zagrebačka romanistička istraživanja</em> željeli bismo predstaviti zagrebačku romanistiku, čiji službeni počeci sežu u daleku 1919. godinu. Zagrebačka romanistika počela je djelovati sa studijem francuskog i talijanskog jezika i književnosti, 1968. pokrenut je studij španjolskog jezika i književnosti, 1982. portugalskog jezika (kasnije i književnosti), te 2003. studij rumunjskog jezika i književnosti. Time smo postali jedno od rijetkih sveučilišta gdje se može studirati i istraživati pet romanskih jezika, na Odsjeku za romanistiku (francuski, španjolski, portugalski i rumunjski) i Odsjeku za talijanistiku.</p> <p>U ovom zborniku sudjelovalo je 33 autora, nastavnika (neki od njih u suradnji s bivšim studentima), stranih lektora i vanjskih suradnika s naša dva odsjeka. Svojim člancima osmišljenima za ovu priliku predstavili su barem dio istraživanja kojima se bave. Članci, od kojih su neki rezultat međustudijske suradnje, napisani su na naših pet romanskih jezika ili, s obzirom na temu rada, na hrvatskom. Iz članaka proizlazi raznovrsnost interesa njihovih autora, bilo da se radi o kontrastivnom proučavanju romanskih jezika, korpusu RomCro koji je nastao na Odsjeku za romanistiku u tu svrhu, o usporedbama obilježja romanskih jezika s hrvatskim, o učenju i poučavanju romanskih jezika, o izazovima s kojima se susreću prevoditelji ili o različitim aspektima romanskih književnosti, kao i njihovu odnosu s drugim umjetnostima i filozofijom.</p> <p>Nadamo se da ćemo ovim predstavljanjem zagrebačke romanistike potaknuti nove ili osvježiti stare veze sa sličnim studijima u Hrvatskoj, Europi i svijetu.</p>2024-10-22T00:00:00+02:00Copyright (c) 2024 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/183150 godina Filozofskoga fakulteta2024-10-13T21:17:33+02:00Nevena Škrbić Alempijevićimelinsc@ffzg.hrStjepan Damjanovićimelinsc@ffzg.hrDomagoj Tončinićimelinsc@ffzg.hrFilip Šimetin Šegvićimelinsc@ffzg.hrDamir Agičićimelinsc@ffzg.hrIvana Vidović Boltimelinsc@ffzg.hrDolores Grmačaimelinsc@ffzg.hrIda Raffaelliimelinsc@ffzg.hrTomislav Brlekimelinsc@ffzg.hrZrinka Jelaskaimelinsc@ffzg.hrMiljenko Jurkovićimelinsc@ffzg.hrTomislav Galovićimelinsc@ffzg.hrIva Melinščak Zlodiimelinsc@ffzg.hrAna Barbarićimelinsc@ffzg.hrHrvoje Stančićimelinsc@ffzg.hrIvan Kurjakimelinsc@ffzg.hrInes Carovićimelinsc@ffzg.hrAnda Bukvić Pažinimelinsc@ffzg.hrPavle Luketićimelinsc@ffzg.hrTihomila Težak-Greglimelinsc@ffzg.hrMislav Ježićimelinsc@ffzg.hrIvan Andrijanićimelinsc@ffzg.hrTihana Petrović Lešimelinsc@ffzg.hrHrvoje Jurićimelinsc@ffzg.hrJelena Vlašić Duićimelinsc@ffzg.hrSvjetlan Lacko Vidulićimelinsc@ffzg.hrMarijan Bobinacimelinsc@ffzg.hrSándor Beneimelinsc@ffzg.hrKristina Katalinićimelinsc@ffzg.hrOrsolya Žagar Szentesiimelinsc@ffzg.hrMarta Andrićimelinsc@ffzg.hrAzra Abadžić Navaeyimelinsc@ffzg.hrBarbara Kerovecimelinsc@ffzg.hrMichal Brandlimelinsc@ffzg.hrHrvoje Gračaninimelinsc@ffzg.hrMilenko Popovićimelinsc@ffzg.hrJosip Užarevićimelinsc@ffzg.hrJasmina Vojvodićimelinsc@ffzg.hrOksana Timko Đitkoimelinsc@ffzg.hrIvana Latkovićimelinsc@ffzg.hrLada Tajčevićimelinsc@ffzg.hrPetra Matovićimelinsc@ffzg.hrOdsjekimelinsc@ffzg.hrMateo Žagarimelinsc@ffzg.hrIvan Markovićimelinsc@ffzg.hrMarin Andrijaševićimelinsc@ffzg.hrAnte Kolakimelinsc@ffzg.hrIvan Markićimelinsc@ffzg.hrFrano Dulibićimelinsc@ffzg.hrDamir Ljubotinaimelinsc@ffzg.hrMarija Paprašarovskiimelinsc@ffzg.hrSanja Šoštarićimelinsc@ffzg.hrJasminka Lažnjakimelinsc@ffzg.hrMorana Čaleimelinsc@ffzg.hrKatja Radoš-Perkovićimelinsc@ffzg.hrNada Filipinimelinsc@ffzg.hrSandra Banasimelinsc@ffzg.hrMiroslav Hrdličkaimelinsc@ffzg.hrSuzana Kosimelinsc@ffzg.hrZrinka Stričević Kovačevićimelinsc@ffzg.hrPetar Vukovićimelinsc@ffzg.hrAnita Skelinimelinsc@ffzg.hrDanijela Lugarić Vukasimelinsc@ffzg.hrZrinka Božićimelinsc@ffzg.hrHrvoje Petrićimelinsc@ffzg.hrRenata Geldimelinsc@ffzg.hrAleksandra Mindoljević Drakulićimelinsc@ffzg.hrMarta Klemenčićimelinsc@ffzg.hrDiana Tomićimelinsc@ffzg.hrDarja Maslić Seršićimelinsc@ffzg.hrVivijana Radmanimelinsc@ffzg.hrSanda Lucija Udierimelinsc@ffzg.hrSvetlana Božić Fuštarimelinsc@ffzg.hrVišnja Novoselimelinsc@ffzg.hrLea Biličićimelinsc@ffzg.hrDragan Bagićimelinsc@ffzg.hr<p>Obilježavanje visoke obljetnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povod je otvaranju i stvaranju arhiva institucijskoga sjećanja, ono potiče na promišljanje stoljeća i pol posvećena rada Filozofskoga fakulteta na oblikovanju društvenih i humanističkih znanosti, obrazovanju stručnjaka koji su nositelji razvoja našega društva, kreiranju akademskoga krajolika u Republici Hrvatskoj te promicanju znanstveno utemeljene kritičke misli.</p> <p>Svrha je ove monografije pružiti prostor za refleksiju o 150 godina našega Fakulteta. No polazišna točka za ocrtavanje obrisa fakultetske dinamike jest današnja – glavni je cilj bio uputiti na mjesto Fakulteta u aktualnom sveučilišnom, nacionalnom i međunarodnom kontekstu te na silnice njegova budućega znanstveno-nastavnoga djelovanja. Ovim se izdanjem iz različitih kutova te osvrtom na raznolike fakultetske djelatnosti i aktivnosti htjelo odgovoriti na pitanja s kojima se često susrećemo u popularnome diskursu: kakva je relevantnost Filozofskoga fakulteta, njegovih studija, rada njegovih nastavnika, istraživača i studenata danas? Kako se <em>Filozofski </em>profilira s obzirom na vladajuće društvene, ekonomske i političke odnose i procese, kako na njih utječe? Kako odgovara na potrebe promjenjiva lokalnoga i globalnoga okruženja, čime mu pridonosi? Na koncu, kako istraživačke rezultate, znanja i vještine koje <em>Filozofski </em>generira primijeniti u sadašnjemu kontekstu?</p> <p>Tekstovi u monografiji podijeljeni su u četiri veće cjeline. U početnome je dijelu Filozofski fakultet predstavljen iz očišta dekana. Zatim se, uz ovaj opis uredničke koncepcije monografije, obrisi fakultetske 150-godišnje povijesti iscrtavaju duž triju linija: sažetom kronologijom ključnih događaja, biografijama dekana i obnašatelja dužnosti dekana te razmatranjem društvene uloge Fakulteta od osnutka do danas. Drugi se dio bavi temeljnim djelatnostima i procesima kojima je Fakultet premrežen u heterogenu cjelinu: sveučilišnom nastavom, studijskim programima, znanošću i istraživanjima, izdavaštvom, sustavom kvalitete, organizacijom i razvojem. Djelatnosti su prikazane iz perspektive resornih prodekana, članova izdavačkih tijela, voditelja pojedinih studijskih programa i sveučilišnih nastavnika. Autori djelatnosti sagledavaju dijakronijski, ali naglasak stavljaju na sadašnji trenutak, na planove i vizije Fakulteta u budućnosti. Treća cjelina obuhvaća zasebne prikaze 23 odsjeka, dvaju zavoda (onih koji su po ustroju ili načinu funkcioniranja nadodsječkoga tipa, dok je dodatnih šest zavoda predstavljeno u tekstovima o odsjecima unutar kojih djeluju), sedam centara, jedne samostalne katedre i Knjižnice Filozofskoga fakulteta. Ti tekstovi daju uvid u sadašnju ulogu pojedinih fakultetskih jedinica, njihovu akademsku i društvenu relevantnost, područje djelovanja, programe koje nude, temeljna strateška i istraživačka usmjerenja te njihov povijesni razvoj i mijene. U središtu su četvrte i zaključne cjeline ove monografije studenti Filozofskoga fakulteta, sadašnji i oni kojima je Fakultet <em>alma mater</em>.</p>2024-10-16T00:00:00+02:00Copyright (c) 2024 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/184Ni na nebu ni u zemlji: procesi stjecanja znanja o dalekoj prošlosti2024-10-15T13:46:20+02:00Rajna Šošić Klindžićikukic@m.ffzg.hr<p>Knjiga „Ni na nebu ni u zemlji. Procesi stjecanja znanja o dalekoj prošlosti“ bavi se dugotrajnim procesima koji su doveli do formiranja arheologije kao znanstvene discipline. Iako arheologija kao znanstvena samostalna disciplina postoji od 19. stoljeća, interes za prošlost je inherentan čovjeku pa možemo reći da interes za prošlost postoji otkada postoji svijest. Prošlost se percipirala, upotrebljavala, bilježila i prenosila na mnogo načina dio kojih se pokušalo ocrtati u ovoj knjizi.</p> <p>To su procesi spoznaje, zabluda, maštanja, zaborava, pričanja, prepričavanja, zapisivanja, prepisivanja, preobličivanja. Istaknula sam procese, koji često izostaju iz uobičajenih pregleda povijesti discipline, a imali su važnu ulogu u oblikovanju društvene zbilje, odnosa prema prošlosti i selekcije predmeta i događaja iz prošlosti koji su nam poznati i danas.</p> <p>Namjera ove knjige nije donijeti cjelovit prikaz razvoja pojedinog razdoblja ili arheologije nego na primjerima upozoriti na ključne aspekte i događaje, istaknuti da razvoj arheologije traje koliko i cijela čovjekova (pisana) povijest, uputiti na opsežnije publikacije i problematizirati neke teme koje, po autoričinom mišljenju, najbolje opisuju okolnosti i promjene u kojima neki istraživački interes nastaje, raste i gubi se.</p>2024-10-15T00:00:00+02:00Copyright (c) 2024 Rajna Šošić Klindžićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/182Otočnost u suvremenom društvenom kontekstu – pogled u budućnost2024-07-23T19:10:57+02:00Miljenko Jurkovićimelinsc@ffzg.hrJana Vukićimelinsc@ffzg.hrNikola Bašićimelinsc@ffzg.hrVladimir Skračićimelinsc@ffzg.hrJosip Faričićimelinsc@ffzg.hrSanja Klempić Bogadiimelinsc@ffzg.hrSonja Podgorelecimelinsc@ffzg.hrSven Marcelićimelinsc@ffzg.hrIva Kostešićimelinsc@ffzg.hrPalmira Krležaimelinsc@ffzg.hrFilip Lovrićimelinsc@ffzg.hrNevena Škrbić Alempijevićimelinsc@ffzg.hrRenata Tomljenovićimelinsc@ffzg.hrZrinka Marušićimelinsc@ffzg.hrZoran Klarićimelinsc@ffzg.hrBojana Bojanić Obad Šćitarociimelinsc@ffzg.hrTamara Zaninovićimelinsc@ffzg.hrTihomir Jukićimelinsc@ffzg.hrKristina Perkovimelinsc@ffzg.hrJelena Zlatar Gamberožićimelinsc@ffzg.hrDamir Viličićimelinsc@ffzg.hrJoško Božanićimelinsc@ffzg.hrNenad Starcimelinsc@ffzg.hrHrvoje Carićimelinsc@ffzg.hrFeđa Vukićimelinsc@ffzg.hr<p>Zbornik radova <em>Otočnost u suvremenom društvenom kontekstu – pogled u budućnost</em> rezultat je istoimenog znanstvenog kolokvija održanog u veljači 2023. godine na Sveučilištu u Zagrebu Filozofskom fakultetu, u organizaciji Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU i Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta. Kolokvij je okupio 26 znanstvenika i znanstvenica iz različitih znanstvenih područja oko teme otoka, njihovih specifičnosti i važnosti njihova znanstvenog istraživanja. Zbornik radova nastao je kao sinteza izlaganja i rasprava održanih tijekom znanstvenog kolokvija te predstavlja začetak integralnog znanstvenog doprinosa rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih, kulturnih i razvojnih izazova otoka i otočnosti, strateški važnih za Republiku Hrvatsku - nastao je kao poticaj budućem istraživanju i stvaranju inovacija na kojima se može temeljiti održivi razvoj otoka. Svi objavljeni radovi donose ne samo stanje stvari, već su okrenuti onome što bi se trebalo učiniti za dobrobit otoka. Stoga je zbornik iskorak prema sveobuhvatnom istraživanju, ali i javnoj raspravi o temi otoka i njihovoj budućnosti u Hrvatskoj i šire.</p>2024-07-23T00:00:00+02:00Copyright (c) 2024 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/181Mit, vjerovanje i prostor2024-07-22T12:33:15+02:00mbriskig@ffzg.hrMarijana Belajmbriskig@ffzg.hrMislav Ježićmbriskig@ffzg.hrTibor Komarmbriskig@ffzg.hrAnđelko Mihanovićmbriskig@ffzg.hrDamir Zorićmbriskig@ffzg.hrSuzana Marjanićmbriskig@ffzg.hrLidija Bajukmbriskig@ffzg.hrJelka Vince Palluambriskig@ffzg.hrPetra Ilićmbriskig@ffzg.hrJosip Zankimbriskig@ffzg.hrSnježana Zorićmbriskig@ffzg.hrKrešimir Krnicmbriskig@ffzg.hrDeniver Vukelićmbriskig@ffzg.hrRatka Relićmbriskig@ffzg.hrNoel Šuranmbriskig@ffzg.hrSonja Miličević Vukelićmbriskig@ffzg.hrZvjezdana Jembrihmbriskig@ffzg.hrIvana Radovani Podrugmbriskig@ffzg.hr<p>Ovaj je znanstveno-stručni zbornik radova nastao u sjećanje na Tomu Vinšćaka u povodu desete obljetnice njegove smrti.</p> <p>Zbornik okuplja autore koji svojim prilozima i u okviru tema kojima se Tomo bavio žele obogatiti sjećanje na svojega suradnika, kolegu i prijatelja. Nekoliko radova u zborniku naslanja se na rezultate projekta <em>Sakralna interpretacija krajobraza</em> (kojega je Tomo vodio) te predstavljaju i analiziraju rezultate daljnjih istraživanja koja se do današnjih dana provode inspirirana istraživačkim modelom koji je uspostavljen u okviru projekta. Nadalje, teme drugih radova kreću se u području ekološke antropologije, kulturne botanike, kulturne animalistike, simboličkih konceptualizacija prostora, analize hinduističkih tekstova ili razvoja butanskog budizma. Obrađuju se i teme šamanizma, vjerovanja u krsnike i srodna bića u suvremenom kontekstu te suvremenog vještičarstva (<em>wicca</em>, <em>wicce</em>). Donosi se pregled <em>land art</em> radova renomirane umjetnice. Zbornik je zaključen bibliografijom Tome Vinšćaka i kratkim fotografskim prilogom koji riječju i slikom vode tematsko-kronološkom lentom njegovih istraživanja.</p>2024-07-22T00:00:00+02:00Copyright (c) 2024 Autori i Hrvatsko etnološko društvohttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/180Književnost i revolucije: zbornik radova2024-07-03T12:35:22+02:00Zrinka Božićikukic@m.ffzg.hrMarina Protrka Štimecikukic@m.ffzg.hrAna Tomljenovićikukic@m.ffzg.hrLada Čale Feldmanikukic@m.ffzg.hrAndrea Milankoikukic@m.ffzg.hrMarijan Dovićikukic@m.ffzg.hrMirela Dakićikukic@m.ffzg.hrPavle Milenkovićikukic@m.ffzg.hrTea Rogić Musaikukic@m.ffzg.hrMilka Carikukic@m.ffzg.hrŽeljko Milanovićikukic@m.ffzg.hrPredrag Brebanovićikukic@m.ffzg.hrChristine Magerskiikukic@m.ffzg.hrAida Alagić Bandovikukic@m.ffzg.hrBojana Stojanović Pantovićikukic@m.ffzg.hrIgor Medićikukic@m.ffzg.hrLana Molvarecikukic@m.ffzg.hrDavor Beganovićikukic@m.ffzg.hrJelena Lalatovićikukic@m.ffzg.hrStanislava Baraćikukic@m.ffzg.hrTijana Matijevićikukic@m.ffzg.hrJelena Milinkovićikukic@m.ffzg.hrNataša Govedićikukic@m.ffzg.hrMarina Gržinićikukic@m.ffzg.hrMiranda Levanat-Peričićikukic@m.ffzg.hrSuzana Marjanićikukic@m.ffzg.hrTanja Petrovićikukic@m.ffzg.hrIva Tešićikukic@m.ffzg.hrDubravka Zimaikukic@m.ffzg.hrMatija Jelačaikukic@m.ffzg.hr<p>Zbornik radova "Književnost i revolucije" okuplja radove proizašle iz završne konferencije projekta Hrvatske zaklade za znanost (Književne revolucije IP-01-2018-7020) koja je održana u Zagrebu od 29. XI. do 1. XII. 2022. Radovi su posvećeni istraživanju nasljeđa avangarde u književnom i društvenom polju, polazeći od suvremenog, kritičkog razmatranja historijske avangarde u širem srednjoeuropskom i južnoslavenskom kontekstu. Uzimajući u obzir načine na koje se unutar umjetničkog polja, prije svega kroz književne prakse, generiraju radikalne političke i poetičke promjene, u zborniku su predstavljeni analogni procesi i odnosi u povijesnim revolucionarnim godinama. U skladu s ciljevima projekta postavljena su istraživačka pitanja: u kojem su odnosu književne revolucije i smjene paradigmi kad je riječ o teoriji i povijest književnosti, modelima, tipovima, konceptima jezika i literarnosti, autorskim praksama i poetikama? Je li moguće ponuditi redefinicije i nova čitanja avangarde kao historijskog, transhistorijskog i nadnacionalnog pojma?</p> <p>Osim razvoja teorijsko-metodološke paradigme za razumijevanje i analizu koncepata književnih revolucija utemeljenih u estetskoj autonomiji književnosti cilj zbornika je evidentirati emancipacijski potencijal književnosti i radikalne promjene u poetskom izrazu, posebno u odnosu prema konceptima utopije i optimalne projekcije prema kojima se razvijaju i pojedinačne autorske hereze.</p> <p>Nudeći odgovore na naznačena pitanja autori radova u zborniku pred sobom imaju procesualnost i kontinuitet književne revolucije nakon avangarde. U svojim tekstovima objedinjuju teorijski i metodološki interes prema avangardnim prijeporima, revolucijama, školama i utjecajima s interesom prema književnom tekstu, a kroz različite teme i predloške, nudeći nova čitanja i interpretacije. Revalorizacijski impuls zbornika vidljiv je u interpretacijama autorskih zahvata (Krleža, Ujević, Kamov, Cesarec, Ristić, Marinković, Šinko), zakona žanra (drama, roman, poezija), skupnih i pojedinačnih poduhvata u okviru izvedbenih umjetnosti i ekologije, post/jugoslavenske književnosti, postkolonijalizma i kapitalizma, feminizma i <em>queer</em> teorije.</p>2024-07-10T00:00:00+02:00Copyright (c) 2024 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/179Život u sjećanju2024-06-27T11:31:14+02:00Rade Kalanjikukic@m.ffzg.hrVjeran Katunarićikukic@m.ffzg.hrUdo E. Simonisikukic@m.ffzg.hrIvan Markešićikukic@m.ffzg.hrTijana Trako Poljakikukic@m.ffzg.hrKrunoslav Nikodemikukic@m.ffzg.hrBranka Galićikukic@m.ffzg.hrIvanka Buzovikukic@m.ffzg.hrŽeljko Pavićikukic@m.ffzg.hrAntun Šundalićikukic@m.ffzg.hrŠime Pilićikukic@m.ffzg.hrJosip Brkićikukic@m.ffzg.hrNikola Tadićikukic@m.ffzg.hrDavorin Rudolfikukic@m.ffzg.hrJasminka Lažnjakikukic@m.ffzg.hrAnkica Marinovićikukic@m.ffzg.hrTomislav Krznarikukic@m.ffzg.hr<p>U 2018. godini napustio nas je akademik i sveučilišni profesor Ivan Cifrić koji je tijekom svog života izgradio bogatu znanstvenu i stručnu ostavštinu u nizu područja poput socijalne ekologije i sociologije okoliša, etike okoliša, bioetike, ruralne i urbane sociologije, hrvatskog društva, nacionalnog identiteta, sociologije obrazovanja, sociologije regionalnog i nacionalnog razvoja te sociološke metodologije. Kako je njegov rad i rad s njim nadahnjivao njegove suvremenike, ali i brojne mlađe generacije studenata i suradnika, u ovom Zborniku smo težili okupiti priloge njegovih kolega koji su se kroz znanstvene radove i osobne crtice prisjetili tema kojima se bavio kao i zajedničke suradnje i prijateljstva.</p>2024-06-27T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 Authorshttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/178Žene u/o umjetnosti2024-06-10T13:00:10+02:00Jasenka Gudeljmbriskig@ffzg.hrAna Marinkovićmbriskig@ffzg.hrMeri Kunčićmbriskig@ffzg.hrBarbara Kristina Murovecmbriskig@ffzg.hrJasminka Najcer Sabljakmbriskig@ffzg.hrSilvija Lučevnjakmbriskig@ffzg.hrSanja Žaja Vrbicambriskig@ffzg.hrIvana Rončević Elezovićmbriskig@ffzg.hrSabina Kaštelančićmbriskig@ffzg.hrAna Šeparovićmbriskig@ffzg.hrDragan Čihorićmbriskig@ffzg.hrAna Rakićmbriskig@ffzg.hrLovorka Magaš Bilandžićmbriskig@ffzg.hrSandra Križić Robanmbriskig@ffzg.hrKatarina Nina Simončićmbriskig@ffzg.hrKarla Papešmbriskig@ffzg.hr<p>U Zborniku <em>Žene u/o umjetnosti</em> okupljeni su radovi koji se temelje na izlaganjima sa znanstvenog skupa Dani Cvita Fiskovića održanog od 28. do 30. listopada 2021. u Imotskom. Organizirali su ga Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. Izvorno predviđen za početak listopada 2020., skup je održan godinu kasnije zbog pandemije koronavirusa, a zbog tih je razloga odgođeno i deveto izdanje posvećeno uspomeni na Cvita Fiskovića. Odgoda skupa i izlaska zbornika, sada ponuđenog u digitalnom i u tiskanom obliku, nije naškodila svježini ovdje okupljenih radova. Upravo suprotno, oni jasno pokazuju dugoročnu relevantnost istraživanja ženskih iskustava vezanih za umjetnost i arhitekturu u jugoistočnoj Europi, i to u široko postavljenom vremenskom rasponu od srednjovjekovlja do suvremenosti.</p> <p>Tijekom povijesti žene su na različite načine aktivno sudjelovale u stvaranju, čuvanju i vrednovanju djela likovnih i drugih umjetnosti te arhitekture, i to kao autorice, naručiteljice, kolekcionarke, kustosice, restauratorice i konzervatorice, povjesničarke i teoretičarke. Nadalje, specifično su za njih stvarani prostori i zdanja, likovna, književna i glazbena djela. S obzirom da je, uz iznimku nekoliko pionirskih studija, takva aktivna uloga žene često ostajala neprepoznata ili je pak bila namjerno marginalizirana u znanstvenom istraživanju područja jugoistočne Europe, ovaj je zbornik, pored toga što nudi uvid u stanje istraživanja u trećem desetljeću 21. stoljeća, svakako tek poticaj za razmatranje novih pristupa i priloga temi.</p>2024-06-10T00:00:00+02:00Copyright (c) 2024 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/177Sociološka studija u svrhu izrade sveobuhvatnih izmjena i dopuna prostornog plana uređenja i generalnog urbanističkog plana grada Dubrovnika (2022./2023.)2024-05-29T19:44:55+02:00Jana Vukićimelinsc@ffzg.hrTihana Pierovimelinsc@ffzg.hrLora Rajčićimelinsc@ffzg.hrPia Helena Markotaimelinsc@ffzg.hr<p>Svrha izrade sociološke studije je analizirati i integrirati ključne aspekte zaštite prostora, prirodne i kulturne baštine, istovremeno potičući održivi razvoj i poboljšanje kvalitete života na prostoru Grada Dubrovnika. Znanstvenim prikupljanjem i analizom stavova, potreba i percepcija lokalnog stanovništva, studija ima za cilj identificirati ključne izazove i prilike s kojima se Dubrovnik suočava. Fokus je na integraciji perspektive građana, stručnjaka i drugih relevantnih aktera kako bi se stvorile smjernice koje odražavaju autentične potrebe i vrijednosti Dubrovnika. Studija je imala zadatak oblikovati smjernice za sveobuhvatne izmjene i dopune <em>Generalnog urbanističkog plana (GUP)</em> i <em>Prostornog plana (PPU) Grada Dubrovnika</em>, s posebnim fokusom na aktivno uključivanje civilnih i stručnih dionika kroz stručno vođeni proces participacije. Ovaj proces obuhvaća sve faze, počevši od pripreme urbanističkog koncepta pa do oblikovanja konkretnih prijedloga. Sociološka studija ima širi domet od samo ispitivanja potreba i prijedloga građana i stručnjaka; ona pruža dublji uvid u urbanistički aspekt, čime igra ključnu ulogu u objedinjavanju i sagledavanju ukupnih potreba i razvojnih zahtjeva stanovnika Grada Dubrovnika. Na temelju prethodno navedenog Studija je koncipirana od 3 istraživačka dijela: provedba istraživanja (analize sadržaja i terenskog dijela tj. provedbe participativnog procesa), zatim komparacija i kontekstualizacija rezultata istraživanja i posljednje, oblikovanje smjernica.</p>2024-05-29T00:00:00+02:00Copyright (c) 2024 autoricehttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/176Povijest rane i klasične teorije filma2024-04-19T17:58:02+02:00Krunoslav Lučićimelinsc@ffzg.hr<p>Knjiga <em>Povijest rane i klasične teorije filma</em> fokusira se na analizu i tumačenje relevantnih pristupa filmskome mediju i umjetnosti od njezinog ranog razdoblja krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pokušaja formuliranja cjelovitih teorija sredine 1910-ih, preko avangardnih strujanja u 1920-ima pa sve do završnih faza tzv. klasičnog razdoblja filmske teorije početkom 1960-ih kada je pod utjecajem novonastalih semiotičkih i strukturalističkih metodologija razumijevanje filma dobilo neke nove, modernije obrise. Glavni je cilj knjige ponuditi analitički uvid u povijesni aspekt razumijevanja filmske umjetnosti te načina kako je određeni tip filmske teorije utjecao na konkretnu filmsku praksu proučavanog razdoblja, ali i kako je ta praksa rukovodila središnjim postavkama određene teorije. U tom kontekstu knjiga se fokusira na relevantne autore klasične teorije filma, poput R. Canuda, G. Dulac, L. Delluca, J. Epsteina, V. Lindsayja, H. Münsterberga, S. Ejzenštejna, R. Arnheima, A. Bazina, S. Kracauera,, odnosno na pretpovijest filmske teorije do shvaćanja filma kao umjetničkog fenomena, na ranu nijemu filmsku teoriju francuskih autora vizualističke orijentacije i pokušaj afirmiranja filma kao umjetnosti, (rusko) formalističku i konstruktivističku teoriju sovjetske montažne škole, općenito formativne, ali i realističke tendencije u poslijeratnom razumijevanju filma, kao i na psihologijski inspirirane pristupe pojedinih klasičnih teoretičara.</p>2024-04-19T00:00:00+02:00Copyright (c) 2024 Krunoslav Lučićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/175Remećenje uvriježenog i značaj značenja: kognitivna lingvistika u učenju i poučavanju2024-03-27T17:51:58+01:00Renata Geldimelinsc@ffzg.hr<p>Nastajanje ove knjige poklopilo se s lansiranjem ChatGPT-a i raspravama o tome što takav sustav umjetne inteligencije s otvorenim pristupom znači za čovjeka i društvo u cjelini. Što to znači za nastavnike i obrazovanje zacijelo je nemoguće sa sigurnošću predvidjeti, ali sasvim je jasno da se obrazovanje mora mijenjati. Autorica smatra da će uspješnost obrazovnih sustava, škola i nastavnika uvelike ovisiti o tome koliko će se usredotočiti na jedinstvenost čovjekova uma, dakle na sve ono što čovjeka čini čovjekom: emociju, svijest o sebi i drugim ljudima, kreativnost, učenje u neprestanoj interakciji s drugim ljudima i učenje kroz silnu dinamičnost i promjenjivost društvenog konteksta. <br />Remećenje uvriježenog koje je opisano u ovoj knjizi predstavlja miroljubivu disrupcija koja uključuje manje ili veće obrazovne zaokrete kojima je cilj osnaživanje učenikova iskustva s jedne strane te spoznajnih procesa s druge. Kada je u pitanju jezik, odnosno njegovo učenje i poučavanje, tada govorimo o neraskidivoj trijadi jezika, kognicije i iskustva. Iako se navedeno može činiti trivijalnim i/ili dobro poznatim, suvremeno obrazovanje uvelike zanemaruje iskustveno učenje, jednako kao što zanemaruje i učenikovo spoznavanje novoga i smislenu izgradnju znanja. Činjenice se učenicima nude „upakirane“ i gotove za uporabu, kao i liste pravila, organizirani sadržaji, gotova i isključiva rješenja. Autorica nudi drukčiji pristup učenju i poučavanju te skreće čitateljevu pažnju na značaj značenja, njegovu smislenu izgradnju te kognitivnu motivaciju u složenim jezičnim strukturama. Autorica daje pregled spoznajnih procesa koji su u stalnoj interakciji s jezikom, jezičnu motiviranost oprimjeruje kroz gramatiku koja se pogrešno smatra nezanimljivom listom struktura i pravila, a postavljanje pitanja ističe kao ključnu sastavnicu u izgradnji znanja. <br /><strong>Naposlijetku se autorica pita što je najveći obrazovni izazov.</strong> Najveći je izazov osmisliti nastavu koja će učenike odmaknuti od uvriježenog načina razmišljanja i djelovanja, ali ne nužno (i ne samo) koristeći prečice suvremene tehnologije. Tehnologija bi trebala stvoriti svojevrsni prostor proširene kognicije unutar kojega se ideje ostvaruju brže i preciznije, a učenik postaje kreativac koji je u stanju procijeniti korisnost informacije. Učenikovo odmicanje od uvriježenog načina razmišljanja moglo bi ubrzo postati presudno s obzirom na razvoj umjetne inteligencije i otvorenih sustava poput ChatGPT-a. Radi se o umjetnoj inteligenciji koja ne samo da daje precizne odgovore na činjenična pitanja i rješava matematičke zadatke, već smišlja kulinarske recepte, piše eseje i sažima znanstvene radove. Temeljno je pitanje kako iskoristiti dostupnost informacija i brzinu generiranja ideja koje nam nudi umjetna inteligencija. Upravo će odgovor na ovo pitanje odrediti smjer razvoja obrazovanja: kakva pitanja ćemo postavljati učenicima, kakve probleme će rješavati te koliko ćemo inzistirati na iskustvenom učenju koje uključuje interakciju sa svijetom koji ih okružuje i aktivira sva osjetila, individualno znanje o svijetu i svijest o svijetu.</p>2024-03-27T00:00:00+01:00Copyright (c) 2024 Renata Geldhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/174Psiholingvistički pogled na ovladavanje engleskim i ruskim leksikom u okvirima individualne višejezičnosti2024-02-12T11:43:46+01:00Marina Jajić Novogradeczsalopek@m.ffzg.hr<p>Sveučilišni udžbenik <em>Psiholingvistički pogled na ovladavanje engleskim i ruskim leksikom u okvirima individualne višejezičnosti</em> namijenjen je prvenstveno studentima engleskoga jezika i književnosti i ruskoga jezika i književnosti na diplomskom studiju nastavničkog smjera Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sastoji se od osam poglavlja koja su strukturirana tako da su na početku svakog poglavlja iskazani ishodi učenja te ključne riječi. Na kraju poglavlja su zadaci za vježbu i provjeru znanja, dodatna literatura za one koji žele znati više o pojedinoj temi i zaključne napomene.Teme poglavlja pokrivaju sadržaj metodičkih kolegija koji se bave ovladavanjem inim jezikom na diplomskom studiju nastavničkog smjera i relevantne su za nastavu engleskog i ruskog jezika u Hrvatskoj. Nakon osmog poglavlja slijedi hrvatsko-englesko-ruski rječnik pojmova iz područja OVIJ-a i glotodidaktike čija je namjena pomoći studentima u ovladavanju stručnim nazivljem na engleskom i ruskom jeziku.</p> <p>Knjiga je objavljena u nizu Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis – Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu.</p>2024-02-12T00:00:00+01:00Copyright (c) 2024 Marina Jajić Novogradechttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/172Građanska znanost2024-01-12T18:35:40+01:00Tomislav Ivanjkoimelinsc@ffzg.hrGoran Zlodiimelinsc@ffzg.hrZoran Horvatimelinsc@ffzg.hr<p>Građanska znanost, u širem smislu, praksa je javne participacije i suradnje u znanstvenom istraživanju s ciljem povećanja znanstveno utemeljenog znanja. Iako je građanska znanost postojala stoljećima, termin „građanska znanost” skovan je 1990-ih i od tada dobiva na popularnosti. Izrastao iz područja sudjelovanja „građana amatera” u znanstvenim istraživanjima u nizu različitih disciplina te na temeljima primjene rada mnoštva (engl. <em>crowdsourcing</em>), danas je koncept građanske znanosti pozicioniran unutar šireg područja otvorene znanosti te je građanska znanost prepoznata kao utemeljen i validan pristup znanstvenim istraživanjima.</p> <p>Postoji više područja na kojima građanska znanost donosi brojne prednosti za sudionike i istraživače. Međutim, primjena pristupa građanske znanosti ima i svoja ograničenja i izazove, uključujući osiguravanje kvalitete podataka, održavanje interesa i uključenosti građana te često, skepticizam znanstvene zajednice i nedostatak uspostavljenih potpornih struktura za financiranje i provođenje projekata. Kako bismo pružili čitateljima jasnoću, razumijevanje i orijentaciju u ovom dinamičnom području, sastavili smo ovu knjigu kao sveobuhvatan vodič kroz građansku znanost – od njezinih povijesnih korijena do suvremenih primjena i budućih perspektiva. Glavni cilj ove knjige obrazovati je i osnažiti istraživače, građane i voditelje radionica i programa građanske znanosti pružajući uvide u teorijske osnove, metode primjene i strategije za evaluaciju. Kroz detaljnu analizu ova knjiga pokušava razjasniti što građanska znanost zaista predstavlja, kako se razvijala tijekom vremena i kako se danas primjenjuje. Poseban naglasak stavljen je na važnost građanske znanosti u društvu kroz prikaz primjera njezinih primjena u humanističkim i društvenim istraživanjima u kojima se može olakšati prikupljanje podataka, potaknuti šira uključenost zajednice i poticati bolje razumijevanje društvenih fenomena.</p> <p>Svaka cjelina ove knjige konstruirana je tako da čitatelj može steći sveobuhvatno razumijevanje građanske znanosti – od njezinih teorijskih temelja do praktičnih smjernica. Knjiga je dizajnirana tako da potakne daljnje istraživanje i raspravu o građanskoj znanosti doprinoseći njezinu kontinuiranom razvoju i implementaciji. Knjiga je koncipirana kroz šest komplementarnih poglavlja, polazeći od šireg povijesnog i konceptualnog određenja područja građanske znanosti pa do specifičnih odrednica primjene građanske znanosti u kontekstu društveno-humanističkih istraživanja.</p> <p>Knjiga je nastala u okviru projekta <em>Građanska znanost u društvenim i humanističkim istraživanjima: teorijski okvir i smjernice za primjenu</em> koji je podržan sredstvima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>2024-01-12T00:00:00+01:00Copyright (c) 2024 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/173Proceedings from the 10th Scientific Conference Methodology and Archaeometry2024-01-25T18:25:25+01:00Ina Miloglavimelinsc@ffzg.hrLia Vidasimelinsc@ffzg.hrIvor Jankovićimelinsc@ffzg.hrSara Silvestriniimelinsc@ffzg.hrMatteo Romandiniimelinsc@ffzg.hrStefano Benazziimelinsc@ffzg.hrFederico Lugliimelinsc@ffzg.hrCristina Realimelinsc@ffzg.hrSiniša Radovićimelinsc@ffzg.hrAndrej Janešimelinsc@ffzg.hrPalma Karković Takalićimelinsc@ffzg.hrValerija Gligoraimelinsc@ffzg.hrDunja Martić Štefanimelinsc@ffzg.hrMilica Tapavički-Ilićimelinsc@ffzg.hrTimka Alihodžićimelinsc@ffzg.hr<p><em>Methodology and Archaeometry (MetArh)</em> is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society. The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science.</p> <p>This edition of the conference Proceedings contains four papers from the 10th MetArh conference which was held in a hybrid format at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb from 1st – 2nd of December 2022 (<a href="https://metarh.ffzg.unizg.hr/">https://metarh.ffzg.unizg.hr/</a>).</p> <p>Considering the rapid and dynamic progress in the field of methodology and archaeometry, the goal of the Proceedings is to publish papers within the current year. Although this edition has a relatively small number of articles, we have decided to continue with the same dynamic of publication, so that the results of research and new methodological tools are made available to all interested researchers. We will continue to work in the same way in the coming years.</p>2023-12-30T00:00:00+01:00Copyright (c) 2023 Authorshttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/171(Ne)prijatelj u ogledalu2023-12-21T11:39:52+01:00Inja Ercegikukic@ffzg.hrGordana Kuterovac Jagodićikukic@ffzg.hr<p>Ovo je knjiga u kojoj smo pokušale napraviti sintezu edukativnog i znanstvenog pristupa temi slike tijela i nezadovoljstvu njime. U prvom smo dijelu, u maniri preglednoga znanstveno-stručnog teksta, pokušale objasniti pojmove slike tijela, nezadovoljstva tijelom i važnosti slike tijela u adolescenciji kao posebno osjetljivom razdoblju za psihičke poteškoće <br>uzrokovane vlastitim i tuđim neadekvatnim percepcijama i neprimjerenim reakcijama na tjelesni izgled. U tom smo dijelu prikazale povijesne promjene u društvenom shvaćanju idealnoga ženskog i muškog tijela, suvremene spoznaje domaćih i stranih istraživanja, opisale teorijske pristupe proučavanju ove teme, kao i metode koje se pritom koriste. Prikazane su i strategije za promjenu tjelesnog izgleda koje se usko vežu uz nezadovoljstvo tijelom. U drugom smo dijelu prikazale rezultate istraživanja velikog broja čimbenika nezadovoljstva tijelom (od bioloških, preko psiholoških do onih sociokulturalnih). Prikazano istraživanje je provedeno u okviru doktorske disertacije prve autorice na velikom broju adolescentica i adolescenata u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, stavljajući spoznaje o slici tijela i nezadovoljstvu njime u hrvatski kontekst.</p>2023-12-21T00:00:00+01:00Copyright (c) 2023 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/170Suvremeni pristupi u izučavanju japanskog jezika i kulture 2023-12-18T19:00:09+01:00Iso Masatoimelinsc@ffzg.hrIva Lakić Paraćimelinsc@ffzg.hrHazuki Moriimelinsc@ffzg.hrKatarina Šukeljimelinsc@ffzg.hrChikako Shigemori Bučarimelinsc@ffzg.hrVelna Rončevićimelinsc@ffzg.hrLovro Škopljanacimelinsc@ffzg.hrIvana Gubićimelinsc@ffzg.hrDivna Tričkovićimelinsc@ffzg.hrKana Kamiyaimelinsc@ffzg.hrEmi Murata Margetićimelinsc@ffzg.hr<p>Zbornik radova “Suvremeni pristupi u izučavanju japanskog jezika i kulture” nastao je kao rezultat želje za obilježavanjem 20. obljetnice Katedre za japanologiju i pokretanja novog prijediplomskog i diplomskog studijskog programa japanologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zbornikom želimo predstaviti kratku povijest naše katedre, njezinu buduću misiju u okviru novih studijskih programa te radove naših nastavnika i studenata, kao i profesora drugih sveučilišta koji su svih ovih godina nesebično pomagali u razvoju naše katedre.</p> <p>Zbornik čine dvije tematske cjeline. U prvoj se iz različitih metodoloških perspektiva analizira japansko kulturno nasljeđe u kontekstu suvremenih znanstveno-nastavnih pristupa. Predstavljeno je deset radova koji pokrivaju sva područja zastupljena dosadašnjim programom slobodnog studija japanologije: japansku književnost, povijest, suvremeno japansko društvo, religije te japansku lingvistiku. Radovi su napisani na tri jezika koja se koriste u našoj nastavnoj praksi: japanskom, engleskom i hrvatskom. U drugoj su cjelini predstavljeni studentski prijevodi japanskih narodnih priča i kratkih pripovijetki u dvojezičnom formatu. </p>2023-12-18T00:00:00+01:00Copyright (c) 2023 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/169Između individualnog i kolektivnog iskustva2023-12-07T09:08:40+01:00Ivana Olujićzsalopek@m.ffzg.hr<p>Prvi svjetski rat zahvatio je gotovo cijelu Europu i bio je prvi sukob takvih razmjera u povijesti. Njegov završetak donio je značajne promjene u gospodarskim odnosima na svjetskoj razini, ostavio je neizbrisiv demografski trag i, omogućivši stvaranje novih država, promijenio geografsku kartu zahvaćenog prostora. Trauma rata našla je svoj odraz i u suvremenom romanu relativno brzo nakon događaja. Pisanje o ratnim zbivanjima, osobito dok su sjećanja na njih u svijesti čitatelja još svježa, nosi sa sobom veliku odgovornost koju mogu ponijeti samo veliki pisci. Zato su za pobliži prikaz u ovoj knjizi odabrana tri kanonska romana nastala u prva dva desetljeća nakon rata: "Šuma obješenih" Liviua Rebreanua (1922.), "Zmaj" Hortensije Papadat-Bengescu (1923.) i "Posljednja noć ljubavi, prva noć rata" Camila Petrescua (1930.). Svima im je zajednička tema Prvi svjetski rat, ali svatko od troje autora temi pristupa s različitim iskustvima, gradi drukčiju strukturu i bira različite narativne tehnike. Čitatelju se time otvaraju tri različita pogleda na Rumunjsku i ratna zbivanja.</p>2023-12-07T00:00:00+01:00Copyright (c) 2023 Ivana Olujićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/168Staklo u Dubrovačkoj republici u svjetlu arheoloških nalaza2023-12-03T11:16:16+01:00Nikolina Topićimelinsc@ffzg.hr<p>Monografija „Staklo u Dubrovačkoj Republici“ obuhvaća srednjovjekovni i novovjekovni stakleni materijal iz arheoloških istraživanja na lokalitetima u povijesnoj jezgri Dubrovnika i na dubrovačkom području od 2005. do 2016. godine. Srednjovjekovno i novovjekovno staklo predstavlja vrlo široko područje istraživanja koje sve više postaje predmetom arheološke obrade i u okviru jugoistočne Europe i Balkana. Na dubrovačkom području pronađen je široki spektar staklenih nalaza iz razdoblja srednjeg i novog vijeka, no tek je dio tog materijala u prošlosti prezentiran s arheološkog stajališta. Također je i bogata arhivska građa, koja svjedoči da je staklarstvo bilo jedan od značajnijih zanata u Dubrovačkoj Republici, ukazivala na potrebu za opsežnijom obradom nalaza. Monografija Nikoline Topić po prvi put donosi zajedničke rezultate arheoloških istraživanja i istraživanja arhivske građe o dubrovačkom staklarstvu, koje nadopunjavaju i kemijske analize stakla kombiniranim metodama.</p>2023-12-03T00:00:00+01:00Copyright (c) 2023 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/167Obratna mehanika2023-11-30T09:28:41+01:00Lovro Škopljanaczsalopek@m.ffzg.hr<p>Na hrvatskome jeziku do sada nije objavljena znanstvena monografija koja bi se bavila hrvatskim haikuom kao književnim oblikom, pa ova knjiga nastoji popuniti tu prazninu koja postoji s obzirom da je sama vrsta vrlo popularna i prisutna u suvremenoj književnoj produkciji na hrvatskome jeziku, ali teorija još nije adekvatno popratila praksu. O popularnosti hrvatskoga haikua svjedoče ne samo mnoge pjesme, objavljene pojedinačno i u zbirkama, nego i njihovi prikazi te antologije, kao i nekoliko knjiga koje se posredno bave materijom hrvatskoga haikua, iako niti jedna do sada to nije učinila iz pozicije komparativne književnosti kao humanističke discipline, što se ovdje nastoji ispraviti. Ova knjiga stoga dijelom nastoji ispraviti i popuniti neke propuste i lakune koji su se pojavili u hrvatskome poznavanju haikua, kao što su važnost usjeka, tekstualne veze s taoizmom i japanskim dvorskim pjesništvom, te općenito njegova kontekstualizacija, dakle razmatranje kako se (hrvatski) haiku odnosi prema drugim književnim tekstovima.</p>2023-11-30T00:00:00+01:00Copyright (c) 2023 Lovro Škopljanachttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/166Osnove JASP-a za sociologe (i one koji se tako osjećaju)2023-11-29T23:27:09+01:00Ksenija Klasnićimelinsc@ffzg.hrGoran Koletićimelinsc@ffzg.hr<p>Pandemija prouzrokovana novim virusom SARS-CoV-2, koja je početkom 2020. godine nakratko "zaustavila svijet", u vrlo je kratkom razdoblju u naše živote unijela niz promjena kojima smo se morali prilagoditi. Nastava je na fakultetima nakratko potpuno obustavljena, da bi se potom uspostavila u online obliku, što je za mnoge sveučilišne nastavnice i nastavnike, kao i njihove studente/ice, predstavljalo veliki izazov. JASP se u kontekstu neplaniranog i naglog prelaska na online nastavu pokazao kao izvrsna besplatna alternativa licenciranom softveru koji smo do tad koristili. Premda je priručnik nastao primarno za studentice i studente sociologije, po svojem je obliku i sadržaju u potpunosti primjeren za korištenje svim studentima, istraživačima i sveučilišnim nastavnicima iz drugih disciplina koji imaju potrebu naučiti koristiti JASP u obradi i statističkoj analizi podataka. Drugim riječima, ovaj je priručnik namijenjen sociolozima i svima koji se tako osjećaju.<br />Priručnik obrađuje teme iz deskriptivne i inferencijalne statistike poput grafičkih prikaza, mjera centralne tendencije i disperzije, pouzdanosti indeksa i skala, procjena intervala pouzdanosti, parametrijskih i neparametrijskih statističkih testova te linearnu regresijsku analizu. Sve su teme popraćene originalnim sociološkim primjerima na podacima pohranjenim u bazama s poveznicama u tekstu. Baze podataka pohranjene su na repozitoriju Odraz te administrirane od Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.<br />Razumijevanje sadržaja ovog priručnika pretpostavlja poznavanje osnovnih pojmova deskriptivne i inferencijalne (frekventističke) statistike, kao i nekih drugih osnovnih pojmova iz kvantitativne sociološke metodologije. Iako na nekim mjestima podsjećamo čitatelja na pojedine teorijske statističke koncepte, svrha ovog priručnika nije upoznavanje sa statističkim pojmovima, već njihova primjena na konkretnim podacima.</p>2023-11-29T00:00:00+01:00Copyright (c) 2023 Ksenija Klasnić, Goran Koletićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/165Linear B2023-11-27T13:40:01+01:00Helena Tomaszsalopek@m.ffzg.hr<p>Linear B was the first Greek script. It was used on the island of Crete and the Greek mainland during the 2nd millennium BC. It was mostly recorded on clay tablets, first discovered in 1900 by Sir Arthur Evans. The script was deciphered in 1952 by Michael Ventris. The book is dedicated to the unresolved problem of the origin of Linear B, primarily to the questions of the place and the period of its creation, as well as to the source for the creation of this script.</p>2023-11-27T00:00:00+01:00Copyright (c) 2023 Helena Tomashttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/163Javne poruke romaničke skulpture2023-10-26T12:05:11+02:00Ana Munkimelinsc@ffzg.hr<p>Ova knjiga je nastala iz potrebe da se objasne bitni pojmovi, ličnosti te intelektualni, vjerski i politički okoliš u kojem se razvijala romanička skulptura. Figurativna umjetnost u kiparskim medijima u razdoblju romanike prvi puta nakon antike postaje javna, okrenuta promatraču i neovisna o liturgijskom ritualu. Skulptura u javnom prostoru postaje prijemčiva za poticaje iz društvenog okruženja i probija okvire kršćanske dogme. Pojačana narativnost te pojava legendarnog, pa i svjetovnog sadržaja, proširuje interpretativne mogućnosti, a otvara i mogućnost nedogmatske i slobodne interpretacije. Knjiga pruža sintezu recentnih istraživanja i svojevrsni pregled znanstvenog koncensusa o porukama romaničke skulpture. No, izbor primjera, iako odražava znanstveni kanon, dobrim je dijelom vođen sveobuhvatnom tezom ove knjige da se u romanici stvara javnost i načela komunikacije prema javnosti.</p>2023-10-26T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 Ana Munkhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/162Breaking Stereotypes in American Popular Culture: Proceedings of the 10th Annual Conference of the Croatian Association for American Studies2023-10-23T16:49:11+02:00Sanja Runtićivujanic@ffzg.hrJadranka Zlomislićivujanic@ffzg.hrJelena Pataki Šumigaivujanic@ffzg.hrJelena Šesnićivujanic@ffzg.hrValentina Markasovićivujanic@ffzg.hrLucija Perišivujanic@ffzg.hrFilip Medarivujanic@ffzg.hrIva Romićivujanic@ffzg.hrDavid Livingstoneivujanic@ffzg.hrLívia Szélpálivujanic@ffzg.hr<p>This volume is the proceedings of the <em>10th Annual Conference of the Croatian Association for American Studies: Breaking Stereotypes in American Popular Culture</em>, which was hosted by the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Osijek, on September 9–10, 2022. The conference, which brought together twenty-two early-career and senior scholars from across Europe, was co-organized by the Croatian Association for American Studies and two research centers affiliated with the Faculty of Humanities and Social Sciences at the University of Osijek—Centre for Popular Culture and Center for North American Studies. The keynote lecture, <em>Challenging “Karen” Stereotypes</em>, was delivered by Kamilla Elliott, Professor of Literature and Media at Lancaster University. A rich variety of the contributions, in addition to the interdisciplinary scope and the relevance and appeal of the conference theme, provided an excellent forum for a productive exchange of ideas on the construction and persistence of stereotypes and stereotypical representations in the context of both global popular culture and the American cultural space.</p> <p>The eight chapters contained in this volume aim to continue this conversation by exploring how the dynamics of making and breaking of stereotypes has been addressed in American cultural industries while illuminating a range of stereotypical tropes and processes of their production and dissemination as well as their wider (cross)cultural resonances, both historical and contemporary. Focusing on diverse cultural and semiotic practices and mediascapes—from fiction, drama, film, and music to social-media blog, podcast, and memoir—and approaching the subject matter from various theoretical and disciplinary angles, this volume explores not only the patterns inherent to the mobilization, cultural apprehension, and reinforcement of stereotypes but also mechanisms through which stereotypical attitudes, expectations, and representations can be circumvented, contested, and upended.</p>2023-10-24T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/159 Šareni filološki stručak2023-06-15T15:43:37+02:00Branka Barčotmbriskig@ffzg.hrAnita Hrnjakmbriskig@ffzg.hrDubravka Sesarmbriskig@ffzg.hrIvana Čagaljmbriskig@ffzg.hrОлег Иванович Федосовmbriskig@ffzg.hrSandra Jukićmbriskig@ffzg.hrVirna Karlićmbriskig@ffzg.hrJelena Tušekmbriskig@ffzg.hrBarbara Kovačevićmbriskig@ffzg.hrKristian Lewismbriskig@ffzg.hrIvana Vidović Boltmbriskig@ffzg.hrErika Kržišnikmbriskig@ffzg.hrJelena Parizoskambriskig@ffzg.hrLesja Petrovskambriskig@ffzg.hrAna Dugandžićmbriskig@ffzg.hrNeda Pintarićmbriskig@ffzg.hrEwa Komorowskambriskig@ffzg.hrSlavomira Ribarovambriskig@ffzg.hrЛюдмила Ивановна Степановаmbriskig@ffzg.hrMarija Turkmbriskig@ffzg.hrUrška Valenčić Arhmbriskig@ffzg.hrAna Vasungmbriskig@ffzg.hrКатерина Велјановскаmbriskig@ffzg.hrБиљана Мирчевска-Бошеваmbriskig@ffzg.hrВалерий Михайлович Мокиенкоmbriskig@ffzg.hrMarija Popovićmbriskig@ffzg.hrЕлена Ивановна Селиверстоваmbriskig@ffzg.hrJosip Užarevićmbriskig@ffzg.hrŽiva Benčićmbriskig@ffzg.hrIvana Peruškombriskig@ffzg.hrJasmina Vojvodićmbriskig@ffzg.hrLinda Jurkovićmbriskig@ffzg.hrNikola Kušćermbriskig@ffzg.hrBranka Taframbriskig@ffzg.hrLidija Milkovićmbriskig@ffzg.hr<p>Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: <em>Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak</em>. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada.</p> <p>Cjelina pod naslovom <em>Frazeološki stručak</em> okuplja sedamnaest tekstova na različite frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom <em>Paremiološki stručak</em> čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, <em>Književno-jezikoslovni cvijetak,</em> broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija <em>O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) </em>Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena <em>Književni stručak,</em> obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom <em>Studentski stručak</em>. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>2023-10-12T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/160Nastava stranih jezika struke na Sveučilištu u Zagrebu i sveučilištima Crne Gore2023-06-19T17:08:30+02:00Ana Matijevićkstarcev@ffzg.hrJasna Ćirićkstarcev@ffzg.hrVivijana Radmankstarcev@ffzg.hrInes Jelovčićkstarcev@ffzg.hrPetar Božovićkstarcev@ffzg.hrDeja Piletićkstarcev@ffzg.hrPetra Barbarićkstarcev@ffzg.hr<p>Okrugli stol Nastava stranih jezika struke na Sveučilištu u Zagrebu i sveučilištima Crne Gore održan je 2. veljače 2022. godine u sklopu Erasmus+ projekta za jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju Reforming Foreign Languages in Academia in Montenegro– ReFLAME (2019. – 2022.).</p> <p>Svrha i cilj projekta jest jačanje kapaciteta crnogorskih sveučilišta u ponudi moderne i tržišno orijentirane nastave stranih jezika struke, reforma nastave stranih jezika struke na tri crnogorska sveučilišta te odgovor na sve veću potražnju znanja stranih jezika i korištenja stečenih jezičnih vještina u radnim okruženjima.</p> <p>U okviru studijskog posjeta nastavnika s Univerziteta Crne Gore, Univerziteta Donja Gorica i Univerziteta Mediteran Sveučilištu u Zagrebu, okrugli stol zamišljen je kao platforma za razmjenu informacija o razvoju i aktualnom stanju nastave stranog jezika na Sveučilištu u Zagrebu te sveučilištima u Crnoj Gori, kao i mjesto promišljanja i rasprave o važnosti nastave stranog jezika u visokoškolskom obrazovanju.</p>2023-06-21T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/156Historijska gramatika ukrajinskog jezika, 2 = Iсторична граматика української мови, 22023-06-13T18:08:45+02:00Oksana Timko Đitkopkos@ffzg.hrJulia Jusyp Jakymovičpkos@ffzg.hr<p>Drugi svezak udžbenika iz povijesne gramatike ukrajinskog jezika. Bavi se analizom vrsta riječi, predstavlja kulturne spomenike ukrajinskog jezika te sadrži političku i jezičnu kartu Ukrajine. Udžbenik je namijenjen studentima ukrajinskog jezika i dio je nakladničke cjeline Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis.</p>2023-06-14T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 Oksana Timko Đitko, Julia Jusyp- Jakymovičhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/157Sport i migranti u Hrvatskoj : kulturnoantropološka studija integracije izbjeglica2023-06-12T19:01:25+02:00Rahela Jurkovićivujanic@ffzg.hr<p><span style="font-weight: 400;">Knjiga tematizira ulogu sporta u integraciji izbjeglica koji su u Hrvatsku došli nakon 2013. godine. Rezultati provedenih empirijskih istraživanja predstavljeni su u okviru tri posebne studije i dva sporta, nogometa i kriketa. Polustrukturirani i otvoreni intervjui te sudioničko promatranje istraživačke su metode kojima je autorica propitivala značenje nogometa za azilanta porijeklom iz Afganistana, kriketa za izbjeglicu porijeklom iz Pakistana te izbjeglica u okviru Nogometnog kluba Zagreb 041. Taj je klub u knjizi i predmet cjelovite studije slučaja koju je autorica provela od kraja 2015. do početka 2021. godine. S obzirom na tematiku, knjiga predstavlja pionirsko djelo u području društveno-humanističkih znanosti u Hrvatskoj.</span></p>2023-06-13T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 Rahela Jurkovićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/158Etnologija i identitet2023-06-13T00:26:09+02:00Goran Pavel Šantekimelinsc@ffzg.hrAna Antolkovićimelinsc@ffzg.hrMarina Kerimovaimelinsc@ffzg.hrOrest Vilchniskiyimelinsc@ffzg.hr<p>Studije su fokusirane na različite pojave s intencijom da se spomenuta pitanja razmotre u što širem tematskom obzoru. Mora se istaknuti i da su polazište za ove studije već objavljeni radovi, koji su izabrani i zbog druge, ne samo tematske svrhe. Radi se u najvećoj mjeri o radovima nastalima u međunarodnim istraživanjima, predstavljenima na međunarodnim konferencijama te objavljenima u zbornicima radova u Rusiji, Ukrajini, Srbiji i Bugarskoj, dijelom i na u njima standardnim jezicima. Kako su svi navedeni radovi gotovo nepristupačni domaćoj znanosti i javnosti njihovom izmjenom i doradom te objavom u ovoj knjizi želi ih se učiniti dostupnima svima zainteresiranima. Objavljenim studijama dodana je i ona neobjavljena o godišnjim običajima Hrvata u Boki Kotorskoj, koja je uvrštena u knjigu ne samo jer je tematski vezana uz njezin sadržaj već i jer želi javnosti predstaviti rezultate izvornog istraživanja kulturnih praksi na koje je ova hrvatska zajednica u susjednoj državi iznimno ponosna i koje su u osnovi utemeljenja njezina identiteta.</p> <p>Rad na kojemu je zasnovana prva studija jest „Culture and Identity of Bulgarians in Zagreb, Croatia from 19th to 21st century‟, a objavljen je u <em>Godišnik na Sofijskia universitet Sv. Kliment Ohridski</em>. Izdavač je Naučen centr za slavano-vizantijski proučvania Ivan Dujčev, br. 100 iz 2019. godine. Osnova je druge studije rad „Etnologiya v Zagrebskom universitete (2005-2017 gg.)‟, objavljen u <em>Sovremennaya evropeyskaya sociokul'turnaya antropologiya i etnologiya. Istoriograficheskie ocherki</em>, zborniku koji je uredila Martinova, M.J. Knjigu je objavio Institut etnologii i antropologii im. Mikluho-Maklaya Rossiyskoy akademii nauk iz Moskve u 2018. godini. U osnovi je treće studije rad „Igra i transcendencija‟, objavljen u zborniku <em>Antropologija sporta, igara i detinjstva: zbornik radova u čast dr Aleksandra Krela</em> (1968–2021). Izdavač knjige je Filozofski fakultet u Beogradu, a otisnuta je 2022. godine. Četvrta studija utemeljena je na radu „Voda u tradiciyniy kulturi horvativ ta galichan‟, objavljenom u zborniku <em>Ukrayina i Horvatiya: Istorichni paraleli</em>. Suizdavači su knjige Etnološko društvo Bojky iz Drogobycha, Ukrajina te Katedra za ukrajinski jezik i književnost i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik je izdan 2019. godine. Kako je već rečeno peta studija još nije objavljena i zasnovana je na izvornoj građi i istraživanju autora u Boki Kotorskoj tijekom 2009. godine.</p>2023-06-13T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/155Writing in Water / Ins Wasser schreiben2023-05-17T17:28:12+02:00Borislav Mikulićimelinsc@ffzg.hr<p>The book contains a collection of historical and systematic studies on metaphors and related topics, in German and English, that were first drafted as initial elaborations of the author's research project on the historical and systematic philosophy of language at the University of Tübingen in two periods (1992–1994 and 1996–1999). About half of the essays have been published before in some form but for this edition they have been improved upon or revised to fit better with the book as a whole. The groundwork for this collection was laid in the mid-1990s by the first review paper, written in Croatian, devoted to the topic.</p> <p>The papers collected in this volume are only in German and English. Grouped in sections, they do not represent different language versions of the same text but provide individual elaborations of interrelated topics in German or in English. Each begins with different problems of both historical and systematic nature and each ends, hopefully, by contributing new points to their respective topic. As a result, every chapter can be read either as an alternative to the paper it is paired with in the respective section or as a supplement to other texts.</p>2023-05-17T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 Borislav Mikulićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/154Rumour and humour2023-04-26T16:00:03+02:00Dubravka Bogutovackstarcev@ffzg.hr<p>Analiza korpusa proze Svetislava Basare iz 80-ih godina 20. st. pokazala je da Basarina zbirka eseja Na ivici iz 1987. godine ima u njemu poseban status: u njoj su sintetizirani estetički i idejni stavovi koje će ovaj autor koristiti i kasnije u svojoj prozi. Prije ove knjige eseja Basara je objavio zbirke priča Priče u nestajanju (1982) i Peking by night (1985) te romane Kinesko pismo (1985) i Napuklo ogledalo (1986), dok nakon ove knjige nastaje roman Fama o biciklistima (1988) i knjiga priča Fenomeni (1989). Može se reći da je zbirka eseja Na ivici knjiga u kojoj Basara promišlja strategije vlastitog pripovijedanja i osmišljava daljnji tok vlastitoga pripovjedačkoga govora.<br>Knjiga eseja Na ivici mapira problematiku koja je čitljiva u čitavom korpusu i tumačim je kao temeljna obilježja Basarine poetike:<br>- pripovijedanje u prvom licu<br>- odbacivanje velikih priča i istraživanja mogućnosti odbacivanja priče uopće<br>- fokus pripovjedača na probleme vezane uz ja – nevažnost okolnosti u kojima se ja nalazi; središnje pitanje: što je ja?<br>- stupanje u polje religioznog<br>- ja kao nepodnošljivo prisutno ništa<br>- pripovijedanje u trećem licu prokazano kao laž / distanca od pisanja / malograđanski imperativ nemiješanja<br>- fiktivno ja: mjesto u tekstu koje je mogući generator priče i značenja (praznina kao oblik potrage; nit)<br>- rane proze kao arheologija ega<br>- prepuštanje skrbi o ja religioznoj introspekciji<br>- istinitost fikcije – u autoreferencijalnosti i metatekstualnosti (fikcija je istinita samo kad nije mimeza)<br>- deklariranje fikcije kao fikcije: mimeza nestvarnosti pojavnog (npr. Fama o biciklistima)<br>- pripovijedanje na granici eseja – eseji kao narativna proza<br>- knjige eseja: rekapitulacija jednog razdoblja i utiranje puteva novim interesima</p>2023-04-26T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 Dubravka Bogutovachttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/152Intervention programs promoting the integration of refugee students into elementary school2023-04-17T12:08:21+02:00Margareta Jelićikukic@ffzg.hrDinka Čorkalo Biruškiikukic@ffzg.hrNikolina Stankovićikukic@ffzg.hrAntonija Vrdoljakikukic@ffzg.hr<p>The aim of this handbook is to help teachers and teaching associates in schools attended by or expected to be attended by refugee children to contribute to the process of integration of refugee children in elementary schools. The handbook presents two intervention programs – one based on the cooperative learning method for schools attended by refugee children, and one based on the method of imagined contact for schools and classes that are yet to enrol refugee children. Both programs have been developed on the basis of the most up-to-date knowledge as well as suggestions, comments and feedback from teachers and teaching associates in schools that participated in the project. Therefore, we hope that this handbook and the two programs in it will be of assistance to schools in the integration of refugee children.</p> <p>The materials presented in the handbook are available in the <a href="https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:848219">repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences</a> and on the website of the <a href="http://psihologija.ffzg.unizg.hr/projekti/ircis/materijali">IRCiS project</a>. The electronic version of the handbook can be downloaded on the same website. </p>2023-04-17T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 Margareta Jelić, Dinka Čorkalo Biruški, Nikolina Stanković, Antonija Vrdoljakhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/151Intervencijski programi poticanja školske integracije učenika izbjeglica u osnovnim školama2023-04-14T18:43:43+02:00Margareta Jelićkstarcev@ffzg.hrDinka Čorkalo Biruškikstarcev@ffzg.hrNikolina Stankovićkstarcev@ffzg.hrAntonija Vrdoljakkstarcev@ffzg.hr<p>Cilj ovog priručnika jest pomoći nastavnicima, učiteljima i stručnim suradnicima u školama koje pohađaju ili se očekuje da će ih pohađati djeca izbjeglice da pridonesu u procesu integracije te djece u osnovnu školu. U priručniku smo predstavili dva intervencijska programa – program koji se temelji na metodi suradničkog učenja za škole i razrede koje pohađaju djeca izbjeglice te program koji se temelji na metodi zamišljenog kontakta za škole i razrede koji se tek pripremaju za upisivanje djece izbjeglica. Oba su programa razvijena na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja, ali i prijedloga, komentara i povratnih informacija nastavnika i stručnih suradnika škola uključenih u ovaj projekt. Stoga se nadamo da će ovaj priručnik i programi predstavljeni u njemu pomoći školama u integraciji djece izbjeglica u njihove razrede.</p> <p>Materijali predstavljeni u priručniku dostupni su <a href="https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:331966">u repozitoriju Filozofskog fakulteta</a> te na <a href="http://psihologija.ffzg.unizg.hr/projekti/ircis/materijali">web-stranici projekta IRCiS</a>. Na istoj stranici može se preuzeti i elektronička verzija priručnika.</p>2023-04-14T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 Margareta Jelić, Dinka Čorkalo Biruški, Nikolina Stanković, Antonija Vrdoljakhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/150Pojmovni uvod u znanosti o govoru i razgovoru2023-03-30T11:57:55+02:00Dario Marićimelinsc@ffzg.hr<p>Nastanak ovog priručnika značajnim je dijelom potaknut uvjerenjem da temeljni pojmovi fonetike i fonologije, ortoepije, ortofonije, sociološke analize razgovora, antropološke etnografije komunikacije i interakcijskog jezikoslovlja čiji su predmeti istraživanja govor u interakciji odnosno monološkoj upotrebi ili jezik u razgovornoj upotrebi trebaju biti definirani i na način koji izlazi izvan okvira ustaljenih sintagmi koje se uz pojedine pojmove vezuju gotovo jedno cijelo stoljeće. U prilog takvom načinu definiranja ide namjera da se pojmovi većim dijelom definiraju na osnovi vlastitih spoznaja dobivenih zahvaljujući stalnom doticaju sa autentičnim govornim podacima, a manjim dijelom na osnovi konzultiranja stručne literature. Sliku o pristupu izradi ovog pojmovnika trebao bi upotpuniti podatak o postojanju ambicije da se po mogućnosti svaki pojam oprimjeri, što dijagramima, što transkriptima dijelova razgovora u kojima se određeni fenomen pojavljuje, što na neki drugi način.</p> <p>Ovaj pojmovnik je osim jezikom na kojem je napisan i primjerima kojima su pojmovi oprimjereni prilagođen našem čitatelju i spomenom znanstvenih pravaca, škola, teorija i metoda koje su utemeljili hrvatski znanstvenici, a da se uvijek ne spominju jednako značajni inozemni istovrsni pravci, škole itd. sve s ciljem da čitatelj makar nasluti bogatu tradiciju izučavanja i istraživanja govora u Hrvatskoj.</p> <p>Bitno je napomenuti i da ovaj pojmovnik ne teži potpunosti u smislu iscrpljivanja svih pojmova govornih procesa, pogotovo onih neurofonetske domene, patologije govora ili forenzične fonetike, svih vrsta glasnika itd., nego je težnja usmjerena njegovoj elementarnosti. Opsežna fonetska znanstvena literatura na hrvatskom jeziku čitatelju, na svu sreću, nudi mogućnost nadograđivanja znanja o svakom ovdje definiranom pojmu koji se tiče monološke govorne upotrebe jezika. Stoga bi ovaj pojmovnik najviše trebao poslužiti početnicima u izučavanju govora i razgovora na određenom jeziku, u određenoj mjeri i izučavateljima i istraživačima sa područja koja se govorom i razgovorom bave posredno izučavajući i istražujući određene društvene pojave, fiziološke procese ljudskog organizma ili tehnologije primijenjene na čovjeku, ali i ljudima koji nisu ništa od navedenog i koji žele proširiti svoja znanja o dvama temeljnim ljudskim aktivnostima - govoru i razgovoru.</p> <p>Autor se ispričava čitateljima na djelomičnoj nedosljednosti planirane podjele pojmova u lijevi stupac s pojmovima znanosti o govoru i desni stupac s pojmovima znanosti o razgovoru.</p>2023-03-30T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 Dario Marićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/148Studentska stručna praksa2023-03-23T15:46:38+01:00Željka Kamenovmbriskig@ffzg.hr Vesna Vlahović-Štetić mbriskig@ffzg.hr<p>Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od ožujka 2020. do ožujka 2023. godine proveden je projekt Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je sufinanciran iz sredstava Europskog socijalnog fonda, a odobren pozivom „Razvoj, unapređenje i provedba stručne prakse u visokom obrazovanju” Ministarstva znanosti i obrazovanja u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.<br />Svrha je projekta razvoj integriranog sustava učenja kroz rad i stjecanja stručnog praktičnog iskustva studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu u sklopu preddiplomskih i diplomskih studija. <br />Među rezultatima ovog projekta jesu i dva priručnika za planiranje i provedbu nenastavničke stručne prakse. Oni su napisani za potrebe Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, no pri njihovu smo pisanju nastojale generički zahvatiti ovu temu i učiniti ih korisnima nastavnicima bilo kojeg visokog učilišta i mentorima u različitim područjima rada. Priručnik koji upravo držite u rukama namijenjen je visokoškolskim nastavnicima, a usporedo s njime napisale smo i drugi, namijenjen mentorima – stručnjacima u praksi. Budući da se u priručnicima bavimo istom temom – nenastavničkom stručnom praksom i učenjem kroz rad, neki dijelovi priručnika međusobno su slični i djelomično se preklapaju. Međutim, s obzirom na to da su namijenjeni različitim korisnicima, u svakom od priručnika detaljno su razrađeni sadržaji koji su relevantni upravo onim čitateljima kojima su namijenjeni. (iz <em>Predgovora</em>)</p>2023-03-28T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 autoricehttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/149Planiranje, provedba i vrednovanje stručne prakse i učenja kroz rad2023-03-27T18:10:11+02:00Željka Kamenovivujanic@ffzg.hrVesna Vlahović-Štetićivujanic@ffzg.hr<p>Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od ožujka 2020. do ožujka 2023. godine proveden je projekt Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je sufinanciran iz sredstava Europskog socijalnog fonda, a odobren pozivom „Razvoj, unapređenje i provedba stručne prakse u visokom obrazovanju” Ministarstva znanosti i obrazovanja u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.<br />Svrha je projekta razvoj integriranog sustava učenja kroz rad i stjecanja stručnog praktičnog iskustva studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu u sklopu preddiplomskih i diplomskih studija. <br />Među rezultatima ovog projekta jesu i dva priručnika za planiranje i provedbu nenastavničke stručne prakse. Oni su napisani za potrebe Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, no pri njihovu smo pisanju nastojale generički zahvatiti ovu temu i učiniti ih korisnima nastavnicima bilo kojeg visokog učilišta i mentorima u različitim područjima rada. Priručnik koji upravo držite u rukama namijenjen je visokoškolskim nastavnicima, a usporedo s njime napisale smo i drugi, namijenjen mentorima – stručnjacima u praksi. Budući da se u priručnicima bavimo istom temom – nenastavničkom stručnom praksom i učenjem kroz rad, neki dijelovi priručnika međusobno su slični i djelomično se preklapaju. Međutim, s obzirom na to da su namijenjeni različitim korisnicima, u svakom od priručnika detaljno su razrađeni sadržaji koji su relevantni upravo onim čitateljima kojima su namijenjeni. (iz <em>Predgovora</em>)</p>2023-03-27T00:00:00+02:00Copyright (c) 2023 autoricehttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/144Vodič za nastavnike mentore2023-01-13T17:54:56+01:00Renata Geldimelinsc@ffzg.hrJosipa Alvižimelinsc@ffzg.hrJasmina Nestićimelinsc@ffzg.hrSanja Kišičekimelinsc@ffzg.hrMirela Landsman Vinkovićimelinsc@ffzg.hrDea Marićimelinsc@ffzg.hrAnte Kolakimelinsc@ffzg.hr<p>Ovaj je vodič rezultat suradnje skupine stručnjaka s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su na temelju svojega dugogodišnjega iskustva rada u obrazovanju budućih osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika prepoznali potrebu za njegovom izradom, s ciljem kontinuiranoga podizanja kvalitete studijskih programa koji uključuju nastavnu praksu. Vodič je nastao u sklopu projekta <em>Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu</em> (2020. – 2023.) koji se financira iz Europskoga socijalnoga fonda. Namijenjen je svim mentorima nastavnicima, bez obzira na to koji nastavni predmet predaju. Cilj je vodiča afirmirati ulogu mentora koji rade sa studentima i koji su važna karika u obrazovanju nastavnikā. Naglasak je stavljen na opće vještine potrebne za mentoriranje, a ne na specifična znanja iz predmetnih metodika.</p>2023-01-13T00:00:00+01:00Copyright (c) 2022 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/146Doživljaj kontrole u psihologiji2023-02-06T11:53:40+01:00Damir Ljubotinakstarcev@ffzg.hr<p>Knjiga predstavlja jedinstven uspjeli pokušaj objedinjavanja različitih koncepata koji se bave kontrolom kako vlastitoga ponašanja i osjećanja, tako i doživljaja izvora i mogućnosti kontrole događaja koji se zbivaju oko nas.<br />Budući da se koncepti kontrole javljaju u najrazličitijim granama psihologije kao što su psihologija ličnosti, kognitivna psihologija, psihologija emocija, motivacije i učenja, razvojna psihologija, psihologija rada, pa i klinička psihologija, ovaj poduhvat autora zaista je hvalevrijedan znanstveni poduhvat. Premda nam se može činiti kako je o konceptu mjesta ili lokusa kontrole sve već davno poznato i istraženo, autor nam pokazuje koliko smo u krivu i koliki su još brojni metodološki problemi vezani uz taj koncept.</p> <p>Ova znanstvena knjiga namijenjena je svima koji istražuju ljudsko ponašanje i doživljavanje, a prvenstveno je namijenjena istraživačima iz područja psihologije, ali i drugim istraživačima iz područja društvenih znanosti, interdisciplinarnog područja obrazovnih znanosti ali i drugih disciplina kao što su primjerice biomedicinske znanosti i zdravstvo. Istraživači će u njoj pronaći vrijednu sistematizaciju i pregled te orijentaciju u području, vrijedne spoznaje o metodološkim pitanjima i pitanjima mjerenja konstrukata kontrole te rezultate istraživanja u Hrvatskom kontekstu s kojima mogu uspoređivati svoje rezultate. </p> <p><em>(Iz recenzije prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić)</em></p>2022-12-30T00:00:00+01:00Copyright (c) 2022 Damir Ljubotinahttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/147Doživljaj socijalne nepravde2023-02-15T15:03:00+01:00Damir Ljubotinaimelinsc@ffzg.hrOlja Družić Ljubotinaimelinsc@ffzg.hr<p>Znanstvena monografija <em>Doživljaj socijalne nepravde: psihosocijalna perspektiva</em> predstavlja iznimno značajno znanstveno djelo u kojem se prikazuje razvoj teorijske konceptualizacije i empirijsko ispitivanje iznimno značajnog fenomena suvremenosti, a to je socijalna nepravda.<br>U uvodnom dijelu autori koncept socijalne (ne)pravednosti detaljno raščlanjuju iz filozofske, sociološke, psihološke, pravne i politološke perspektive, objedinjujući ih kroz suvremeno određenje ljudskih i socijalnih prava s posebnim naglaskom na ljudsko dostojanstvo. U drugom dijelu je razrađen teorijski i metodološki okvir za istraživanje socijalne (ne)pravde, da bi se u trećem, empirijskom, dijelu detaljno prikazao istraživački rad autorskog para u razdoblju od 2001. do 2022. Kronološki prikaz šest istraživanja u kojima su bili voditelji ili/i suradnici, ima dvostruki značaj – sadržajno-spoznajni i metodološki. Sadržajno-spoznajni aspekt će biti značajna točka za usporedbu svih budućih istraživanja ovog socijalnog fenomena čije je praćenje nužno i neizbježno u složenom društvu ubrzane sadašnjosti. U metodološkom aspektu posebno je značajno praćenje razvoja Upitnika percepcije socijalne nepravde za djecu, mlade i odrasle. Proces razvoja ovog upitnika u razdoblju od dvadeset godina je sjajan primjer značaja kumuliranja empirijskih spoznaja, ali i razvoja autorske mudrosti i hrabrosti da podijele sa znanstvenom zajednicom dvojbe koje su pratile razvoj instrumentarija za istraživanje socijalne nepravde. Ono što ostavlja posebni i inspirativni utisak je dugogodišnja posvećenost autorskog i životnog para ovoj iznimno značajnoj temi.<br><em>(Iz recenzije prof. dr. sc. Marine Ajduković)</em></p>2022-12-29T00:00:00+01:00Copyright (c) 2022 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/153Priča sa zapadne strane2023-04-18T19:45:56+02:00Janja Mavrović Mokosimelinsc@ffzg.hr<p>Kako bismo mogli shvatiti procese vrlo dinamične razmjene ideja i dobara na početku srednjega brončanog doba te definirati putove i komunikacije kojima su ti procesi kolali, vrlo je važno prostorno definirati područje zapadne Slavonije i osvrnuti se na položaj svih lokaliteta o kojima će biti riječi u knjizi. Slavonija obuhvaća prostor istočne Hrvatske i smještena je između rijeke Drave na sjeveru, koja je i prirodna granica s Mađarskom, rijeke Save na jugu, gdje je granica s Bosnom i Hercegovinom, te Dunava na istoku, gdje je granica sa Srbijom. Unutar toga velikog prostora uvriježena je podjela na istočnu, ravničarsku i zapadnu, brdovitu Slavoniju. Istočna Slavonija obuhvaćala bi prostor Đakovačkog ravnjaka i Podunavlja, dok bi zapadna Slavonija obuhvaćala prostor od istočnih dijelova Požeške kotline sve do Bilogore. Sjevernu granicu zapadne Slavonije čini Bilogora, na sjeverozapadu ju zatvaraju rijeke Ilova i Pakra, na zapadu seže do područja Novske i Nove Gradiške, dok joj južne i istočne granice zatvaraju planine Požeška gora, Dilj i Krndija. S obzirom na komunikaciju i putove u prapovijesno doba važno je napomenuti da je ovaj prostor na sjeveru povezan s rijekom Dravom, dok se prema jugu, kroz Pleternička vrata, otvara prema rijeci Savi. Svi lokaliteti koji se spominju u knjizi nalaze se u Požeškoj kotlini, koja u geografskoj podjeli Hrvatske pripada zapadnoj Slavoniji. Požeška kotlina, smještena na pogodnom komunikacijskom putu, bogata obiljem plodne zemlje i sa svih strana zaštićena planinama – na sjeveru Papukom, na zapadu Psunjem, jugu Požeškom gorom te istoku Diljem i Krndijom – predstavljala je od najranije prapovijesti, kroz antiku i srednji vijek pa sve do današnjih dana idealno mjesto za život. Ovaj brdoviti dio Slavonije, unatoč svojoj kompaktnosti, strateški je otvoren prema vrlo važnoj komunikaciji – rijeci Savi, koja je u prapovijesti bila od izuzetne važnosti. Premda je riječ o malom uzorku, situacija na prostoru zapadne Slavonije dobro nam ilustrira zbivanja na samom kraju ranoga i početku srednjega brončanoga doba na temelju čega možemo pratiti razvoj licenske keramike na tom prostoru. Na lokalitetu Gradac Klasje, koji se nalazi u Požeškoj kotlini, i Vučjak Feričanački, koji se nalazi u blizini Našica, pronađeni su nalazi kulture Kisapostag. Nažalost, riječ je o površinski prikupljenim nalazima. Pouzdaniju stratigrafsku sliku i materijal iz zatvorenog konteksta nalazimo na području nedalekog Brodskog Posavlja. U stupnju Br A2a pronalazimo materijal starije faze južnostransdanubijske inkrustirane keramike i kasne faze kulture Kisapostag na lokalitetu Preljev P3. Nakon toga slijedi horizont licenske keramike. Na već spomenutom lokalitetu Preljev P3 i Brdu kod Čaglina pronalazimo vrčeve mlađe faze južnotransdanubijske inkrustirane keramike, što relativno kronološki odgovara stupnju Br A2b-c. Sličnu situaciju imamo i na lokalitetu Novi Perkovci-Krčavina na kojem još uz spomenuti materijal nalazimo i vatinsku amforicu. Prostor Brodskog Posavlja dobro ilustrira promjene koje su se zbivale tijekom stupnja Br A2. Na početku stupnja Br A2 na tom prostoru nalazimo materijal kasne faze kulture Kisapostag, dok u narednom dijelu stupnja već imamo licenski materijal. Nakon toga u Alilovcima i Podgoraču kod Našica imamo licenske nalaze u zajednici s kasnom fazom transdanubijske inkrustirane keramike/proto-Szeremle fazom. Tijekom stupnja Br B1 još uvijek egzistira licenska keramika, kako je to pretpostavio i Z. Marković, no stratigrafska slika u Alilovcima, djelomična promjena u materijalu i radiokarbonske datacije upućuju i na moguće duže trajanje. U obje sonde u Alilovcima pronađen je importirani materijal koji govori o snažnim kontaktima Požeške kotline s prostorom cijele srednje i sjeverne Europe u vrijeme početka srednjega brončanog doba. Oni, ne samo da upućuju na kontakte i žive veze razmjene i trgovine, već su i vrlo važni kronološki markeri. Riječ je o <em>Brotlaibidolu</em>, jantarnoj perli i proto-Szeremle materijalu. Jantarna perla je važna i zato što je to jedini takav nalaz na području kontinentalnog dijela Hrvatske na početku srednjega brončanoga doba. Ovakva razgranata komunikacijska mreža, dobro utvrđeni putovi i brza razmjena u vrijeme srednjega brončanoga doba sigurno su dali dobre temelje za pouzdanu i brzu opskrbu sirovinama koja je bila toliko neophodna u vrijeme kasnoga brončanoga doba. <br>Istraživanja u Alilovcima i na prostoru zapadne Slavonije tek su odškrinula vrata izuzetno zanimljivog razdoblja srednjega brončanoga doba, dok će, nadamo se, brojna buduća istraživanja, do kraja otvoriti ta vrata ne bi li što detaljnije proniknuli u razdoblje kojega s razlogom nazivaju i mračnim-zlatnim brončanim dobom!</p>2022-12-27T00:00:00+01:00Copyright (c) 2022 Janja Mavrović Mokoshttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/145Proceedings from the 8th and 9th Scientific Conference Methodology and Archaeometry2023-01-23T18:49:12+01:00Ina Miloglavimelinsc@ffzg.hrIvor Kranjecimelinsc@ffzg.hrJelena Behaimimelinsc@ffzg.hrAndrej Janešimelinsc@ffzg.hrMiroslav Vukovićimelinsc@ffzg.hrMirjana Sanaderimelinsc@ffzg.hrDomagoj Tončinićimelinsc@ffzg.hrVinka Matijevićimelinsc@ffzg.hrMirna Cvetkoimelinsc@ffzg.hrDomagoj Bužanićimelinsc@ffzg.hrJoško Zaninovićimelinsc@ffzg.hrIgor Medarićimelinsc@ffzg.hrDinko Tresić Pavičićimelinsc@ffzg.hrŽeljka Bedićimelinsc@ffzg.hrFilomena Sirovicaimelinsc@ffzg.hrMiroslav Marićimelinsc@ffzg.hrNemanja Markovićimelinsc@ffzg.hrJelena Bulatovićimelinsc@ffzg.hrIvana Pantovićimelinsc@ffzg.hrMario Novakimelinsc@ffzg.hrDragana Rajkovićimelinsc@ffzg.hrRajna Šošić Klindžićimelinsc@ffzg.hrKatarina Špremimelinsc@ffzg.hrUroš Barudžijaimelinsc@ffzg.hrPetra Nikšićimelinsc@ffzg.hrMykhailo Klymovychimelinsc@ffzg.hrBojana Plemićimelinsc@ffzg.hrJelena Anđelković Grašarimelinsc@ffzg.hr<p>Methodology and Archaeometry (MetArh) is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society.<br>The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science. It offers a wider perspective in observing methodology and methodological practices, also challenging traditional approaches in archaeological research, and following the creative adaptation of methods from other disciplines into archaeology. Also, it enables scholars to present their work, engage in discussion and motivate young scholars and archaeology students to pursue contemporary topics and present their research.<br>This edition of the conference Proceedings contains twelve papers from the 8th and 9th MetArh conference which was held at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb. The 8th MetArh conference was held from 3rd – 4th of December 2020, and the 9th from 2nd – 3rd of December 2021 (https://metarh.ffzg.unizg.hr/).<br>Due to COVID-19, both conferences were held on the online platform Hopin.to. It was very challenging to organize and realize the conference in a virtual format but, most importantly, it produced high-quality works some of which are published in this publication. Papers in this volume are focused on different aspects of archaeological methodology and archaeometry, including case studies from Croatia, Slovenia, Serbia and Ukraine.</p>2022-12-23T00:00:00+01:00Copyright (c) 2022 Authorshttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/142Tilurium V. 2022-09-13T12:00:35+02:00Mirjana Sanaderikukic@ffzg.hrDomagoj Tončinićikukic@ffzg.hrZrinka Šimić-Kanaetikukic@ffzg.hrZrinka Buljevićikukic@ffzg.hrSanja Ivčevićikukic@ffzg.hrAna Pavlovićikukic@ffzg.hrSiniša Radovićikukic@ffzg.hrInes Buljubašićikukic@ffzg.hrBranko Mušičikukic@ffzg.hr<p>U monografiji Tilurum V. Arheološka istraživanja 2010. – 2018. godine, prikazuju se rezultati arheoloških istraživanja na lokalitetu rimskog legijskog logora Tilurij provedenih u razdoblju između 2010. i 2018. godine. Kako se iz samog naslova vidi, radi se o petoj knjizi koja nastavlja objavljivati rezultate tih arheoloških istraživanja nekadašnjeg rimskog legijskog logora Tilurija. U ovoj smo knjizi poseban naglasak stavili na rezultate istraživanja arheološke sonde nazvane sonda D, i to tako da su navedeni svi relevantni podaci koji omogućuju razumijevanje tijeka iskopavanja i korištene metodologije. U prvom dijelu knjige Tilurium V kronološki su predstavljena arheološka istraživanja odnosno sve provedene radnje i postupci od kojih se sastojalo iskopavanje na spomenutoj sondi D i to, kako sam naslov ističe, u razdoblju od 2010. – 2018. godine. Uz opis tijeka istraživanja prikazani su svi relevantni podaci, crteži i fotografije koji omogućuju bolje razumijevanje provedenih radnji i dobivenih rezultata. Opisan je i proces zaštite, odnosno konzervacije tog istraženog dijela lokaliteta. Drugi dio monografije posvećen je obradi i analizi relevantnih pokretnih nalaza (keramika, staklo, metal i novac) koji su na sondi D otkriveni tijekom istraživanja u predmetnom razdoblju. U posebnom poglavlju knjige objavljuje se i osteološka analiza životinjskih kostiju prikupljenih tijekom istraživanja na istoj sondi. Posljednje poglavlje predstavlja objava rezultata geofizičkih istraživanja primjenom georadara.</p> <p> </p> <p>UREDNICA: Mirna Vukov</p> <p>Prilog: Ana Pavlović, Siniša Radović, Ines Buljubašić i Branko Mušič.</p> <p>Ovaj rad je proizašao iz projekta Hrvatske zaklade za znanost IP-2018-01-4934 "Razumijevanje rimskih granica: primjer istočnog Jadrana" (AdriaRom).</p>2022-09-13T00:00:00+02:00Copyright (c) 2022 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/140Studia honoraria archaeologica2022-09-13T09:57:00+02:00Domagoj Tončinićikukic@ffzg.hrIva Kaićikukic@ffzg.hrVinka Matijevićikukic@ffzg.hrMirna Vukovikukic@ffzg.hrMartina Blečić Kavurikukic@ffzg.hrBoris Kavurikukic@ffzg.hrKlara Buršić-Matijašićikukic@ffzg.hrAdnan Busuladžićikukic@ffzg.hrDavid John Breezeikukic@ffzg.hrRebecca Jonesikukic@ffzg.hrZrinka Buljevićikukic@ffzg.hrDomagoj Bužanićikukic@ffzg.hrNenad Cambiikukic@ffzg.hrMarko Dizdarikukic@ffzg.hrDaria Ložnjak Dizdarikukic@ffzg.hrPiotr Dyczekikukic@ffzg.hrJanusz Reclawikukic@ffzg.hrKrešimir Filipecikukic@ffzg.hrNadežda Gavrilović Vitasikukic@ffzg.hrTamas Gesztelyiikukic@ffzg.hrHerbert Graßlikukic@ffzg.hrManfred Hainzmannikukic@ffzg.hrOrtolf Harlikukic@ffzg.hrSanja Ivčevićikukic@ffzg.hrJelena Jovanovićikukic@ffzg.hrIva Kaićikukic@ffzg.hrGuntram Kochikukic@ffzg.hrPéter Kovácsikukic@ffzg.hrMarina Kovačikukic@ffzg.hrSaša Kovačevićikukic@ffzg.hrFelix Langikukic@ffzg.hrDražen Maršićikukic@ffzg.hrVinka Matijevićikukic@ffzg.hrJanja Mavrović Mokosikukic@ffzg.hrBranka Migottiikukic@ffzg.hrIvana Miletić Čakširanikukic@ffzg.hrMarina Milićević Bradačikukic@ffzg.hrIna Miloglavikukic@ffzg.hrLjubica Perinićikukic@ffzg.hrDomagoj Perkićikukic@ffzg.hrRenate Pillingerikukic@ffzg.hrIoan Pisoikukic@ffzg.hrErwin Pochmarskiikukic@ffzg.hrSiniša Radovićikukic@ffzg.hrJán Rajtárikukic@ffzg.hrElisabeth Rastbichlerikukic@ffzg.hrMichel Reddéikukic@ffzg.hrIlona Skupinska-Lovsetikukic@ffzg.hrSebastian Sommerikukic@ffzg.hrTomislav Šeparovićikukic@ffzg.hrZrinka Šimić-Kanaetikukic@ffzg.hrJana Škrguljaikukic@ffzg.hrTihomila Težak-Greglikukic@ffzg.hrAndreas Thielikukic@ffzg.hrŽeljko Tolićikukic@ffzg.hrHelena Tomasikukic@ffzg.hrStefan Traxlerikukic@ffzg.hrDomagoj Tončinićikukic@ffzg.hrMarina Ugarkovićikukic@ffzg.hrLyudmil F. Vagalinskiikukic@ffzg.hrZsolt Visyikukic@ffzg.hrMiroslav B. Vujovićikukic@ffzg.hrIgor Vukmanićikukic@ffzg.hrMiroslav Vukovićikukic@ffzg.hrVlasta Vyroubalikukic@ffzg.hrLivio Zerbiniikukic@ffzg.hrPaula Zsidiikukic@ffzg.hr<p>Profesorica Mirjana Sanader svojim znanstvenim nervom, organizacijskim talentom i marom, svojim ostvarenim uspjesima, svojim predanim istraživačkim, nastavnim i pedagoškim djelovanjem, neumornim poticanjima razvoja i napredovanja svojih mladih suradnika, svojim neumornim promicanjem hrvatske arheologije u inozemstvu, imala je presudan utjecaj ne samo na razvoj svoje Katedre i Odsjeka za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta kao i Arheološkog zavoda Odsjeka za arheologiju, ne samo na istraživanje Tilurija, nego — slobodno se može reći — i da je bitno pridonijela razvoju i uzletu hrvatske arheologije u posljednjim trima desetljećima. Bivši studenti profesorice Sanader, diplomirani arheolozi, magistri i doktori znanosti, danas zauzimaju važne i odgovorne funkcije u nacionalnim (dijelom i internacionalnim) znanstvenim i kulturnim institucijama te nastavljaju njezinim putem slijedeći prepoznatljivu školu koju je ustanovila.<br />Međunarodni znanstveni zbornik radova povodom 65. rođendana prof. dr. sc. Mirjane Sanader sadrži 59 radova koje potpisuju 64 autora iz Hrvatske i inozemstva, a tiču se različitih arheoloških tema s naglaskom na antičkoj provincijalnoj arheologiji i povezanim znanstvenim disciplinama.</p>2022-09-13T00:00:00+02:00Copyright (c) 2022 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/143Traian and the Danubian Provinces. The political, economic and religious life in the Danubian Provinces: Proceedings of the 4th International Conference on the Roman Danubian Provinces, Zagreb, 15th - 17th November 2017.2022-09-13T18:50:31+02:00Domagoj Tončinićivujanic@ffzg.hrLivio Zerbiniivujanic@ffzg.hrGiovanni Di Stefanoivujanic@ffzg.hrAngelica Ferraroivujanic@ffzg.hrEttore Janulardoivujanic@ffzg.hrFederico Frassonivujanic@ffzg.hrFederica Maria Risoivujanic@ffzg.hrMª Ángeles Alonso Alonsoivujanic@ffzg.hrMarina Milićević Bradačivujanic@ffzg.hrAna Pavlovićivujanic@ffzg.hrMirjana Sanaderivujanic@ffzg.hrMiroslav Vukovićivujanic@ffzg.hrZrinka Buljevićivujanic@ffzg.hrSanja Ivčevićivujanic@ffzg.hrDomagoj Perkićivujanic@ffzg.hrMattia Vitelli Casellaivujanic@ffzg.hrChiara Cenatiivujanic@ffzg.hrZofia Kaczmarekivujanic@ffzg.hrIna Miloglavivujanic@ffzg.hrIgor Vukmanićivujanic@ffzg.hrVinka Matijevićivujanic@ffzg.hrMirna Cvetkoivujanic@ffzg.hrIva Kaićivujanic@ffzg.hrIoana Mureșanivujanic@ffzg.hrLucian-Mircea Mureșanivujanic@ffzg.hrLucrețiu Mihailescu-Bîrlibaivujanic@ffzg.hrClaudio Farreivujanic@ffzg.hrPiotr Zakrzewskiivujanic@ffzg.hrAntonio Ibbaivujanic@ffzg.hrEmil Jęczmienowskiivujanic@ffzg.hrMichał Duchivujanic@ffzg.hrIvo Topalilovivujanic@ffzg.hrZdravko Dimitrovivujanic@ffzg.hrAgnieszka Tomasivujanic@ffzg.hrMihai Popescuivujanic@ffzg.hrVladimir P. Petrovićivujanic@ffzg.hrDavid Soria Molinaivujanic@ffzg.hrDavide Redaelliivujanic@ffzg.hrSilvia Ripàivujanic@ffzg.hrMiroslava Mirkovićivujanic@ffzg.hrNaser Ferriivujanic@ffzg.hr<p><span style="font-weight: 400;">The “Department of Archaeology“ of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb gladly hosted the 4th International Conference on the Roman Danubian Provinces in 2017. The Conference was organized with the support of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, the Croatian Archaeological Society, and the </span><strong>Croatian Science Foundation</strong><span style="font-weight: 400;"> through </span><strong>the project 6505 Between the Danube and the Mediterranean. Exploring the role of Roman military in the mobility of people and goods in Croatia during the Roman Era</strong><span style="font-weight: 400;">. Since it was organized in Zagreb, the Conference remained in Pannonia, not far from Siscia, the capital of Pannonia Savia, and in the territory of the Res publica Andautoniensium. The main topic of the Conference was Traian and the Roman Danubian Provinces or, more specifically, the political, economic and religious life in the Danubian Provinces.<br />(from the <em>Foreword</em>)<br /></span></p>2022-09-13T00:00:00+02:00Copyright (c) 2022 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/141Zbornik I. skupa hrvatske ranokršćanske arheologije (HRRANA)2022-09-13T10:45:59+02:00Mirjana Sanaderikranjec@ffzg.hrDomagoj Tončinićikranjec@ffzg.hrIva Kaićikranjec@ffzg.hrVinka Matijevićikranjec@ffzg.hrNenad Cambiimelinsc@ffzg.hrBranka Migottiimelinsc@ffzg.hrDino Milinovićimelinsc@ffzg.hrKristina Babićimelinsc@ffzg.hrMarija Marić Bakovićimelinsc@ffzg.hrVera Laloševićimelinsc@ffzg.hrMarina Milićević Bradačimelinsc@ffzg.hrSanja Ivčevićimelinsc@ffzg.hrZrinka Šimić-Kanaetimelinsc@ffzg.hrBranko Matulićimelinsc@ffzg.hrMarija Buzovimelinsc@ffzg.hrJakov Vučićimelinsc@ffzg.hrMiljenko Jurkovićimelinsc@ffzg.hrMorana Čaušević-Bullyimelinsc@ffzg.hrSébastien Bullyimelinsc@ffzg.hrKrešimir Filipecimelinsc@ffzg.hrDora Kušan Špaljimelinsc@ffzg.hrTatjana Lolićimelinsc@ffzg.hrJosip Burmazimelinsc@ffzg.hrEma Višić-Ljubićimelinsc@ffzg.hrTomislav Šeparovićimelinsc@ffzg.hrMarta Perkićimelinsc@ffzg.hr<p>Episkopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja.</p>2022-09-13T00:00:00+02:00Copyright (c) 2022 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/139Turkologu u čast!2022-07-26T00:40:52+02:00Tatjana Paić-Vukićimelinsc@ffzg.hrAzra Abadžić Navaeyimelinsc@ffzg.hrMarta Andrićimelinsc@ffzg.hrBarbara Kerovecimelinsc@ffzg.hrVjeran Kursarimelinsc@ffzg.hrFikret Turanimelinsc@ffzg.hrHenryk Jankowskiimelinsc@ffzg.hrMehmet Ölmezimelinsc@ffzg.hrMarek Stachowskiimelinsc@ffzg.hrClaudia Römerimelinsc@ffzg.hrMarija Đinđićimelinsc@ffzg.hrMustafa Önerimelinsc@ffzg.hrSabina Bakšićimelinsc@ffzg.hrAlena Ćatovićimelinsc@ffzg.hrIda Raffaelliimelinsc@ffzg.hrIvo Pranjkovićimelinsc@ffzg.hrIvan Markovićimelinsc@ffzg.hrMislav Ježićimelinsc@ffzg.hrHatice Oruçimelinsc@ffzg.hrMusa Dumanimelinsc@ffzg.hrSándor Pappimelinsc@ffzg.hrVesna Miovićimelinsc@ffzg.hrNenad Moačaninimelinsc@ffzg.hrKornelija Jurin Starčevićimelinsc@ffzg.hrSlobodan Ilićimelinsc@ffzg.hrZlatko Karačimelinsc@ffzg.hrZeynep Oğuz Kursarimelinsc@ffzg.hrKotel Dadonimelinsc@ffzg.hr<p>Malo je struka i zanimanja čiji spomen izaziva asocijacije na točno određenu osobu. Malo je i pojedinaca koji toliko srastu sa svojim životnim pozivom da ih je nemoguće odvojeno promatrati. U Hrvatskoj se riječ turkolog gotovo kao sinonim vezuje uz ime profesora Ekrema Čauševića, znanstvenika svjetskoga glasa i utemeljitelja prvog sveučilišnog studija turkologije u Hrvatskoj. Otud i naslov ovoga zbornika koji mu darujemo za 70. rođendan. Zbornik sadrži dvadeset pet većinom turkoloških radova profesorovih kolega, prijatelja i suradnika. Mnogo je u njemu poveznica sa slavljenikom – posveta, zahvala i pozivanja na njegove radove – rječitih podsjetnika na utjecaj njegovih znanstvenih postignuća i dugogodišnju uspješnu suradnju s turkolozima, kroatistima, povjesničarima, lingvistima i drugim istraživačima. Prilozi autora mlađega naraštaja hrvatskih turkologa potvrda su uspjeha profesorovih nastojanja da najvrsnije studente potakne na bavljenje znanošću. Tematska raznolikost ovdje okupljenih radova odražava obuhvatnost istraživačkih interesa Ekrema Čauševića. Prva cjelina, “Filologija“, posvećena je području u kojemu je dao najveći doprinos. Druga cjelina, „Povijest“, obuhvaća priloge koji ne pripadaju najužem istraživačkom polju Ekrema Čauševića, no historiografija je važan okvir njegovih jezikoslovnih radova s dijakronijskom dimenzijom.</p>2022-07-26T00:00:00+02:00Copyright (c) 2022 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/138Proceedings from the VIth International Congress of Art History Students2022-06-02T13:06:38+02:00Matea Bilogrivićimelinsc@ffzg.hrMartina Bobinacimelinsc@ffzg.hrMara Korunićimelinsc@ffzg.hrFilip Lovrićimelinsc@ffzg.hrLucija Sukalićimelinsc@ffzg.hrTamara Miladinovićimelinsc@ffzg.hrSrđan Beckimelinsc@ffzg.hrKatarina Jovićimelinsc@ffzg.hrVasile-Ovidiu Prejmereanimelinsc@ffzg.hrBettina Simon imelinsc@ffzg.hrStefan Žarićimelinsc@ffzg.hrAnders Bille Petersenimelinsc@ffzg.hrNils Bloch-Sørensenimelinsc@ffzg.hrXenia Brown Pallesenimelinsc@ffzg.hr<p>When we first applied for the role of organizers of the VI<sup>th </sup>International Congress of Art History Students, in what now seems like a very distant late 2016, we knew there would be a lot of work ahead of us. The congress had, by then, become a tradition<br>and somewhat of a landmark event in the academic year of art history students, with an ever-growing base of international students, professors and other researchers gathering at the Croatian capital. Keeping the importance and legacy of the event in mind, while also seeing the potential for further development, we worked hard and gave all we could during the next 12 months with the goal of raising the congress to a whole new level. Of special importance for us was the congress topic of Interdisciplinarity in art history, taken not only in methodological or theoretical, but in a much broader sense. With it, we wanted to stress the importance of such approach, especially in the contemporary scientific community in which the humanities are often looked down upon. From usage of contemporary technologies in art historical research, to finding the common ground between related fields, we wanted to show what art history can be in the 21st century, and all the potential it holds.</p>2022-06-02T00:00:00+02:00Copyright (c) 2022 Authors. All text is licensed under the CC-BY-NC-ND. Some third-party images are all rights reserved, and you must request permission from the copyright owner to use this material.https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/137Emocije u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 48. seminara Zagrebačke slavističke škole2022-05-04T14:42:35+02:00Lana Molvarecivujanic@ffzg.hrTatjana Piškovićivujanic@ffzg.hrIvana Brkovićivujanic@ffzg.hrIgor Marko Gligorićivujanic@ffzg.hrRenata Jambrešić Kirinivujanic@ffzg.hrDanijela Lugarić Vukasivujanic@ffzg.hrBenedikt Perakivujanic@ffzg.hrTanja Petrovićivujanic@ffzg.hrEvelina Rudanivujanic@ffzg.hrMirko Sardelićivujanic@ffzg.hrMateusz-Milan Stanojevićivujanic@ffzg.hr<p><span style="font-weight: 400;">Zbornik Emocije u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi sadrži pisane inačice predavanja održanih na 48. seminaru Zagrebačke slavističke škole (Dubrovnik, 19–30. kolovoza 2019). Birajući središnju temu predavačkoga ciklusa 48. seminara, na umu smo imale činjenicu da su emocije u znanstvenim istraživanjima dugo bile diskriminirane u odnosu na svemoćni razum. Iako su svi književni, kulturni i jezični proizvodi rezultat stalne napetosti između razuma i emocija, u vrijednost razumskih doprinosa nikada se nije sumnjalo, dok su se emocionalni ulozi redovito trivijalizirali ili čak posve ignorirali. No kako raste svijest o činjenici da su i književnost, i jezik, i kultura rezultat čovjekova ne samo intelektualnoga nego i emocionalnoga iskustva sa svijetom koji ga okružuje, humanističke se znanosti sve više okreću proučavanju emocija, raspoloženja i afekata koji konstituiraju i njihov predmet proučavanja, ali i svakodnevni ljudski život. Izborom predavačkih tema nastojale smo ilustrirati rastuću interdisciplinarnost u humanistici, ali i činjenicu da se znanstvenici oslobađaju straha i zazora od emocija u svojim istraživanjima i radovima. Književnoznanstveni i kulturološki tekstovi okupljeni u ovome zborniku bave se reprezentacijom ljubavi u hrvatskoj ranonovovjekovnoj pastorali, afektivnim politikama pamćenja Domovinskoga rata, odnosom između naracije i emocija u književnome djelu, nostalgijom za socijalizmom, ulogom straha u strukturiranju bajke, predaje, legende i basne te utjecajem kulture na izražavanje emocija. Jezikoslovni su tekstovi usredotočeni na jezično kodiranje emocija „malim riječima“ poput čestica i uzvika, na korpusno istraživanje emocionalnih kategorija u hrvatskome jeziku te na pitanje kako se gramatičkim konstrukcijama mogu izraziti osjećaji. (iz iz <em>Uredničke bilješke / L. Molvarec i T. Pišković</em>)<br /></span></p>2022-05-05T00:00:00+02:00Copyright (c) 2022 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/136Metafore u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 47. seminara Zagrebačke slavističke škole2022-05-04T12:19:34+02:00Lana Molvarecivujanic@ffzg.hrTatjana Piškovićivujanic@ffzg.hrKrešimir Bagićivujanic@ffzg.hrMario Brdarivujanic@ffzg.hrJadranka Brnčićivujanic@ffzg.hrTatjana Jukićivujanic@ffzg.hrIda Raffaelliivujanic@ffzg.hrLeo Rafoltivujanic@ffzg.hrTea Rogić Musaivujanic@ffzg.hrMateusz-Milan Stanojevićivujanic@ffzg.hrLjiljana Šarićivujanic@ffzg.hrGoran Tanacković Faletarivujanic@ffzg.hr<p><span style="font-weight: 400;">Zbornik Metafore u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi sadrži pisane inačice predavanja održanih na 47. seminaru Zagrebačke slavističke škole (Dubrovnik, 20–31. kolovoza 2018). Ciklus predavanja na tome su seminaru osmislile Maša Kolanović i Tatjana Pišković polazeći od ideje da je metafora prije svega mehanizam mišljenja s pomoću kojega pojave iz jedne domene povezujemo s pojavama iz druge domene koristeći se svojim fizičkim, emocionalnim, doživljajnim i intelektualnim iskustvom sa svijetom koji nas okružuje. Izborom predavačkih tema nastojala se ilustrirati troslojnost metafore: metafora kao mehanizam mišljenja omogućava s jedne strane usvajanje kulturnoga znanja ili znanja o svijetu, a s druge strane omogućava realizaciju metafore kao stilske figure i metafore kao jezičnoga mehanizma koji sudjeluje u oblikovanju polisemne strukture leksema. Zato se u tekstovima u ovome zborniku analiziraju Ujevićeve metafore, metafore u biblijskoj i Kamovljevoj Pjesmi nad pjesmama, metafore u hrvatskome romanu šezdesetih godina, metafore u režiji baštine </span><span style="font-weight: 400;">i putovanje kao metafora u suvremenim hrvatskim književnim i kulturnim tekstovima. Jezikoslovni se tekstovi bave određenjem metafore u kognitivnoj lingvistici, potom metaforama i osjećajima u internetskome diskursu, metaforama u tvorbi i leksikalizaciji, a u dvama se radovima metafori pridružuje i metonimija te se propituje njihova interakcija i suradnja u izgradnji stereotipa, predrasuda i sveopćega (ne)znanja o svijetu. (iz <em>Uredničke bilješke / L. Molvarec i T. Pišković</em>)<br /></span></p>2022-05-04T00:00:00+02:00Copyright (c) 2022 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/134Kolegijalno opažanje visokoškolske nastave2022-03-22T15:35:53+01:00Vesna Vlahović-Štetićikukic@ffzg.hrŽeljka Kamenovikukic@ffzg.hr<p>Ovaj priručnik namijenjen je visokoškolskim nastavnicima i institucijama kao moguća pomoć u osiguranju kvalitete. Autorice su objasnile sličnosti i razlike evaluacijskog, razvojnog i suradničkog modela kolegijalnog opažanja, a ovaj posljednji je detaljno opisan. Ukazano je na važnost priprema prije provedbe koje treba napraviti na razini institucije (odluke o svrsi, obliku provedbe, sudionicima, itd.) i na razini sudionika (edukacija opažanih i opažača). Opisana je provedba kolegijalnog opažanja nastave prema unaprijed dogovorenoj strukturi i pravilima. Autorice su pripremile obrasce i instrumente koji se koriste za pisanje pripreme za nastavu i opažanje nastave kao i upute kako nakon opažanja davati korisnu povratnu informaciju. U priručniku je prijedlog načina izvještavanja o provedenom procesu i rezultatima (izvještaji opažača i opažanih) kao i sugestije kako kroz evidentiranje i analizu tih izvještaja djelovati na podizanje kvalitete nastave, a time i na razinu kvalitete cijele visokoškolske institucije. Na kraju priručnika nalaze se povratne informacije i iskustva sveučilišnih nastavnika koji su sudjelovali u kolegijalnom opažanju nastave na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>2022-03-23T00:00:00+01:00Copyright (c) 2022 Authorshttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/135Reading COVID-19 in the Anglo-American context2022-03-22T15:47:35+01:00Jelena Šesnićivujanic@ffzg.hrSven Cvekivujanic@ffzg.hrStipe Grgasivujanic@ffzg.hrNicole Haringivujanic@ffzg.hrAndrea Jovićivujanic@ffzg.hrAna Kovačićivujanic@ffzg.hrRudolf Sárdiivujanic@ffzg.hr<p>The fifth volume of Working Papers in American Studies brings together a selection of works based on presentations delivered at the 2020 American Studies Workshop. Held at the University of Zagreb in September 2020, the workshop designated as its theme the cultural aspects of the COVID-19 pandemic and assembled in what was at the time a new, hybrid format, a plethora of international and national scholars. As this volume shows, the workshop manifested a particularly strong presence of doctoral students. We present the texts as an illustration of the early perspectives on the pandemic, currently in its second year and clearly inviting further considerations in terms of its manifold repercussions – health and medical, political, geo-political, economic, moral and ethical.</p>2022-03-22T00:00:00+01:00Copyright (c) 2021 Authorshttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/132Difficultés de la langue française vues par les croatophones2022-03-18T18:16:35+01:00Darja Damić Bohačkstarcev@ffzg.hr<p>L’objectif que nous avons poursuivi a toujours été de faciliter l’apprentissage de la langue française. Pour essayer de remédier aux mauvaises analogies intra et interlinguales, il nous a fallu au préalable identifier les zones de difficultés et de fossilisations potentielles spécifiques aux croatophones, lesquelles, pour la plupart, sont dues aux divergences de fonctionnement non seulement du français et du croate, mais aussi, et il ne faut pas le négliger, des autres langues que nos étudiants apprennent. Proposer des descriptions contextualisées de certains éléments de grammaire qui posent problème aux apprenants croatophones même à un niveau supérieur de maîtrise de la langue nous apparaît être le meilleur moyen de faciliter la tâche à des apprenants qui reçoivent par ailleurs une formation en linguistique. La mobilisation des savoirs explicites et implicites de nos étudiants dans la langue étrangère cible, accompagnée des remarques contrastives, qui reposent sur ces mécanismes de l’analogie et de l’opposition, ont pour but de prendre appui sur la langue maternelle pour en exploiter les ressources. Nous espérons que le présent ouvrage constitue un outil réunissant et condensant les difficultés auxquelles se heurtent les croatophones, point par point et zone par zone, qu’il offrira des clés à ceux qui sont décidés à prendre leurs difficultés à deux mains pour en faire des points forts.</p>2022-03-22T00:00:00+01:00Copyright (c) 2022 autorhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/131Life on the Ottoman Border2022-03-04T14:59:51+01:00Vjeran Kursarimelinsc@ffzg.hrMichael Ursinusimelinsc@ffzg.hrGéza Dávidimelinsc@ffzg.hrFazileta Hafizovićimelinsc@ffzg.hrKornelija Jurin Starčevićimelinsc@ffzg.hrHatice Oruçimelinsc@ffzg.hrMachiel Kielimelinsc@ffzg.hrAnđelko Vlašićimelinsc@ffzg.hrOkan Büyüktapuimelinsc@ffzg.hrEkrem Čauševićimelinsc@ffzg.hrSlobodan Ilićimelinsc@ffzg.hrClaudia Römerimelinsc@ffzg.hrTatjana Paić-Vukićimelinsc@ffzg.hrJean-Louis Bacqué-Grammontimelinsc@ffzg.hrLinda T. Darlingimelinsc@ffzg.hrMahmoud Yazbakimelinsc@ffzg.hrBorislav Grginimelinsc@ffzg.hrVesna Miovićimelinsc@ffzg.hrZrinka Blaževićimelinsc@ffzg.hrHrvoje Petrićimelinsc@ffzg.hrNataša Štefanecimelinsc@ffzg.hr<p>The articles written by friends, colleagues, former students, and one current doctoral student collected in this celebratory volume dedicated to the doyen of Ottoman studies in Croatia, Professor Nenad Moačanin, are divided into three main chapters entitled “Ottoman Bosnia, Turkish Croatia, and Turkey in Europe,” “Distant Borders and Regions,” and “Glimpses Beyond the Ottoman Border: Habsburg Croatia and the Republic of Dubrovnik.”</p> <p>The first section consists of the articles predominantly dedicated to the main fields of interests of Nenad Moačanin, namely social and economic history of the Ottoman Empire, with special focus on Ottoman Bosnia, the Balkans and Central Europe, as well as the Ottoman borderland in Croatia.</p> <p>The second section entitled “Distant Borders and Regions” brings three articles which are geographically remote from the Western Balkans and Central Europe, such as Crimea, Syria, and Palestine, but nevertheless fit well into the conception of the volume by offering a possibility for comparison of distant regions.</p> <p>The third section “Glimpses Beyond the Ottoman Border: Habsburg Croatia and the Republic of Dubrovnik” contains five articles which provide an important insight into the situation on “the other side.”</p> <p>The volume also includes a biographical overview of Professor Moačanin’s scientific and educational career at the beginning, and the bibliography at the end of the volume .</p>2022-03-04T00:00:00+01:00Copyright (c) 2022 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/130Aspekti praxisa: Refleksije uz 50. obljetnicu2022-02-23T14:44:11+01:00Borislav Mikulićivujanic@ffzg.hrMislav Žitkoivujanic@ffzg.hrLuka Bogdanićivujanic@ffzg.hrLino Veljakivujanic@ffzg.hrKarlo Jurakivujanic@ffzg.hrĐurđica Degačivujanic@ffzg.hrNikola Cerovacivujanic@ffzg.hrRaul Raunićivujanic@ffzg.hr<p>Zbornik sadrži priloge s istoimenog prvog okruglog stola nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je u povodu 50. obljetnice pokretanja i 40. godišnjice prisilne obustave časopisa Praxis (1964.–1974.), na inicijativu grupe nastavnika Odsjeka i uz sudjelovanje nekolicine nastavnika i studenata diplomskog i doktorskog studija filozofije, održan 13. prosinca 2014. godine u Vijećnici Filozofskog fakulteta.<br />Zastupljeni su prilozi koje su sudionici skupa priredili za znanstvenu publikaciju. Prilozi su višekratno prošireni i razrađeni u odnosu na usmena izlaganja, koreferate ili intervencije sudionika okruglog stola. Oni sadrže, kao i sâme usmene intervencije, međusobne referencije i elemente dijaloga u obliku eksplicitnih ili implicitnih, tek naznačenih ili šire razrađenih suglasnosti i bliskosti ili polemikâ. Argument se oblikuje s jedne strane kroz ocrtavanje idejno-historijskog ishodišta koncepta kritike krajem 50ih/početkom 60ih (BOGDANIĆ), s druge strane kroz ocrtavanje različitih dispozicija kritike, u rasponu od tipologizacije kritikâ <em>praxisa</em> koje su se javljale tokom cijele povijesti djelovanja i recepcije praksisovaca kao grupe ili pojedinaca, uključujući i tipologizaciju kritika u ovom svesku (VELJAK), kroz tematizaciju položaja moći <em>praxisa</em> u akademskom polju (JURAK), kroz rekonstruciju intelektualne i političke dekadencije dijelova grupe s političkom katastrofom bivše Jugoslavije krajem 80ih/početkom 90ih (MIKULIĆ), do identifikacije nekih deficitarnih tema u nasljeđu <em>praxisa</em>, poput feminizma (DEGAČ) ili znanosti (CEROVAC). Posljednja dva priloga sadrže monografske kritičke valorizacije dviju istaknutih pozicija unutar grupacije <em>praxis</em>, Gaje Petrovića (ŽITKO) i Milana Kangrge (RAUNIĆ). (iz uvoda <em>Riječ o publikaciji</em>)</p>2022-02-23T00:00:00+01:00Copyright (c) 2015 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/128Kroz prostor i vrijeme2022-02-18T17:15:50+01:00Dubravka Luić-Vudragkstarcev@ffzg.hrIvančica Banković-Mandićkstarcev@ffzg.hrTomislava Bošnjak Botica kstarcev@ffzg.hrIvan Boticakstarcev@ffzg.hrStipe Boticakstarcev@ffzg.hrAnita Celinićkstarcev@ffzg.hrSuzana Cohakstarcev@ffzg.hrStjepan Damjanovićkstarcev@ffzg.hrIvana Eterovićkstarcev@ffzg.hrAnđela Frančićkstarcev@ffzg.hrSanda Hamkstarcev@ffzg.hrJoža Horvatkstarcev@ffzg.hrAmir Kapetanovićkstarcev@ffzg.hrBoris Kuzmićkstarcev@ffzg.hrMarina Marinkovićkstarcev@ffzg.hrNeda Pintarićkstarcev@ffzg.hrIvo Pranjkovićkstarcev@ffzg.hrDubravka Sesarkstarcev@ffzg.hrGoranka Šutalo kstarcev@ffzg.hrJosipa Tomašićkstarcev@ffzg.hrSilvana Vranićkstarcev@ffzg.hrPerina Vukša Nahod kstarcev@ffzg.hrDubravka Ivšić Majićkstarcev@ffzg.hrSanja Zubčić kstarcev@ffzg.hrMatea Kovačićkstarcev@ffzg.hrMartina Bašićkstarcev@ffzg.hrŽeljka Brlobaškstarcev@ffzg.hrMirjana Crnić Novosel kstarcev@ffzg.hrMaja Opašićkstarcev@ffzg.hrIvana Filipović Petrovićkstarcev@ffzg.hrŽeljka Finkkstarcev@ffzg.hrMarijana Horvatkstarcev@ffzg.hrŽeljko Jozićkstarcev@ffzg.hrLjiljana Kolenićkstarcev@ffzg.hrBarbara Kovačević kstarcev@ffzg.hrBarbara Štebih Golubkstarcev@ffzg.hrMijo Lončarićkstarcev@ffzg.hrMarija Malnar Jurišićkstarcev@ffzg.hrLina Pliškokstarcev@ffzg.hrIvana Vidović Boltkstarcev@ffzg.hrVesna Zečevićkstarcev@ffzg.hr<p>Zbornik Kroz prostor i vrijeme posvećen je prof. dr. sc. Miri Menac-Mihalić, dugogodišnjoj profesorici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagreba te članici suradnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić iznimno je plodna znanstvenica koja se, uz veliki broj radova iz dijalektologije, smatra i začetnicom hrvatske dijalektne frazeologije. U zborniku posvećenom njezinu radu i djelovanju objavljeni su prilozi koji su grupirani u dvije glavne tematske cjeline (dijalektologija/povijest jezika "O govorima kroz vrijeme" i frazeologija "Živost frazema"). Radovi predstavljaju izniman znanstveni doprinos hrvatskoj filologiji. Velikim su dijelom rezultat terenskih istraživanja kojima se prikupljala građa za obradu. Donose precizne rezultate o fonološkim/morfološkim/leksičkim značajkama hrvatskih mjesnih govora, a istražuju se i frazemi potvrđeni u hrvatskoj nacionalnoj ili dijalektnoj frazeologiji. Dio građe koji se opisuje ekscerpiran je iz postojeće literature te pomno i iscrpno analiziran.</p>2022-02-21T00:00:00+01:00Copyright (c) 2022 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/127Suvremena hrvatska proza i tranzicija2022-01-28T17:48:12+01:00Boris Koromanimelinsc@ffzg.hr<p>Suvremena hrvatska proza oblikuje se u velikoj mjeri modelima koji se mogu prepoznavati kao mimetički tako da se u kritici neprecizno nastoji obuhvatiti terminima „stvarnosne“ ili „urbane“ proze. Premda se deklarativna mimetička nastojanja u tekstovima raznoliko artikuliraju, može se primijetiti da dobar dio ove književne proizvodnje na neki od načina nastoji uspostaviti odnos prema izvanknjiževnoj stvarnosti. Imajući na umu složeni odnos stvarnosti i književnosti, u radu se pristupilo tekstovima koji tematiziraju upravo tranzicijsku sadašnjost, građom koja obuhvaća tridesetak reprezentativnih proznih tekstova, uglavnom romana. Metodologija je organizirana tako da obuhvaća uobičajene pristupe prozi iz pozicija discipline znanosti o književnosti, formalne, poetološke i naratološke analize iz kojih se prepoznaju problemi koji interpretacijski otvaraju okvire šireg polja humanistike, s posebnim naglaskom na kulturalne studije. S epistemološkim okvirom književne teorije i humanistike oblikovalo se tako nekoliko problemskih žarišta koja opisuju konstrukciju fikcionalnog tranzicijskog imaginarija: pripovijedanje, priča, identiteti, prostori i vrijeme u tekstovima te problemi široko shvaćenog pojma medija i medijacije. <br>Analizom i interpretacijom po poglavljima opisana je kompleksna predodžba tranzicije u književnosti, tranzicijski imaginarij složen okupljanjem podudarnih narativnih elemenata koji su u knjizi interpretirani iz šireg okvira humanistike. Ta predodžba otkriva niz povezanih elemenata od kojih valja izdvojiti: tranziciju kao traumatično iskustvo društvenog rasapa bez dovršetka, dominaciju pripovjedača iz pozicija građanstva, problem pojma „urbanosti“, modernistički i heterotopski oblikovane prostore, vrijeme <em>permanentne liminalnosti</em>, identifikaciju nasuprot čvrstim identitetima, identitetske opreke, devalvaciju identiteta otpora, probleme medijacije i hipermedijacije. <br>Na drugoj su razini analize izdvojeni elementi imaginarija koji okupljaju i otvaraju nova problemska žarišta i pitanja vezani oko pojmova stvarnosti, mimeze, modernizma i modernosti, građanstva i ideologije. Hrvatska književnost tranzicije i o tranziciji prepoznaje to iskustvo kao složeni ideološki mehanizam u kojem se odvija istovremeni proces desubjektiviziranja modernističkih subjekata povijesti kako bi se konstituirali i interpelirali subjekti <em>tekućeg modernizma</em>, lišeni moći.</p>2022-01-28T00:00:00+01:00Copyright (c) 2018 autor, Hrvatska sveučilišna naklada, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Sveučilište Jurja Dobrile u Pulihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/126Kriza i kritike racionalnosti. Nasljeđe ’68.2022-01-27T16:11:08+01:00Biljana Kašićimelinsc@ffzg.hrLuka Bogdanićimelinsc@ffzg.hrLino Veljakimelinsc@ffzg.hrBranimir Jankovićimelinsc@ffzg.hrLorena Drakulaimelinsc@ffzg.hrAnte Andabakimelinsc@ffzg.hrSrđan Damnjanovićimelinsc@ffzg.hrNebojša Jovanovićimelinsc@ffzg.hrBorislav Mikulićimelinsc@ffzg.hrGoran Pavlićimelinsc@ffzg.hrHana Samaržijaimelinsc@ffzg.hrMislav Žitkoimelinsc@ffzg.hr<p>Zbornik <em>Kriza i kritike racionalnosti — nasljeđe ’68.</em> donosi izlaganja s istoimenog četvrtog Okruglog stola nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta te gostiju s drugih odsjekâ i institucija iz zemlje i inozemstva, održanog 2. i 3. studenog 2018.<br />Tematika četvrtog okruglog stola koncipirana je kao radna teorijska platforma oko pojmova krize i kritike racionalnosti koja omogućuje tematizaciju različitih teorijskih i praktičkih vidova fenomena “Šezdesetosme” u različitim područjima socijalne, političke i kulturne stvarnosti i njihovih diskurzivnih reprezentacija u politici, ideologiji, filozofiji, znanostima, umjetnostima i pop-kulturi. Kako navedena područja ne pripadaju samo internim filozofskim elaboracijama koncepata racionalnosti i kritike, ona zahtijevaju suradnju filozofije s drugim humanističkim disciplinama i socijalnim znanostima, napose političkom i kulturnom poviješću.<br />Navedenim temama okruglog stola nadovezujemo se na bogatu tradiciju kritičkog mišljenja Odsjeka za filozofiju, otvarajući pritom prostor dijaloga i argumetirane rasprave ne samo između različitih filozofskih, nego također i drugih teorijskih pogleda i pozicija.</p>2022-01-27T00:00:00+01:00Copyright (c) 2019 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/124Inačice materijalizma2022-01-18T10:57:03+01:00Nadežda Čačinovičzsalopek@ffzg.hrDavid Šporerzsalopek@ffzg.hrHrvoje Tutekzsalopek@ffzg.hrGoran Kardašzsalopek@ffzg.hrRaul Raunićzsalopek@ffzg.hrBorislav Mikulićzsalopek@ffzg.hrKarlo Jurakzsalopek@ffzg.hrMislav Žitkozsalopek@ffzg.hrAnkica Čakardićzsalopek@ffzg.hrPrimož Krašoveczsalopek@ffzg.hrLina Gonanzsalopek@ffzg.hrLuka Bogdanićzsalopek@ffzg.hr<p>Zbornik sadrži izlaganja s istoimenog drugog Okruglog stola nastavnika, studenata i gostiju Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, održanog 7. svibnja 2016., te pozvanih priloga. Sabrani prilozi znatno su prošireni i razrađeni u odnosu na prezentacije izlagača i priloge diskusiji. Radna domena zbornika obuhvaća probleme vezane uz samu srž filozofskih istraživanja, odnosno metodologije filozofije i bliskih humanističkih disciplina. Materijalizam je u različitim oblicima prožimao filozofski diskurs od antičkih vremena do danas, bivajući mjestimice potisnut od konkurentskih diskursa, posebice idealizma, samo da bi opet izronio u drugim odsječcima historijskog vremena, gdjekad pod novim imenom. Iako se često drži da je materijalizam naprosto glavni sastojak marksističke filozofije i političke teorije, važno je primijetiti da se rasprave o materijalizmu veoma često nalaze onkraj okvira historijskog materijalizma, počevši od rasprava o teoriji materije do kontroverza o odnosu uma i tijela. Stoga opseg relevantnih tema, koje se mogu naći pod naslovom “inačice materijalizma”, prelazi granice marksističke filozofije i otvara mogućnost prezentacije radova koji tematiziraju materijalizam ne samo u historijskom, već i u ontološkom, antropološkom i formalnom aspektu. Nadalje, bogata tradicija materijalističke analize povijesti i kulture predstavlja još jedno područje koje treba uzeti u obzir ako se želi razumjeti raznolikost materijalizma i snaga njegovih praktičkih implikacija. (Iz uvodne riječi.)</p>2022-01-18T00:00:00+01:00Copyright (c) 2017 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/123Metafilozofija i pitanja znanstvene metodologije2022-01-11T12:43:14+01:00Borislav Mikulićimelinsc@ffzg.hrMislav Žitkoimelinsc@ffzg.hrBorislav Mikulićimelinsc@ffzg.hrMislav Žitkoimelinsc@ffzg.hrNadežda Čačinovičimelinsc@ffzg.hrLada Čale Feldmanimelinsc@ffzg.hrDamjan Francetićimelinsc@ffzg.hrGoran Kardaš imelinsc@ffzg.hrGoran Rujevićimelinsc@ffzg.hrLino Veljakimelinsc@ffzg.hr<p>Zbornik <em>Metafilozofija i pitanja znanstvene metodologije</em> donosi izlaganja s istoimenog petog Okruglog stola nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta te gostiju s drugih odsjekâ i institucija iz zemlje i inozemstva, održanog 7. prosinca 2019.<br />Tematika petog okruglog stola koncipirana je kao radna teorijska platforma oko toposa i nedoumicâ vezanih za status i narav filozofske metode koje predstavljaju izazov za filozofe od antičkih vremena. Možemo li tvrditi da je filozofija kroz svoj povijesni razvoj stvorila posebne metode i načine postupanja s obzirom na predmete istraživanja? Da bi odgovorila na takva pitanja, ‘filozofija filozofije’ ili ‘metafilozofija’ istražuje status filozofijskog diskursa, granice filozofije kao načina istraživanja uopće, pitanja epistemičkih, etičkih i drugih ciljeva filozofije. Filozofska zajednica uobičajeno drži da filozofija ima poseban status ili utemeljiteljski mandat, no upravo se to pokazalo kao predmet spora i polemike kroz povijest filozofije i teorija znanosti. Pritom građa metodološke polemike nije proizvedena samo kroz unutrašnja trenja i “obiteljske svađe” između filozofâ, nego i razvojem posebnih znanstvenih disciplina za koje se ponekad tvrdi da preuzimaju posao koji je ranije bio prepušten ekskluzivno filozofima. Učinak toga je širenje relevancije metafilozofskih pitanja preko granica same filozofije u područje metametodoloških refleksija znanosti u rasponu od humanističkih i društvenih do prirodnih tako da se problem interdisciplinarnosti u drugim znanostima može uzeti kao izdanak opće problematike metafilozofije.<br />Na toj podlozi, peti okrugli stol nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju posvećen je spomenutim, neprekidno aktualnim pitanjima metafilozofije te poteškoćama koje se javljaju u odnosu filozofije i srodnih humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti.</p>2022-01-11T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/122Filozofije revolucijâ i ideje novih svjetova2022-01-11T13:40:35+01:00Borislav Mikulićimelinsc@ffzg.hrMislav Žitkoimelinsc@ffzg.hrRaul Raunićimelinsc@ffzg.hrNikola Tomašegovićimelinsc@ffzg.hrKatarina Peović-Vukovićimelinsc@ffzg.hrLuka Bogdanićimelinsc@ffzg.hrAlen Sućeskaimelinsc@ffzg.hrToni Bandovimelinsc@ffzg.hrKarlo Jurakimelinsc@ffzg.hrAleksandar Matkovićimelinsc@ffzg.hrMaja Breznikimelinsc@ffzg.hrAnkica Čakardićimelinsc@ffzg.hrBorislav Mikulićimelinsc@ffzg.hrMislav Žitkoimelinsc@ffzg.hr<p>Zbornik <em>Filozofije revolucijâ i ideje novih svjetova</em> donosi izlaganja s istoimenog trećeg Okruglog stola nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta te gostiju s drugih odsjeka institucija iz zemlje i inozemstva, održanog 28. i 29. listopada 2017. Tema trećeg okruglog stola i zbornika izvanjski je potaknuta značajnim obljetnicama velikih revolucionarnih prijeloma u Zapadno povijesti: 500 godina Reformacijskog pokreta i 100 godina Oktobarske revolucije kao i obljetnicama velikih djela teorijske refleksije o ljudskoj emancipaciji i mogućnostima drukčijeg svijeta: navršenih 500 godina Morusove Utopije i 150 godina od izdanja prvog sveska Marxova Kapitala. Te značajne obljetnice za povijest suvremenog svijeta predstavljaju priliku da se dotaknu teme proizašle iz navedenih djela u svjetlu suvremenih društvenih prilika, ali istovremeno razumljivih kroz njihove teorijske kategorije. Ta djela i događaji otvaraju mogućnost daljnjeg razmatranja odnosa filozofskih i socijalnih teorija i političke prakse, izgradnje društvenih institucija i uspostavljanja novih kulturnih i teorijskih obrazaca u post-kapitalističkom svijetu. Navedenim temama trećeg okruglog stola nadovezujemo se na bogatu tradiciju kritičkog mišljenja Odsjeka za filozofiju, otvarajući pritom prostor dijaloga i argumentirane rasprave ne samo između različitih filozofskih, nego također i drugih teorijskih pogleda i pozicija. </p>2022-01-11T00:00:00+01:00Copyright (c) 2018 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/125(Računalna) pragmatika2022-01-24T16:55:58+01:00Virna Karlićimelinsc@ffzg.hrPetra Bagoimelinsc@ffzg.hr<p><em>(Računalna) pragmatika: temeljni pojmovi i korpusnopragmatičke analize </em>studija je posvećena prikazu lingvističke pragmatike, s posebnim osvrtom na njezine dvije grane – računalnu i korpusnu pragmatiku, čija je primjena prikazana na primjerima korpusnopragmatičkih analiza gramatičko-pragmatičkih pojavnosti u hrvatskom i srpskom jeziku.</p> <p>Knjiga je organizirana u dva dijela. Prvi, teorijski dio uključuje opći prikaz lingvističke pragmatike, njezinih područja bavljenja te istraživačkih ciljeva (Cjelina 1), pregled povijesnog razvoja pragmatike (Cjelina 2) te pregled metoda prikupljanja i obrade jezične građe koje se primjenjuju u pragmatičkim istraživanjima (Cjelina 3). Posebna pažnja posvećena je prikazu računalne pragmatike i njezina odnosa s područjem obrade prirodnog jezika te predstavljanju korpusnopragmatičkog pristupa jeziku u upotrebi (Cjelina 4). Drugi dio knjige posvećen je odnosu gramatike i (korpusne) pragmatike. U njemu su (p)opisane gramatičke kategorije u hrvatskom i srpskom jeziku koje su izravno povezane s kontekstom jezične upotrebe (<em>gramatičko-pragmatičke kategorije</em>) (Cjelina 5) te su predstavljeni primjeri (kontrastivnih) korpusnopragmatičkih analiza gramatičko-pragmatičkih i drugih pragmatičkih pojavnosti u hrvatskom i srpskom jeziku (Cjeline 6–8). Posljednja cjelina knjige posvećena je prikazu izrade specijaliziranog korpusa govornih činova s pragmatičkom anotacijom (Cjelina 9).</p>2021-12-24T00:00:00+01:00Copyright (c) 2022 Virna Karlić, Petra Bagohttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/121Psihoanaliza i njezine sudbine2021-12-06T19:01:18+01:00Borislav Mikulićimelinsc@ffzg.hrMislav Žitkoimelinsc@ffzg.hrSrđan Damnjanovićimelinsc@ffzg.hrBorislav Mikulićimelinsc@ffzg.hrMislav Žitkoimelinsc@ffzg.hrAleksandra Bulatovićimelinsc@ffzg.hrSrđan Damnjanovićimelinsc@ffzg.hrAleksandar Fatićimelinsc@ffzg.hrLjiljana Filipovićimelinsc@ffzg.hrNebojša Jovanovićimelinsc@ffzg.hrJelena Krpanimelinsc@ffzg.hrKrunoslav Lučićimelinsc@ffzg.hrŽeljka Matijaševićimelinsc@ffzg.hrDamir Smiljanićimelinsc@ffzg.hrBranimir Stojanovićimelinsc@ffzg.hr<p>Uzimajući za povod obljetnice dvaju najpoznatijih Freudovih djela, u napetosti između znanstveno-teorijskog optimizma <em>Tumačenja snova</em> i kulturno-povijesnog pesimizma <em>Nelagode u kulturi</em>, željeli bismo iznova ispitati istraživačke potencijale i/ili granice Freudova djela u njegovim različitim aspektima i primjenama na kritičko promišljanje suvremenih fenomena 21. stoljeća. Iako su ta Freudova djela već davno prerasla okvire i doseg pojedinačnih teorema psihoanalize i postala ishodištem kako mnogih znanstvenih doprinosa tokom 20. stoljeća tako i društvenih i kulturnih formi života, poput terapijskih praksâ i primjenâ psihoanalize u akademskim studijima, polazimo od pretpostavke da ta djela i dalje predstavljaju neiscrpljeno teorijsko uporište i metodološki pokretač bazičnih istraživanja od metapsiholoških i analitičko-praktičkih preko filozofskih i znanstveno-teorijskih do njihovih različitih interdisciplinarnih primjenâ na društvene fenomene, uključujući i preoblikovanja psihoanalitičkih teorema u bliskim izvanznanstvenim područjima psihoterapije te prikazivačkih i izvedbenih umjetnosti. (Iz Uvodne riječi.)</p>2021-12-06T00:00:00+01:00Copyright (c) 2021 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/120Diskursi znanja2021-12-03T19:06:16+01:00Borislav Mikulićimelinsc@ffzg.hr<p>Sabrani radovi nastali su u prvotnim verzijama u razdoblju 1993.–2013., u žanrovskom rasponu od studijâ, ogledâ, preglednih članaka i kritikâ, no svojim motivima, temama i literarnim referencama čine koherentnu, premda za daljnje dopune još otvorenu cjelinu. Bez obzira na žanrovsku različitost gotovo svi radovi donose prikaz dijela aktualnih istraživanja ili diskusije pojedinoga tematskog polja te pokušaj vlastitoga teorijskog doprinosa specifičnim pitanjima.<br>U svim ovdje okupljenim prilozima iskušava se jedinstvena teza o „ideološkom ratu” u humanistici kao pretpostavljenom glavnom uzročniku aktualne „krize humanistike”, bilo da se ona smatra „objektivno skrivljenom” ekonomsko-političkim uvjetima suvremenosti, bilo „samoskrivljenom” svojim vlastitim permanentnim diskursom krize. Na toj se pozadini vidi, nadam se, da je svaki pojedinačni prilog — usprkos tematskoj posebnosti i različitim kontekstima nastanka i reaktualizacije — ujedno i pokušaj „homeopatskog samoliječenja” jedne od humanističkih disciplina u krizi, poput filozofije, metodom „još metode”, tj. rigoroznije, detaljnije, skeptičnije.</p>2021-12-03T00:00:00+01:00Copyright (c) 2021 Borislav Mikulićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/119Čovjek, ali najbolji. Tri studije o antihumanizmu i jedan postskriptum2021-12-01T19:53:49+01:00Borislav Mikulićimelinsc@ffzg.hr<p>Tri studije ove knjige nastale su u jedinstvenom nizu kao učinci razrada pojedinih motiva istraživačkog rada o problematici antihumanizma 20. stoljeća, njegovih filozofskih pretpostavki i suvremenih posljedica u različitim područjima humanističkih, društvenih i bio-tehničkih znanosti pod skupnim naslovom “posthumanizam”. Prvotno zamišljen kao prilog o <em>posthumanizmu</em> u suvremenoj humanistici za 4. okrugli stol Odsjeka za filozofiju od 2.-3. 11. 2018., posvećen nasljeđu 1968., rad je već u pripremi višestruko prerastao zamišljene okvire i počeo se širiti u smjeru drugih disciplinâ, osobito filologije i kulturne povijesti, što je u hodu nametnulo i obavezu daljnjeg produbljivanja argumenata i dokumentiranja. Na kraju, pojedini su motivi postali tako opsežni da su ocrtavali zasebne tematske cjeline koje sam odlučio još dosljednije razraditi i razviti u samostalne rasprave.</p> <p>Unutrašnju okosnicu i ishodište cjeline predstavlja prva studija koja je sadržajno općenitijeg teorijskog karaktera i predstavlja njihovu epistemološku podlogu. Kao zaokružene tematske cjeline sve tri studije mogu se čitati u nizu ili nezavisno jedna od druge, a povezane su zajedničkim motivima, međusobnim referencama i zajedničkom bibliografijom.</p>2021-12-02T00:00:00+01:00Copyright (c) 2021 Borislav Mikulićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/55Čitanka za Grčku morfologiju 12020-04-15T13:10:29+02:00Irena Bratičevićzsalopek@ffzg.hrNina Čengićzsalopek@ffzg.hrNeven Jovanovićzsalopek@ffzg.hrVlado Rezarzsalopek@ffzg.hrPetra Matovićzsalopek@ffzg.hrNinoslav Zubovićzsalopek@ffzg.hr<p>Ovaj izbor komentiranih tekstova namijenjen je upoznavanju studenata prve godine studija grčkog jezika i književnosti s autentičnom starogrčkom prozom, i dio je literature obaveznog kolegija Grčka morfologija 1. Izbor uključuje autore poput Herodota i Ezopa, Platona, Ksenofonta i Tukidida, Aristotela, Lizije, Izokrata i Demostena, pa sve do Polibija, Marka Aurelija, Filostrata, Ahileja Tacija i Plotina; zastupljeni su historiografija i filozofska proza, govorništvo, pripovijesti, basne.</p>2021-11-09T00:00:00+01:00Copyright (c) 2021 Irena Bratičević, Nina Čengić, Neven Jovanović, Vlado Rezar, Petra Matović, Ninoslav Zubovićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/118Materijalnost umjetničkog djela2021-10-28T12:53:49+02:00Predrag Markovićimelinsc@ffzg.hrPalma Karković Takalićimelinsc@ffzg.hrŽana Matulić Bilačimelinsc@ffzg.hrMaja Zemanimelinsc@ffzg.hrIvan Ferenčakimelinsc@ffzg.hrLjerka Dulibićimelinsc@ffzg.hrIvan Aldukimelinsc@ffzg.hrDomagoj Perkićimelinsc@ffzg.hrMatej Klemenčićimelinsc@ffzg.hrJasmina S. Ćirićimelinsc@ffzg.hrKatja Mahnićimelinsc@ffzg.hrDragan Damjanovićimelinsc@ffzg.hrFranko Ćorićimelinsc@ffzg.hrAntun Baćeimelinsc@ffzg.hrMarko Špikićimelinsc@ffzg.hrPatricia Počanićimelinsc@ffzg.hrIvor Kranjecimelinsc@ffzg.hr<p>Zbornik radova <em>Materijalnost umjetničkog djela</em> koji se nalazi pred vama osma je edicija znanstvenoga skupa <em>Dani Cvita Fiskovića</em> koji se već više od dva desetljeća održava u našoj zemlji. Zbog svima dobro poznate situacije s pandemijom Covid-19, zbornik izlazi nakon godine zakašnjenja, odnosno tri godine od istoimenoga znanstvenog skupa održanoga u Rabu. Unatoč činjenici da se ne nazire skora normalizacija života, vjerujem kako se ubuduće ovaj bijenali ritam održavanja skupova i izlaženja zbornika neće više prekidati. Nažalost, kao i kod prethodnih izdanja, u zborniku nisu sadržana sva izlaganja koja su se održala u Rabu u ranu jesen 2018. godine, nego ih je prisutno tek nešto više od polovine. </p> <p>Premda se tema zbornika isprva čini iscrpljenom i uopćenom, zasigurno je jedna od rijetkih trajno aktualnih i problemski bogatih „toposa“ na koji se treba vraćati jer, kako je to lijepo istaknula Jasenka Gudelj u pozivu na skup prije tri godine: „Djela vizualnih umjetnosti i arhitekture neminovno se temelje na odnosu prema tvari, a materijalnost je najčešće i preduvjet njihova fizičkog opstanka ili pak trajanja memorije o njihovu postojanju.“ Stoga ne čudi kako je pitanje odnosa umjetnika prema sirovoj neobrađenoj tvari, postupcima njezine prerade i pretvorbe u umjetničko djelo često u središtu interesa povjesničara umjetnosti. Skup je bio zamišljen kako bi prvenstveno okupio nova istraživanja o tvari u trenutku pripreme, obrade i nastanka djela, odnosno kako bi predstavio svježe poglede o utjecajima konkretnih materijala, njihovih fizičkih svojstava i dostupnosti u određenome podneblju i na tržištu, kao i simboličkim vrijednostima koja im se pripisuju i specifičnim tehnikama obrade. Osim što novo čitanje starijih djela stalno i iznova omogućuje ponešto drugačije sagledavanje različitih stupnjeva, u pravilu povišen ili afektivan odnos prema fizičkoj supstanci umjetničke tvorbe ne samo umjetnika, nego i naručitelja i krajnjega korisnika, zanimljiv postaje i naknadni život umjetnine. Razlog je tomu što umjetnina, često izgubivši izvornu estetsku i značenjsku razinu, zahvaljujući svojim tvarnim i osjetilnim svojstvima, odnosno njima pridodanim simboličkim vrijednostima, nastavlja živjeti u nekim novim značenjskim okolnostima i s nekim novim vrijednostima. Upravo je neodvojivost materijalnoga i oblikovnoga ili značenjskoga i vrijednosnoga aspekta te njihova prostorno-vremenska uvjetovanost razlog što se u okvirima ove teme ujedno bavimo pitanjima ponovne uporabe umjetnina i pitanjima očuvanja, dokumentiranja i prezentacije umjetničkoga djela, odnosno da se osvrtom na konzervatorske i restauratorske intervencije progovori o trošenju, propadanju ili drugome, „naknadnome životu“ umjetničkoga djela.</p>2021-10-28T00:00:00+02:00Copyright (c) 2021 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/117William Wordsworth i romantičko sjećanje2021-10-15T15:04:58+02:00Martina Domines Velikiimelinsc@ffzg.hr<p>William Wordsworth (1770.-1850.) zasigurno je najveći britanski romantički pjesnik u čijim pjesmama inspiraciju opetovano nalaze drugi pjesnici, profesori i studenti, ali i ljudi koji jednostavno vole čitati poeziju. Uzimajući u obzir različite kritičke pristupe njegovoj poeziji, od formalističkih, poststrukturalističkih, fenomenoloških, ekokritičkih i historističkih, ova knjiga želi proniknuti u problematiku romantičkog sjećanja kao vremenske i prostorne kategorije te Wordsworthovu poeziju otvoriti mogućnosti čitanja u različitim teorijskim okvirima.</p> <p>Knjiga se bavi sjećanjem u najvažnijim djelima Williama Wordswortha, obuhvaćajući njegovu produktivnu fazu od 1797. do 1807.g., ali i kasnije radove poput <em>Vodiča kroz jezera</em> (1810.) i <em>Ekskurzije</em> (1814.). U 1. poglavlju naslovljenom 'Romantičko sjećanje i sebstvo' autorica govori o fenomenu sjećanja u zapadnoj kulturi od antike do romantizma, te govori o baladi i autobiografiji kao osnovnim žanrovima u razdoblju romantizma kojima sjećanje biva razapeto između društvenog i osobnog. U 2. poglavlju 'Romantičko sjećanje i vrijeme' autorica govori o važnim toposima romantičke književnosti: figuri djeteta i povratku u djetinjstvo. Također, ovdje objašnjava važnu Wordsworthovu sintagmu 'vremenski lokaliteti' te trasira različite vrste romantičkog sjećanja: od afektivnog i traumatskog sjećanja do sjećanja na temelju indicija. U 3. poglavlju 'Romantičko sjećanje i prostor' autorica opise sjećanja, a u skladu sa spacijalnim zaokretom koji se dogodio krajem 20. st., proširuje na dimenziju prostora i sjećanje po navici. Ovakav pristup dimenziji sjećanja kod Wordswortha inovativan je i nedovoljno istražen, a autorica ovdje otvara jedno novo poglavlje u proučavanju Wordsworthove poezije. Posljednje poglavlje, pod nazivom 'Romantičko sjećanje i društvo' priziva povijesne trenutke u Wordsworthovom sjećanju, a među njima istaknuto mjesto zauzima Francuska revolucija i pjesnikove pješačke ture po kontinentu uoči revolucije. Novim metodološkim pristupom, tzv. novim studijima siromaštva, kojima pristupa kao svojevrsnom proširenju uvriježenih historističkih čitanja Wordswortha, autorica na domišljat i nov način objašnjava pjesnikov 'radikalizam'.</p> <p>Uzevši u obzir cijelu knjigu, autorica spretno i jasno trasira različite kritičke pristupe Wordsworthovoj poeziji, od formalističkih, post-strukturalističkih, fenomenoloških, eko-kritičkih i historističkih, te želi proniknuti u problematiku romantičkog sjećanja kao vremenske i prostorne kategorije. Na taj način, autorica želi Wordsworthovu poeziju otvoriti mogućnostima čitanja u različitim teorijskim okvirima, ali i obogatiti novim teorijskim pristupima poput novijih studija siromaštva. U tom smislu ova je knjiga obol Williamu Wordsworthu kao najvećem engleskom pjesniku romantizma i propitkuje njegov položaj unutar književnog kanona. To čini na način da pokušava upozoriti na slabosti i granice njegove pjesničke veličine te njegovu uvjetovanost osobnim i društvenim okolnostima krajem osamnaestog i početkom devetnaestog stoljeća. U svom metodološki raznolikom pristupu ovom najvećem pjesniku britanskog romantizma, autorica pojmu sjećanja daje višeslojni karakter i smješta ga u žarište proučavanja književnosti zapadnog kruga.</p>2021-10-15T00:00:00+02:00Copyright (c) 2021 Martina Domines Velikihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/116Libar od intrade, prošnje, magazina i fiti mostira sv. Frančiska prid Rabom (1753. – 1820.)2021-09-29T12:37:59+02:00Ivan Boticaimelinsc@ffzg.hrTomislav Galovićimelinsc@ffzg.hrSendi Keroimelinsc@ffzg.hr<p>Knjiga <em>Libar od intrade, prošnje, magazina i fiti mostira sv. Frančiska prid Rabom</em> (1753. – 1820.) predstavlja obradu i objavu izvornoga arhivskog gradiva koje se u Zbirci glagoljskih kodeksa Zadarske nadbiskupije pod signaturom 88 čuva u Arhivu Zadarske nadbiskupije u Zadru. Treća je to knjiga serije povijesnih izvora koji se objavljuju u nizu <em>Monumenta glagolitica Tertii ordinis regularis sancti Francisci in Croatia / Glagoljski spomenici Trećega samostanskog reda sv. Franje u Hrvatskoj</em>.</p> <p>Taj je glagoljski kodeks pripadao franjevcima trećoredcima glagoljašima s otoka Raba i njihovu samostanu sv. Frane na Komrčaru izvan zidina grada Raba, a ispisan je gotovo u cijelosti kurzivnom glagoljicom kakvom su pisali franjevci trećoredci glagoljaši.</p> <p>Nalazio se u ostavštini don Ivana Gurata (1804. – 1874.). Taj se zadarski svećenik sa stalnom adresom od 1843. u Rabu bavio prikupljanjem i prepisivanjem različitih povijesnih dokumenta, kodeksa i tiskanih knjiga, a svoju je ostavštinu oporučno ostavio Stolnomu kaptolu sv. Stošije u Zadru. Tako je rapski glagoljski kodeks dospio u Zadar. Javnosti je bio nepoznat sve do 2017., kada ga je u Arhivu Zadarske nadbiskupije otkrio dr. sc. don Zdenko Dundović. Objavu pronađenoga rukopisa potaknuo je blagopokojni dr. sc. mons. Pavao Kero (1940. – 2018.), pa je tomu zaslužnomu istraživaču i promicatelju glagoljaške baštine i posvećena ova knjiga.</p> <p>Rukopis <em>Libar od intrade, prošnje, magazina i fiti franjevačkoga trećoredskog samostana sv. Franje</em> na Komrčaru kraj Raba sadrži evidenciju samostanskih prihoda, rashoda, prošnje i poslovanja. Najvažnija je knjiga toga samostana. Jedinstveno je svjedočanstvo o glagoljici na Rabu. Repozitorij je podataka za povijest gospodarskih i društvenih odnosa na Kvarneru i Dalmaciji.</p>2021-09-29T00:00:00+02:00Copyright (c) 2021 Ivan Botica, Tomislav Galović; Sendi Kerohttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/115Životinje u frazeološkom ruhu2021-09-20T22:45:36+02:00Ivana Vidović Boltivujanic@ffzg.hrBranka Barčotivujanic@ffzg.hrIrena Stramljič Breznikivujanic@ffzg.hrIvana Čagaljivujanic@ffzg.hrMilina Svítkováivujanic@ffzg.hrMária Dobríkováivujanic@ffzg.hrMário Kyseľivujanic@ffzg.hrRenata Dźwigołivujanic@ffzg.hrОлег Федосовivujanic@ffzg.hrŽeljka Finkivujanic@ffzg.hrAnđela Frančićivujanic@ffzg.hrMira Menac-Mihalićivujanic@ffzg.hrKarina Gielivujanic@ffzg.hrAnita Hrnjakivujanic@ffzg.hrNataša Jakopivujanic@ffzg.hrZrinka Jelaskaivujanic@ffzg.hrSvetlana Kmecováivuajnic@ffzg.hrLjiljana Kolenićivujanic@ffzg.hrEwa Komorowskaivujanic@ffzg.hrAgnieszka Szlachtaivujanic@ffzg.hrEdyta Koncewicz-Dziduchivujanic@ffzg.hrErika Kržišnikivujanic@ffzg.hrMaslina Ljubičićivujanic@ffzg.hrAlisa Mahmutovićivujanic@ffzg.hrEwa Młynarczykivujanic@ffzg.hrЕмилия Недковаivujanic@ffzg.hrMaja Opašićivujanic@ffzg.hrГергана Петковаivujanic@ffzg.hrNeda Pintarićivujanic@ffzg.hrDubravka Sesarivujanic@ffzg.hrMartina Grčevićivujanic@ffzg.hrVera Smoleivujanic@ffzg.hrJoanna Szerszunowiczivujanic@ffzg.hrEva Tibenskáivujanic@ffzg.hrMateja Jemec Tomazinivujanic@ffzg.hrMarija Turkivujanic@ffzg.hrNina Spicijarić Paškvanivujanic@ffzg.hrUrška Valenčič Arhivujanic@ffzg.hrAna Vasungivujanic@ffzg.hrКатерина Велјановскаivujanic@ffzg.hrIvana Vidović Boltivujanic@ffzg.hrMaria Wtorkowskaivujanic@ffzg.hrMia Žustraivujanic@ffzg.hr<p><em>Životinje u frazeološkom ruhu</em> zbornik je većega dijela radova izloženih na međunarodnom znanstvenom skupu <em>Animalistički frazemi u slavenskim jezicima</em>. Skup je održan 21. i 22. ožujka 2014. godine na zagrebačkom Filozofskom fakultetu u sklopu istoimenoga istraživanja kojem je Sveučilište u Zagrebu dodijelilo potporu u studenom 2013. godine. Na skupu je sudjelovalo 49 znanstvenika: 22 iz Hrvatske te 27 iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Mađarske, Makedonije, Poljske, Slovačke i Slovenije.</p> <p>Zbornik sadržava recenzirane znanstvene radove u kojima se propituje zastupljenost naziva životinja u različitim frazeološkim jedinicama slavenskih, ali i romanskih te germanskih jezika, ukazuje na njihovu pragmatičnu i kulturološku važnost te pruža uvid u suvremene frazeološke tendencije primijenjene i na odabranu skupinu frazema.</p> <p>(iz<em> Predgovora / Ivana Vidović Bolt)</em></p>2021-09-20T00:00:00+02:00Copyright (c) 2021 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/113Proizvodnja i percepcija govora2021-06-15T10:22:58+02:00Vesna Mildnerivujanic@ffzg.hrMarko Likerivujanic@ffzg.hrMarija Hunskiivujanic@ffzg.hrVlado Carekivujanic@ffzg.hrTomislav Badelivujanic@ffzg.hrJelena Ivičević‐Desnicaivujanic@ffzg.hrAna Dembitzivujanic@ffzg.hrPredrag Kneževićivujanic@ffzg.hrKsenija Kapecivujanic@ffzg.hrGordana Kovačićivujanic@ffzg.hrĐurđica Vranićivujanic@ffzg.hrBehlul Brestovciivujanic@ffzg.hrTatjana Prizl Jakovacivujanic@ffzg.hrAna Leko Krhenivujanic@ffzg.hrMartina Kuvaljaivujanic@ffzg.hrEmica Faragoivujanic@ffzg.hrSenka Sardelićivujanic@ffzg.hrJán Sabolivujanic@ffzg.hrJúlius Zimmermannivujanic@ffzg.hrRenáta Gregováivujanic@ffzg.hrMarko Likerivujanic@ffzg.hrAnita Runjić‐Stoilovaivujanic@ffzg.hrMarijana Tomelić Ćurlinivujanic@ffzg.hrIvančica Banković‐Mandićivujanic@ffzg.hrMária Gósyivujanic@ffzg.hrZdena Palkováivujanic@ffzg.hrJitka Veroňkováivujanic@ffzg.hrArnalda Dobrićivujanic@ffzg.hrŽeljana Nenadić El Mourtadaivujanic@ffzg.hrGordana Varošanec‐Škarićivujanic@ffzg.hrAna Vidović Zorićivujanic@ffzg.hrMladen Heđeverivujanic@ffzg.hrMartina Boltužićivujanic@ffzg.hrSandra Bradarić‐Jončićivujanic@ffzg.hrVesna Mildnerivujanic@ffzg.hrRanka Aveliniivujanic@ffzg.hrJasminka Pajtakivujanic@ffzg.hrIrena Sawickaivujanic@ffzg.hrMeri Tadinacivujanic@ffzg.hrIvana Hromatkoivujanic@ffzg.hrMaja Cepanecivujanic@ffzg.hrMiloš Judašivujanic@ffzg.hrZrinka Jelaskaivujanic@ffzg.hrVelimir Piškorecivujanic@ffzg.hrInes Carovićivujanic@ffzg.hrMirjana Matea Kovačivujanic@ffzg.hrTatjana Balažic Bulcivujanic@ffzg.hrKarolina Vrban Zrinskiivujanic@ffzg.hrDraženka Blažiivujanic@ffzg.hrNataša Ljubojevićivujanic@ffzg.hrRastislav Šuštaršičivujanic@ffzg.hrSmiljana Komarivujanic@ffzg.hrAnita Skelin Horvativujanic@ffzg.hrVesna Muhvić‐Dimanovskiivujanic@ffzg.hrZrinjka Glovacki‐Bernardiivujanic@ffzg.hrŠandor Dembitzivujanic@ffzg.hrJakov Pavlekivujanic@ffzg.hrDejan Stuparivujanic@ffzg.hrKruno Pranjićivujanic@ffzg.hr<p>Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana.</p> <p>Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku.</p> <p><em>Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa.</em></p>2021-09-20T00:00:00+02:00Copyright (c) 2021 Authorshttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/114Tekstna vezna sredstva u hrvatskom i francuskom znanstvenom diskursu2021-07-06T19:18:52+02:00Lidija Orešković Dvorskiimelinsc@ffzg.hr<p>Ova je knjiga posvećena problematici tekstnih veznih sredstava u hrvatskom i francuskom znanstvenome diskursu. Konektori, vezna sredstva na razini teksta, najočitiji su znakovi povezanosti među rečenicama u tekstu, no u toj ulozi nisu usamljeni: interpunkcijski znakovi također su neizostavan dio organizacije teksta, kao i različiti forički elementi. Cilj knjige je prikazati različite teorijske poglede na vezna sredstva te na primjeru znanstvenoga diskursa donijeti pregled najčešćih konektora u hrvatskom i francuskom jeziku.</p> <p>Knjiga je namijenjena svima koji se zanimaju za (nadrečenične) jezične pojave, prije svega studentima diplomskog i doktorskog studija, odnosno mladim istraživačima. Svrsishodnost knjige počiva na malom hrvatsko-francuskom rječniku, odnosno popisima hrvatskih konektora i njihovih francuskih ekvivalenata, koji mogu pronaći svoju praktičnu primjenu među studentima francuskog jezika u pisanju (prvih) akademskih radova.</p>2021-07-06T00:00:00+02:00Copyright (c) 2021 Lidija Orešković Dvorskihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/100Živjeti na Krivom Putu: Sv. 2, Etnološka monografija o primorskim Bunjevcima2020-12-02T17:26:53+01:00Milana Černelićivujanic@ffzg.hrMarijeta Rajković Ivetaivujanic@ffzg.hrTihana Rubićivujanic@ffzg.hrMilana Černelićivujanic@ffzg.hrMarijeta Rajković Ivetaivujanic@ffzg.hrTihana Rubićivujanic@ffzg.hrDragica Husanović-Pejnovićivujanic@ffzg.hrDane Pejnovićivujanic@ffzg.hrDanijela Birt Katićivujanic@ffzg.hrMarinko Vukovićivujanic@ffzg.hrEnver Ljubovićivujanic@ffzg.hrAleksandra Vlatkovićivujanic@ffzg.hrJasmina Jurković Petrasivujanic@ffzg.hrPetra Kelemenivujanic@ffzg.hrMarija Kulišićivujanic@ffzg.hrIvana Vukovićivujanic@ffzg.hrMarijana Belajivujanic@ffzg.hrNevena Škrbić Alempijevićivujanic@ffzg.hrBlaženka Ljubovićivujanic@ffzg.hr<p>Monografija se sastoji od osam cjelina ponajviše iz duhovne i društvene kulture primorskih Bunjevaca na prostoru mikroregije Krivi Put u senjskome zaleđu. Prva cjelina pod nazivom: Obitelj i lokalna zajednica sastoji se od pet priloga (demografski razvoj, obiteljski život odnosi i vrijednosti, podaci iz Stališa duša, život zadružne obitelji, prezimena, osobna imena, obiteljski i osobni nadimci Krivopućana), zatim slijede cjeline: odijevanje, prehrana, medicina, pučka pobožnost, godišnji običaji te vjerovanja. Monografija završava poglavljem kroz koji se daju smjernice o mogućnosti korištenja i prezentacije tradicijske baštine krivoputskoga područja.</p>2021-03-05T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/110Quarter of a Century after the Fall of the Berlin Wall. Perspectives and Directions in Croatian and Regional American Studies2021-02-24T11:20:07+01:00Sven Cvekmbriskig@ffzg.hrJelena Šesnićmbriskig@ffzg.hrStipe Grgasmbriskig@ffzg.hrSven Cvekmbriskig@ffzg.hrJelena Šesnićmbriskig@ffzg.hrMaša Kolanovićmbriskig@ffzg.hrTatjana Jukićmbriskig@ffzg.hrBorislav Kneževićmbriskig@ffzg.hrZlatko Bukačmbriskig@ffzg.hr<p>The essays collected here grew out of the presentations in the third annual American Studies Workshop held in Zagreb on October 3, 2015, entitled “Quarter of a Century after the Fall of the Berlin Wall: Perspectives and Directions in Croatian and Regional American Studies.” Therefore, all but the last text in this collection engage with the complex and wide problematic of postsocialism by taking into account its American(ist) aspects. The last text is an exception: starting from this volume, we will also offer a slot in WPAS for the pre-doctoral work of our younger colleagues. We would like to express our gratitude to the contributors who joined in the debate, as well as to all the participants in the event. Editors,<br>Sven Cvek<br>Jelena Šesnić</p>2021-03-01T00:00:00+01:00Copyright (c) 2016 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/112The (Un)usable Pasts in American Studies2021-02-26T12:41:43+01:00Jelena Šesnićzsalopek@ffzg.hrSven Cvekzsalopek@ffzg.hrStipe Grgaszsalopek@ffzg.hrTomislav Brlekzsalopek@ffzg.hrDubravka Đurićzsalopek@ffzg.hrSlavica Troskotzsalopek@ffzg.hr<p>The essays contained in the third volume of Working Papers in American Studies were first presented in the 4th annual American Studies workshop entitled “The (Un)usable Pasts in American Studies” held in Zagreb on May 14, 2016. The contributions have been expanded for publication in this volume.</p>2021-02-26T00:00:00+01:00Copyright (c) 2018 Jelena Šesnić, Sven Cvek; Stipe Grgas, Tomislav Brlek, Dubravka Đurić, Slavica Troskothttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/111Cross-cultural Readings of the United States2021-02-24T20:26:49+01:00Jelena Šesnićivujanic@ffzg.hrSven Cvekivujanic@ffzg.hrWalter W. Hölblingivujanic@ffzg.hrAleksandra Izgarjanivujanic@ffzg.hrBorislav Kneževićivujanic@ffzg.hrSven Cvekivujanic@ffzg.hrLovorka Zergollern-Miletićivujanic@ffzg.hrTatjana Jukićivujanic@ffzg.hrStipe Grgasivujanic@ffzg.hrJelena Šesnićivujanic@ffzg.hr<p>The essays assembled in this collection were presented at a one-day symposium entitled “Cross-cultural Readings of the United States” held in Zagreb on May 24, 2014. This symposium thus offered a platform for Croatian Americanists and the colleagues from the neighboring countries to present their current research in particular as it reflects our “local” readings, interpretations, and imagining of the United States in its present or past aspects. The local variants of conceiving the United States, as a powerful dispenser of images and cultural practices globally, included the views from Austria, Bosnia and Herzegovina, Croatia, Serbia, and the United States.</p>2021-02-24T00:00:00+01:00Copyright (c) 2014 Authorshttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/108Transformation: Nature and Economy in Modern English and American Culture2021-02-22T10:08:17+01:00Jelena Šesnićimelinsc@ffzg.hrJelena Šesnićimelinsc@ffzg.hrSven Cvekimelinsc@ffzg.hrTatjana Bijelićimelinsc@ffzg.hrStipe Grgasimelinsc@ffzg.hrTatjana Jukićimelinsc@ffzg.hr<p>The volume before you contains a selection of contributions from the workshop “Transformation: Nature and Economy in Modern English and American Culture,” held at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb on September 24, 2019. Organized by the Croatian Association for American Studies (CAAS) and the Croatian Association for the Study of English (CASE), the workshop hosted a fine array of international and domestic guests and featured the participation of doctoral students. The workshop was organized as part of the research activities carried out under the auspices of the research group “Transatlantic Literature and the Transformation of the World in the Long Nineteenth Century.”<br>In addition, this issue features a contribution on Toni Morrison, whose work continues to capture the attention of academic and general readers.</p>2021-02-22T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/107Proceedings from the 7th Scientific Conference Methodology and Archaeometry2021-02-14T21:06:46+01:00Ina Miloglavimelinsc@ffzg.hrIna Miloglavimelinsc@ffzg.hrTamara Leskovarimelinsc@ffzg.hrCornelius Meyerimelinsc@ffzg.hrSaša Kovačevićimelinsc@ffzg.hrDaria Ložniak Dizdarimelinsc@ffzg.hrMario Gavranovićimelinsc@ffzg.hrRajna Šošić-Klindžićimelinsc@ffzg.hrTomislav Hršakimelinsc@ffzg.hrMarko Dizdarimelinsc@ffzg.hrHrvoje Vulićimelinsc@ffzg.hrBoris Kratofilimelinsc@ffzg.hrDomagoj Tončinićimelinsc@ffzg.hrVinka Matijevićimelinsc@ffzg.hrMiroslav Vukovićimelinsc@ffzg.hrEsmeralda Agolliimelinsc@ffzg.hrKatarina Špremimelinsc@ffzg.hr<p>Methodology and Archaeometry (MetArh) is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society. The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science.</p> <p>This, third edition of the conference Proceedings contains five scientific papers from the 7th MetArh conference which was held at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, from 2nd – 3rd of December 2019. Papers are focused on different aspects of archaeological methodology and archaeometry, including case studies from Croatia, Slovenia and Albania.</p> <p>All papers were reviewed in the peer review process in which the identity of both reviewers and authors, as well as their institutions, are respectfully concealed from both parties.</p> <p>Publishing of this e-book is supported by Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia</p>2021-02-15T00:00:00+01:00Copyright (c) 2021 Authorshttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/106Zagrebe, ti si moj rodni grad... / Szülővárosom vagy, Zágráb...2021-01-28T11:31:47+01:00Franciska Ćurković-Majorimelinsc@ffzg.hrKristina Katalinićimelinsc@ffzg.hrJolán Mannimelinsc@ffzg.hrPéter Agárdiimelinsc@ffzg.hrLóránt Kabdebóimelinsc@ffzg.hrÁgnes Széchenyiimelinsc@ffzg.hrGyörgy Tverdotaimelinsc@ffzg.hrCsaba G. Kissimelinsc@ffzg.hrZoltán Virágimelinsc@ffzg.hrMirko Galićimelinsc@ffzg.hrDejan Durićimelinsc@ffzg.hrIstván Ladányiimelinsc@ffzg.hrFranciska Ćurković-Majorimelinsc@ffzg.hrIvan Boškovićimelinsc@ffzg.hrJolán Mannimelinsc@ffzg.hr<p><em><strong>Simpozij u spomen na Ferenca Fejtöa, Zagreb, 12–13. listopada 2018. Zbornik radova</strong></em></p> <p>Dana 2. lipnja 2018. godine navršila se deseta obljetnica od smrti mađarsko-francuskog pisca, publicista i povjesničara Ferenca Fejtöa, a 31. kolovoza 2019. stodeseta obljetnica njegova rođenja. Dvostruki jubilej Katedra za hungarologija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prigodno je obilježila manjom znanstvenom konferencijom na kojoj smo željeli evaluirati vrijednost Fejtöva književnog i publicističkog rada, a potom ga staviti i u nova razmatranja. Fejtöv književni prvijenac, djelo Sentimentalno putovanje, koje je na mađarskom jeziku prvi puta objavljeno 1936. godine, a zatim nakon dugog prešućivanja i 1989, da bi od 2003. bilo dostupno i na hrvatskom, posvećeno je Hrvatskoj, odnosno Zagrebu gdje je pisac kao dječak – prije svega u vrijeme školskih praznika – kod roditelja svoje majke proveo ključna razdoblja svoga života. Zagrebački doživljaji imali su na njega snažan utjecaj tijekom cijelog njegova života, pa je tako i kasnije ostao odan Hrvatskoj. Za vrijeme domovinskog rata Fejtö je u francuskom tisku redovito davao glas gledištima koja su podupirala samostalnost Hrvatske. Hrvatska država 2007. godine odlikovala je Fejtöa redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Stoga smo smatrali da bi održavanje simpozija i objavljivanje zbornika s izlaganjima koja smo na njemu čuli moglo pridonijeti dostojanstvenom obilježavanju ove dvije obljetnice.</p> <p> </p> <p><em><strong>Szimpózium Fejtő Ferenc emlékére, Zágráb, 2018. október 12–13. Tanulmánykötet</strong></em></p> <p>2018. június 2-án volt a tizedik évfordulója a magyar-francia író, publicista és történész, Fejtő Ferenc halálának, 2019. augusztus 31-én pedig születésének száztizedik évfordulója. A kettős jubileumról a Zágrábi Egyetem Hungarológiai Tanszéke egy kisebb tudományos konferenciával emlékezett meg, amelyen Fejtő irodalmi-publicisztikai tevékenységét kívántuk méltatni, s részint újabb megvilágításba helyezni. Fejtő első irodalmi művének, az először 1936-ban kiadott, majd hosszú kihagyás után 1989-ben ismét megjelent, 2003 óta pedig horvátul is hozzáférhető Érzelmes utazásnak a színtere Horvátország, dominánsan Zágráb, ahol az író gyermekkorában, mindenekelőtt az iskolai év szüneteiben, meghatározó időszakokat töltött anyai nagyszülei körében. A zágrábi élmények egész életében nagy hatással voltak rá, így a későbbiekben is elkötelezett híve maradt Horvátországnak. A délszláv háború idején Fejtő a francia sajtóban rendszeresen hangot adott Horvátország önállósulását támogató nézeteinek. 2007-ben a horvát állam kimagasló kulturális tevékenységéért a „Danica Hrvatska” (Horvát Hajnalcsillag) Érdemrenddel tüntette ki Fejtőt. Ezért úgy véltük, hogy egy szimpózium megszervezésével, majd az ott elhangzott előadásokat közreadó tanulmánykötettel méltóképpen emlékezhetnénk meg mindkét évfordulóról.</p>2021-01-28T00:00:00+01:00Copyright (c) 2021 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/105Kula Jankovića2020-12-16T17:44:42+01:00Drago Roksandićpkos@ffzg.hrMarijeta Rajković Ivetapkos@ffzg.hrTihana Rubićpkos@ffzg.hrTihana Rubićpkos@ffzg.hrDanijela Birt Katićpkos@ffzg.hrMilana Černelićpkos@ffzg.hrJadranka Grbić Jakopovićpkos@ffzg.hrMario Katićpkos@ffzg.hrMarina Jurjevićpkos@ffzg.hrMarin Ćurkovićpkos@ffzg.hrMarijeta Rajković Ivetapkos@ffzg.hrMiloš Matićpkos@ffzg.hrVesna Marjanovićpkos@ffzg.hrDrago Roksandićpkos@ffzg.hrIvan Basićpkos@ffzg.hrAlan Braunpkos@ffzg.hrUroš Desnicapkos@ffzg.hrDarko Babićpkos@ffzg.hrTomislav Šolapkos@ffzg.hrMatija Dronjićpkos@ffzg.hr<p><span style="left: 62.5985px; top: 333.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.917162);">Tekstovi koje objelodanjujemo u ovom zborniku izvorno su nastali kao produkti sudjelo</span><span style="left: 62.5985px; top: 358.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.905153);">vanja njihovih autora u razli</span><span style="left: 284.799px; top: 358.428px; font-size: 20px; font-family: serif;">č</span><span style="left: 293.119px; top: 358.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.927572);">itim aktivnostima projekta </span><span style="left: 507.419px; top: 358.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.870411);">Kula Jankovića: spomenik kulture, </span><span style="left: 62.5985px; top: 383.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.875756);">pokretač održivog razvoja Ravnih kotara </span><span style="left: 374.859px; top: 383.068px; font-size: 20px; font-family: serif;">(</span><span style="left: 381.259px; top: 383.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.863726);">Jankovic Castle: historic site, generating sustainable </span><span style="left: 62.5985px; top: 408.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.904979);">development of the Ravni Kotari region</span><span style="left: 351.619px; top: 408.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.953904);">). Riječ je o projektu koji je na temelju aplikacije Sve</span><span style="left: 62.5985px; top: 433.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.904367);">učilišta u Zagrebu odobrila Europska komisija iz sredstava svojega programa „Preparatory </span><span style="left: 62.5985px; top: 458.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.946513);">actions for preserving and restoring cultural heritage in conflict areas in the Western Balkans </span><span style="left: 62.5985px; top: 483.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.957849);">for the year 2010“. Projekt je postao moguć nakon višegodišnjih uspješno realiziranih inici</span><span style="left: 62.5985px; top: 508.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.936757);">jativa u vezi s obnovom i revitalizacijom Kule Stojana Jankovića u Islamu Grčkom u suradnji </span><span style="left: 62.5985px; top: 533.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.959159);">s njezinim vlasnicima, potomcima književnika Vladana Desnice, od 2005. do 2011. godine. </span><span style="left: 62.5985px; top: 558.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.941449);">Ove su inicijative redovito poticale s Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Centar za komparativ</span><span style="left: 62.5985px; top: 583.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.978289);">nohistorijske i interkulturne studije, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Odsjek </span><span style="left: 62.5985px; top: 608.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.95048);">za informacijske i komunikacijske znanosti itd.), a napose u vezi s </span><span style="left: 570.979px; top: 608.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.913655);">Desničnim susretima. Pro</span><span style="left: 62.5985px; top: 633.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.928548);">gramom društveno-humanističkih i kulturoloških istraživanja</span><span style="left: 517.479px; top: 633.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.95745);">, posvećenih književniku Vlada</span><span style="left: 62.5985px; top: 658.068px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.971704);">nu Desnici, baštiniku Kule...</span></p> <p><span style="left: 62.5985px; top: 697.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.889216);">U zavr</span><span style="left: 114.959px; top: 697.608px; font-size: 20px; font-family: serif;">š</span><span style="left: 122.119px; top: 697.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.892066);">noj fazi rada na Projektu, u svibnju i po</span><span style="left: 439.679px; top: 697.608px; font-size: 20px; font-family: serif;">č</span><span style="left: 447.999px; top: 697.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.931094);">etkom lipnja 2014. godine, na podru</span><span style="left: 741.719px; top: 697.608px; font-size: 20px; font-family: serif;">č</span><span style="left: 750.039px; top: 697.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.987835);">ju </span><span style="left: 62.5785px; top: 722.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.96277);">Ravnih kotara odr</span><span style="left: 201.619px; top: 722.608px; font-size: 20px; font-family: serif;">ž</span><span style="left: 209.919px; top: 722.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.945004);">ane su tri aktivnosti/radionice koje su rezultirale i objavom ovoga zborni</span><span style="left: 62.5785px; top: 747.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.937714);">ka, a koje su tematizirale pitanja tradicijske kulture, njezine revitalizacije i kori</span><span style="left: 655.659px; top: 747.608px; font-size: 20px; font-family: serif;">š</span><span style="left: 662.819px; top: 747.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.941702);">tenja u suvre</span><span style="left: 62.5785px; top: 772.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.979772);">menosti, turisti</span><span style="left: 180.119px; top: 772.608px; font-size: 20px; font-family: serif;">č</span><span style="left: 188.439px; top: 772.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.96768);">kih i kulturnih resursa i potencijala ovog podru</span><span style="left: 552.259px; top: 772.608px; font-size: 20px; font-family: serif;">č</span><span style="left: 560.579px; top: 772.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.939594);">ja, izazova suprotstavljenih </span><span style="left: 62.5785px; top: 797.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.982538);">predod</span><span style="left: 117.159px; top: 797.608px; font-size: 20px; font-family: serif;">ž</span><span style="left: 125.459px; top: 797.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.987269);">bi o kulturnoj ba</span><span style="left: 256.519px; top: 797.608px; font-size: 20px; font-family: serif;">š</span><span style="left: 263.679px; top: 797.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.965749);">tini i sl.</span></p> <p><span style="left: 647.159px; top: 847.248px; font-size: 20px; font-family: serif; transform: scaleX(0.937193);">(Iz Predgovora)</span></p>2021-01-11T00:00:00+01:00Copyright (c) 2021 Autori, Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, CKHIShttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/101Desničini susreti 2010.2020-12-07T09:37:03+01:00Drago Roksandićikukic@ffzg.hrIvana Cvijović Javorinaikukic@ffzg.hrZoran Kravarikukic@ffzg.hrDrago Roksandićikukic@ffzg.hrTihomir Brajovićikukic@ffzg.hrKrištof Jacek Kozakikukic@ffzg.hrHelena Peričićikukic@ffzg.hrDavor Dukićikukic@ffzg.hrGoranka Šutaloikukic@ffzg.hrMihajlo Pantićikukic@ffzg.hrRašid Durićikukic@ffzg.hrLuca Vaglioikukic@ffzg.hrLana Molvarecikukic@ffzg.hrIgor Radekaikukic@ffzg.hrMaša Kolanovićikukic@ffzg.hr<p>Peti svezak biblioteke DESNIČINI SUSRETI, “Desničini susreti 2010. Zbornik radova”, koji zajednički realiziraju Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Plejada d.o.o., sadržava pristigle te prihvaćene radove nastale na temelju priopćenja na “Desničinim susretima 2010.: Ideologija vlasti i ideologičnost teksta”, održanima u Zagrebu, Zadru i Islamu Grčkom, od 17. do 19. rujna 2010. godine. Ove “Desničine susrete” osmislili su, prema ovlaštenju Pripremnog odbora (prof. dr. sc. Zoran Kravar, prof. dr. sc. Krešimir Nemec, prof. dr. sc. Drago Roksandić, Velimir Visković i Čedomir Višnjić), prof. dr. sc. Zoran Kravar i prof. dr. sc. Drago Roksandić. Njih dvojica su bili i supredsjedatelji (vidjeti prilog 1). Tajnica Pripremnog odbora bila je mr. sc. Magdalena Najbar-Agičić. Slijedeći temeljnu programsku orijentaciju “Desničinih susreta”, sudionice/sudionici su s nizom novih “čitanja” djela Vladana Desnice, ali i Ive Andrića, Petera Božiča, Edvarda Kocbeka, Primoža Kozaka, Miroslava Krleže, Alojza Majetića itd., itd., vrlo kritički i ponajprije u ugodnome dijaloškom ozračju, raspravili više vidova teme koja je veliki istraživački izazov u hrvatskoj, drugim južnoslavenskim i europskim kulturama (vidjeti prilog 2). U tome su se svi involvirani suglasili. Nadamo se da će čitateljice/čitatelji ovog zbornika, isto tako kritičkom i dijaloškom recepcijom, to potvrditi.<br>Potomci književnika Vladana Desnice i vlasnici Kule Stojana Jankovića su i ovom prilikom bili izvrsni domaćini svima onima koji su se u nedjelju, 19. rujna 2010. godine okupili odati poštu velikom piscu i upoznati se s jedinstvenom ljepotom Kule Stojana Jankovića. Ovaj svezak tiskan je s novčanom potporom Ministarstva kulture RH i Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Najsrdačnije se zahvaljujemo ministru Jasenu Mesiću te gosp. Aleksandru Tolnaueru na razumijevanju i podršci. Urednici se i ove godine zahvaljuju gosp. Iliji Raniću iz nakladničkog poduzeća Plejada d.o.o. iz Zagreba i njegovim suradnicima na izvrsnoj suradnji.</p>2020-12-22T00:00:00+01:00Copyright (c) 2011 Drago Roksandić, Ivana Cvijović Javorina; Zoran Kravar, Drago Roksandić, Tihomir Brajović, Krištof Jacek Kozak, Helena Peričić, Davor Dukić, Goranka Šutalo, Mihajlo Pantić, Rašid Durić, Luca Vaglio, Lana Molvarec, Igor Radeka, Maša Kolanovićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/104Intelektualci i rat: 1939. – 1947.2020-12-16T15:27:12+01:00Drago Roksandićivujanic@ffzg.hrIvana Cvijović Javorinaivujanic@ffzg.hrIvan Majićivujanic@ffzg.hrGoran Miloradovićivujanic@ffzg.hrIvana Latkovićivujanic@ffzg.hrMiodrag Matickiivujanic@ffzg.hrŽeljko Milanovićivujanic@ffzg.hrBarbara Rimanivujanic@ffzg.hrAleksandar Lukićivujanic@ffzg.hrZoran Bajinivujanic@ffzg.hrVeljko Stanićivujanic@ffzg.hrIvana Cvijović Javorinaivujanic@ffzg.hrFrantišek Šístekivujanic@ffzg.hrGiuseppe Mottaivujanic@ffzg.hrAnte Grubišićivujanic@ffzg.hrVlatka Filipčić Maligecivujanic@ffzg.hrDrago Roksandićivujanic@ffzg.hr<p>Dvosveščani zbornik sadrži 33 članka autora iz Hrvatske te Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije, koji su nastali na temelju priopćenja s međunarodnoga znanstvenog skupa "Desničini susreti 2012.: Intelektualci i rat 1939.–1947." Zbornici Desničini susreti od ovog sveska sadržavaju i opširniji, kritički artikulirani urednički predgovor. Nastavljajući raspravu na istu temu, započetu na Desničinim susretima 2011., autori na odabranim primjerima pokazuju različite odnose intelektualaca navedenog razdoblja prema ratu i ideologijama, kako protivnika tako i njihovih zagovornika. U nekim se tekstovima ujedno propituje i legtitimnost korištenja samog pojma intelektualac u navedenom razdoblju i promjene u njegovom značenju. Zbog svog komparativnog pristupa kao i predmeta istraživačkih interesa i pristupa koji dosada nisu bili kritički reflektirani, zbornik doprinosi kritičkom vrednovanju intelektualne baštine razdoblja 1939.–1947. godine te razumijevanju onih vrijednosti koje su i danas aktualne. Autori članaka su renomirani povjesničari, teoretičari književnosti, književni kritičari, antropolozi, etnolozi i znanstvenici srodnih disciplina, ali i mladi istraživači doktorandi iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije. Svaki je članak pojedinačno recenziralo dvoje recenzenata, u pravilu jedan iz Hrvatske i jedan iz inozemstva.</p>2020-12-22T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Autori, Filozofski fakultet, CKHIShttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/103Zbornik Drage Roksandića2020-12-11T17:43:44+01:00Damir Agičićimelinsc@ffzg.hrHrvoje Petrićimelinsc@ffzg.hrFilip Šimetin Šegvićimelinsc@ffzg.hrDamir Agičićimelinsc@ffzg.hrTomislav Branđolicaimelinsc@ffzg.hrDaniel Barićimelinsc@ffzg.hrBranimir Brglesimelinsc@ffzg.hrBoro Bronzaimelinsc@ffzg.hrIvan Basićimelinsc@ffzg.hrBoris Buiimelinsc@ffzg.hrSlaven Bertošaimelinsc@ffzg.hrAndré Burguièreimelinsc@ffzg.hrInoslav Beškerimelinsc@ffzg.hrPeter Burkeimelinsc@ffzg.hrDušan Bilandžićimelinsc@ffzg.hrZrinka Blaževićimelinsc@ffzg.hrIvana Cvijović Javorinaimelinsc@ffzg.hrMarijan Bobinacimelinsc@ffzg.hrMarco Dogoimelinsc@ffzg.hrDubravka Božić Bogovićimelinsc@ffzg.hrVlatka Dugačkiimelinsc@ffzg.hrNaida-Mihal Brandlimelinsc@ffzg.hrBojan Ðorđevićimelinsc@ffzg.hrMarta Fiolićimelinsc@ffzg.hrMiroslav Hrochimelinsc@ffzg.hrAndras Gerőimelinsc@ffzg.hrEgidio Ivetićimelinsc@ffzg.hrMatko Globačnikimelinsc@ffzg.hrAleksandar Jakirimelinsc@ffzg.hrBorislav Grginimelinsc@ffzg.hrTvrtko Jakovinaimelinsc@ffzg.hrBranimir Jankovićimelinsc@ffzg.hrFazileta Hafizovićimelinsc@ffzg.hrVirna Karlićimelinsc@ffzg.hrStefan Halikowski Smithimelinsc@ffzg.hrMira Kolar-Dimitrijevićimelinsc@ffzg.hrRobert Holjevacimelinsc@ffzg.hrIsao Koshimuraimelinsc@ffzg.hrŽeljko Holjevacimelinsc@ffzg.hrZvonko Kovačimelinsc@ffzg.hrCatherine Horelimelinsc@ffzg.hrNeven Kovačevimelinsc@ffzg.hrAndrej Hozjanimelinsc@ffzg.hrGordana Krivokapić Jovićimelinsc@ffzg.hrZlatko Kudelićimelinsc@ffzg.hrSamanta Paronićimelinsc@ffzg.hrMeri Kunčićimelinsc@ffzg.hrTea Perinčićimelinsc@ffzg.hrSanja Lazaninimelinsc@ffzg.hrMarko Petrakimelinsc@ffzg.hrMarko Lovrićimelinsc@ffzg.hrHrvoje Petrićimelinsc@ffzg.hrMirjana Matijević Sokolimelinsc@ffzg.hrŠime Pilićimelinsc@ffzg.hrStjepan Matkovićimelinsc@ffzg.hrZrinka Podhraški Čizmekimelinsc@ffzg.hrMladen Medvedimelinsc@ffzg.hrMislav Radoševićimelinsc@ffzg.hrJakša Ragužimelinsc@ffzg.hrKrešimir Reganimelinsc@ffzg.hrNenad Moačaninimelinsc@ffzg.hrBožo Repeimelinsc@ffzg.hrVedran Muićimelinsc@ffzg.hrDušan Nečakimelinsc@ffzg.hrAlfred J. Rieberimelinsc@ffzg.hrRobert Edward Niebuhrimelinsc@ffzg.hrSanja Roićimelinsc@ffzg.hrNenad Ninkovićimelinsc@ffzg.hrNikola Samardžićimelinsc@ffzg.hrAlan Skedimelinsc@ffzg.hrFilip Škiljanimelinsc@ffzg.hrIvica Šuteimelinsc@ffzg.hrArnold Suppanimelinsc@ffzg.hrFilip Šimetin Šegvićimelinsc@ffzg.hrGoran Vasinimelinsc@ffzg.hrNikolina Šimetin Šegvićimelinsc@ffzg.hrSiegfried Gruberimelinsc@ffzg.hrDubravka Mlinarićimelinsc@ffzg.hr<p>U ovom se zborniku objavljuju tekstovi koje su prijatelji, suradnici i nekadašnji studenti profesora Drage Roksandića iz cijeloga svijeta napisali kako bi obilježili njegov sedamdeseti rođendan i odlazak u mirovinu s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.<br>Tkogod da je susreo profesora Dragu Roksandića između 1990., kada je na Odsjeku za povijest izabran za docenta, i 2018. godine, kada je otišao u mirovinu, vjerojatno je primijetio njegov značajan utjecaj na studente svih razina, od preddiplomskih do doktorskih. Profesor je snažno inspirirao i utjecao na bliske suradnike svih generacija.<br>Ovdje je riječ o pravom Festschriftu, „pisanoj proslavi“, koja prema dobrim običajima akademske zajednice izlazi u čast jednog njezina uvaženog člana. Prilozi u zborniku obuhvaćaju različite epohalne horizonte – neki detaljno istražuju pojedine segmente određenog perioda, neki se usmjeravaju na lokalne fenomene ili pristupaju istraživačkim problemima mikrohistorijski. Neki tekstovi obuhvaćaju razdoblja u duljem trajanju, obrađuju različite strukture ili nude određene globalnohistorijske odrednice. Mnogi su prilozi multidisciplinarni, interdisciplinarni ili transdisciplinarni, što je odraz činjenice da Drago Roksandić nikada nije smatrao da je povjesničarev zanat isključiv ili zatvoren, već je u svojim predavanjima i radovima uvijek otvarao komunikacijske prostore s drugim disciplinama. U nekim se tekstovima autori posebno bliski profesoru Roksandiću prisjećaju iskustava kolegijalne suradnje. Zajedničko je svim radovima to što su znak predanosti i iskrene počasti profesoru i kolegi koji svojim primjerom pokazuje što znači odanost struci, na koji način istraživati određene teme inovativno, polazeći iz različitih perspektiva, zatim kako postavljati prava problemska pitanja i kako očuvati istraživačku radost, energiju i žar, odnosno zbog čega povijesne kontroverze treba proučavati hrabro i trezveno, a prilaziti im dijaloški. Ovaj je zbornik, dakako, samo jedan mogući prikaz interesa, epoha, problema i pristupa kojima se do sada Drago Roksandić bavio. U svim je radovima moguće pronaći njegove utjecaje, a brojna je istraživanja, čiji su rezultati sada ovdje objavljeni, i on sâm potaknuo, mnogo prije negoli je započeo rad na ovom zborniku.</p>2020-12-14T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/102Znanstvena istraživanja jezika i prevođenja2020-12-07T14:31:45+01:00Nataša Pavlovićimelinsc@ffzg.hrMateusz-Milan Stanojevićimelinsc@ffzg.hr<p>Ova je knjiga zamišljena kao priručnik kojim se mladim istraživačima daje pregled koraka pri izradi znanstvenih istraživanja u području jezika i prevođenja. Riječ je o područjima koja su istraživački i metodološki srodna s obzirom na slične predmete istraživanja, pa ih je stoga moguće promatrati zajedno. Istodobno, sličnosti koje istraživanja jezika i prevođenja dijele čine ih u metodološkom smislu donekle različitima od drugih područja (npr. sociologije, psihologije), za koja postoje brojni metodološki priručnici. Stoga je mladim istraživačima teško koristiti postojeće priručnike iz drugih disciplina jer to iziskuje ne samo primjenu njima novih vještina nego i zamišljanje kako ih operacionalizirati u drukčijim okvirima. Cilj je knjige predstaviti glavne pristupe u empirijskim istraživanjima jezika i prevođenja te pokazati kako se takva istraživanja provode, prateći cijeli istraživački proces od početne ideje do diseminacije rezultata. Polazi se od teorijskih modela koji se nalaze u podlozi takvih istraživanja te se objašnjava kako se fenomeni povezani s jezikom i prevođenjem mogu promatrati u svjetlu pojedinih teorija. Pokazuje se kako se početne ideje za istraživanje pretvaraju u istraživačka pitanja, a ova u hipoteze koje će se istraživanjem provjeriti. Detaljno se obrađuju načini prikupljanja podataka (metoda opservacije, eksperimentalna metoda…), kao i njihove obrade (kvalitativna i kvantitativna analiza). Raspravlja se o prednostima i nedostacima svake metode te o njihovoj prikladnosti za pojedine vrste istraživačkih pitanja u području jezika i prevođenja. Obrazlaže se kako se nedostaci metoda mogu nadvladati kombinacijom metoda i triangulacijom podataka. Opisuju se koraci u diseminaciji rezultata istraživanja kako izlaganjima na znanstvenim skupovima tako i objavljivanjem radova. Objašnjava se recenzentski postupak. Osobit se naglasak stavlja na kritičku prosudbu vlastitog i tuđeg istraživanja. Kroz cijelu se knjigu posebno provlači i pitanje etike u istraživanjima, koja se i obrađuje u zasebnom dijelu, a obuhvaća sve etičke aspekte, od rada s ispitanicima i materijalima pa do problema plagiranja. Knjiga je namijenjena prvenstveno mladim istraživačima na razini diplomskog i doktorskog studija.</p>2020-12-08T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Nataša Pavlović, Mateusz-Milan Stanojevićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/99Intelektualci i rat 1939. – 1947.2020-11-30T16:19:57+01:00Drago Roksandićkstarcev@ffzg.hrIvana Cvijović Javorinakstarcev@ffzg.hrJadranka Brnčićkstarcev@ffzg.hrOlivera Milosavljevićkstarcev@ffzg.hrBožo Repekstarcev@ffzg.hrSava Damjanovkstarcev@ffzg.hrMateusz Sokulskikstarcev@ffzg.hrBojan Đorđevićkstarcev@ffzg.hrMiranda Levanat-Peričićkstarcev@ffzg.hrMarina Jemrićkstarcev@ffzg.hrPetar Macutkstarcev@ffzg.hrAleksandar Stojanovićkstarcev@ffzg.hrMartina Bitunjackstarcev@ffzg.hrAlberto Becherellikstarcev@ffzg.hrSnježana Korenkstarcev@ffzg.hrNebojša Stambolijakstarcev@ffzg.hrDragomir Bondžićkstarcev@ffzg.hrMilan Gulićkstarcev@ffzg.hrDaniela Čančarkstarcev@ffzg.hrZvonko Kovačkstarcev@ffzg.hrDrago Roksandićkstarcev@ffzg.hrIvana Cvijović Javorinakstarcev@ffzg.hr<p>Dvosveščani zbornik sadrži 33 članka autora iz Hrvatske te Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije, koji su nastali na temelju priopćenja s međunarodnoga znanstvenog skupa "Desničini susreti 2012.: Intelektualci i rat 1939.–1947." Zbornici Desničini susreti od ovog sveska sadržavaju i opširniji, kritički artikulirani urednički predgovor. Nastavljajući raspravu na istu temu, započetu na Desničinim susretima 2011., autori na odabranim primjerima pokazuju različite odnose intelektualaca navedenog razdoblja prema ratu i ideologijama, kako protivnika tako i njihovih zagovornika. U nekim se tekstovima ujedno propituje i legtitimnost korištenja samog pojma intelektualac u navedenom razdoblju i promjene u njegovom značenju. Zbog svog komparativnog pristupa kao i predmeta istraživačkih interesa i pristupa koji dosada nisu bili kritički reflektirani, zbornik doprinosi kritičkom vrednovanju intelektualne baštine razdoblja 1939.–1947. godine te razumijevanju onih vrijednosti koje su i danas aktualne. Autori članaka su renomirani povjesničari, teoretičari književnosti, književni kritičari, antropolozi, etnolozi i znanstvenici srodnih disciplina, ali i mladi istraživači doktorandi iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije. Svaki je članak pojedinačno recenziralo dvoje recenzenata, u pravilu jedan iz Hrvatske i jedan iz inozemstva.</p>2020-12-01T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Autori, Filozofski fakultet, CKHIShttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/98Hrvati i Srbi u Habsburškoj monarhiji u 18. stoljeću2020-11-27T12:00:48+01:00Drago Roksandićpkos@ffzg.hrZrinka Blaževićpkos@ffzg.hrNikola Samardžićpkos@ffzg.hrDrago Roksandićpkos@ffzg.hrMarko Petrakpkos@ffzg.hrKristina Milković Šarićpkos@ffzg.hrIvana Horbecpkos@ffzg.hrMirela Slukan Altićpkos@ffzg.hrMiodrag Matickipkos@ffzg.hrGoranka Šutalopkos@ffzg.hrDavor Dukićpkos@ffzg.hrNikola Grdinićpkos@ffzg.hrKrešimir Mićanovićpkos@ffzg.hrНенад Ристовићpkos@ffzg.hrLjiljana Stošićpkos@ffzg.hrВладимир Симићpkos@ffzg.hrSanja Lazaninpkos@ffzg.hrЈован Пешаљpkos@ffzg.hrMarko Šarićpkos@ffzg.hr<p><span style="left: 83.5342px; top: 331.368px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.998852);">Zbornik </span><span style="left: 138.73px; top: 331.349px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.950741);">Hrvati i Srbi u Habsburškoj Monarhiji u 18. stoljeću: interkulturni aspekti ‘pro</span><span style="left: 83.5342px; top: 352.599px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.86637);">svijećene’ modernizacije</span><span style="left: 249.129px; top: 352.618px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.943665);"> sadržava autorske članke koji su nastali na temelju pojedinačnih </span><span style="left: 83.5342px; top: 373.868px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.959439);">priopćenja i rasprave na istoimenom kolokviju.</span><span style="left: 435.363px; top: 373.868px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.975017);"> Iako su od održavanja skupa protekle </span><span style="left: 56.693px; top: 395.118px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.937447);">skoro tri godine te iako je većina članaka napisana prije dvije godine, sadržaj ovog zbornika </span><span style="left: 56.693px; top: 416.368px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.979791);">je istraživački aktualan pa i provokativan u intelektualnom i kulturnom smislu. Njime je </span><span style="left: 56.693px; top: 437.618px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.947333);">markiran dio puta koji bi trebalo prijeći prije dolaska na zajednički dogovoreni cilj skupine </span><span style="left: 56.693px; top: 458.868px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.96165);">zagrebačkih i beogradskih povjesničara različitih specijalnosti, a to je </span><span style="left: 573.666px; top: 458.849px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.897931);">Leksikon hrvatskog i </span><span style="left: 56.6911px; top: 480.099px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.870581);">srpskog prosvjetiteljstva. </span><span style="left: 227.861px; top: 480.118px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.957552);">U pozivnom pismu koje su u proljeće 2011. godine potpisali (tada) </span><span style="left: 56.693px; top: 501.368px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.981683);">doc. dr. sc. Zrinka Blažević, prof. dr. sc. Nikola Samardžić i urednik ovog izdanja pored </span><span style="left: 56.693px; top: 522.618px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.934537);">ostalog je stajalo: «Polazeći od uvjerenja da hrvatsko-srpske interferencije treba istraživati u </span><span style="left: 56.693px; top: 543.868px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.968997);">širem regionalnom okviru i dugoj povijesnoj perspektivi, ovaj bilateralni program nastoji </span><span style="left: 56.693px; top: 565.118px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.955011);">propitati društvene, političke, ekonomske i kulturne promjene izazvane procesom “prosvi</span><span style="left: 56.693px; top: 586.368px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.965447);">jećene modernizacije” u okviru Habsburške Monarhije tijekom 18. stoljeća. Pritom je na</span><span style="left: 56.693px; top: 607.619px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.967709);">glasak na interkulturnim, komparativnim i translacijskim aspektima toga procesa. Unutar </span><span style="left: 56.693px; top: 628.868px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.957142);">istog obzorja zamišljeni su priprema i objavljivanje </span><span style="left: 438.365px; top: 628.849px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.893389);">Leksikona hrvatskog i srpskog prosvjeti</span><span style="left: 56.6928px; top: 650.099px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.884258);">teljstva</span><span style="left: 105.643px; top: 650.118px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.94699);"> sa ciljem da se na tragu intelektualnohistorijske tradicije njemačke </span><span style="left: 597.797px; top: 650.099px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.813096);">Begriffsgeschichte </span><span style="left: 56.6928px; top: 671.368px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.964051);">pruži pregled temeljnih koncepata društvenog, političkog, ekonomskog i kulturnog jezika </span><span style="left: 56.6928px; top: 692.618px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.959947);">«prosvijećene modernizacije» u Habsburškoj Monarhiji u 18. stoljeću s težištem na hrvat</span><span style="left: 56.6928px; top: 713.868px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.974172);">skoj i srpskoj baštini.»</span></p>2020-11-30T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Autori, Filozofski fakultet, CKHIShttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/96Vladan Desnica i Split 1920. - 1945.2020-11-16T14:27:12+01:00Drago Roksandićpkos@ffzg.hrIvana Cvijović Javorinapkos@ffzg.hrAleksandar Jakirpkos@ffzg.hrTomislav Branđolicapkos@ffzg.hrStanko Piplovićpkos@ffzg.hrVladimir Rismondopkos@ffzg.hrBojan Đorđevićpkos@ffzg.hrSvetlana Šeatović Dimitrijevićpkos@ffzg.hrTonći Šitinpkos@ffzg.hrVladan Bajčetapkos@ffzg.hrVladimir Gvozdenpkos@ffzg.hrStanislav Baraćpkos@ffzg.hrDrago Roksandićpkos@ffzg.hrDragan Bakićpkos@ffzg.hrŠime Pilićpkos@ffzg.hrMarijan Buljanpkos@ffzg.hrStjepan Matkovićpkos@ffzg.hrNikolina Konjević Miloševićpkos@ffzg.hrMiljenko Buljacpkos@ffzg.hrIvana Cvijović Javorinapkos@ffzg.hr<p><span style="left: 105.039px; top: 498.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.969443);">Zbornik znanstvenih radova </span><span style="left: 318.175px; top: 498.744px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.92721);">Vladan Desnica i Split </span><span style="left: 483.711px; top: 498.744px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.775895);">(1920. – 1945.)</span><span style="left: 595.32px; top: 498.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.941641);"> sadržava članke koji </span><span style="left: 85.0393px; top: 521.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.9439);">su nastali na temelju priopćenja s </span><span style="left: 330.2px; top: 521.744px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.908845);">Desničinih susreta 2014.</span><span style="left: 501.186px; top: 521.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.96907);">, održanih u Splitu 19. i 20. rujna </span><span style="left: 85.0393px; top: 544.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.964757);">te u Islamu Grčkom 21. rujna 2014. godine.</span><span style="left: 418.063px; top: 544.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.954848);"> Potpisani urednici osjećaju potrebu naglasiti </span><span style="left: 85.0393px; top: 567.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.943901);">da su za uspješan rad skupa, bitnu pretpostavku za nastanak ovog zbornika, zaslužni kolege </span><span style="left: 85.0393px; top: 590.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.951871);">s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a naročito prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan </span><span style="left: 85.0393px; top: 613.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.935265);">Filozofskog fakulteta, koji je i sam bio sudionik skupa. Sedamnaest od devetnaest sudionika </span><span style="left: 85.0393px; top: 636.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.946912);">preradilo je svoja priopćenja u članke. Njihovi su radovi prije svega svjedočanstva vlastitih </span><span style="left: 85.0393px; top: 659.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.941255);">istraživanja, ali oni zrcale i učinke nerijetko pasionirane pa i vrlo polemične rasprave na sa</span><span style="left: 85.0393px; top: 682.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.923875);">mom skupu. Najviše se raspravljalo, dakako, o Vladanu i dr. Urošu Desnici, potom o drugim, </span><span style="left: 85.0393px; top: 705.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.951766);">najčešće znamenitim Splićanima tog doba, ali i o splitskim pučanima te o tadašnjoj velikoj </span><span style="left: 85.0393px; top: 728.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.936082);">urbanoj transformaciji Splita, licu i naličju kulturnih i umjetničkih inovacija trajne vrijedno</span><span style="left: 85.0393px; top: 751.763px; font-size: 19.1667px; font-family: serif; transform: scaleX(0.933131);">sti, koje su i bile u središtu pozornosti.</span></p>2020-11-17T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Autori, Filozofski fakultet, CKHIShttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/97Intelektualac danas2020-11-16T17:15:00+01:00Drago Roksandićkstarcev@ffzg.hrDrago Roksandićkstarcev@ffzg.hrIvana Cvijović Javorinakstarcev@ffzg.hrIvana Cvijović Javorinakstarcev@ffzg.hrVjeran Zuppakstarcev@ffzg.hrAlpár Losonczkstarcev@ffzg.hrChristian Promitzerkstarcev@ffzg.hrMiranda Levanat-Peričićkstarcev@ffzg.hrIvana Latkovićkstarcev@ffzg.hrBožo Repekstarcev@ffzg.hrTatjana Rosićkstarcev@ffzg.hrZvonko Kovačkstarcev@ffzg.hrBojan Đorđevićkstarcev@ffzg.hrZoltán Virágkstarcev@ffzg.hrIvan Radenkovićkstarcev@ffzg.hrVladimir Gvozdenkstarcev@ffzg.hrVladimir Gvozdenkstarcev@ffzg.hrFilip Šimetin Šegvićkstarcev@ffzg.hrNikolina Šimetin Šegvićkstarcev@ffzg.hrHelena Peričićkstarcev@ffzg.hr<p>Intelektualac danas. Zbornik radova s Desničinih susreta 2013.deseti je svezak Biblioteke Desničini susreti Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuju ga zajednički Centar i Plejada d.o.o. Zbornik sadržava 14 članaka nastalih na temelju priopćenja s međunarodnoga znanstvenog skupa, koji je na temu "Intelektualac danas" održan u Zadru i Islamu Grčkom 20.-22. rujna 2013.</p>2020-11-17T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Autori, Filozofski fakultet, CKHIShttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/95Živjeti na Krivom Putu: Sv. 1, Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima2020-11-13T09:26:48+01:00Milana Černelićivujanic@ffzg.hrMarijeta Rajković Ivetaivujanic@ffzg.hrTihana Rubićivujanic@ffzg.hrMilana Černelićivujanic@ffzg.hrMarko Šarićivujanic@ffzg.hrEnver Ljubovićivujanic@ffzg.hrBlaženka Ljubovićivujanic@ffzg.hrMile Bogovićivujanic@ffzg.hrMarijeta Rajković Ivetaivujanic@ffzg.hrJasmina Jurković Petrasivujanic@ffzg.hrAnkica Čilaš Šimpragaivujanic@ffzg.hrIvana Šarić Žicivujanic@ffzg.hrDanijela Birt Katićivujanic@ffzg.hrMatija Dronjićivujanic@ffzg.hrTihana Rubićivujanic@ffzg.hr<p>Središnjidio monografije <em>Živjeti na Krivom Putu: Sv. 1, Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima</em> čine etnološke i kulturnoantropološke teme: graditeljstvo, migracije, tradicijsko gospodarstvo, transport, opskrba vodom, trgovina i sajmovi. Pored toga, ovom se monografijom u okviru nekoliko tematskih cjelina obrađuju i teme poput: socioetničkih i etnokonfesionalnih elemenata bunjevačkoga fenomena, grbovi, identiteti te pregledi novije povijesti zemljopisnoga područja, župe i dr. Zastupljene su i lingvističke teme kao što su značajke krivoputskoga govora. Monografija interdisciplinarno obrađuje bunjevački fenomen na primjeru mikroregije Krivi Put u senjskome zaleđu.</p>2020-11-16T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/91UZRT 20162020-11-03T11:25:27+01:00Stela Letica Kreveljikukic@ffzg.hrRenata Geldikukic@ffzg.hrJudit Dombiikukic@ffzg.hrKatalin Doróikukic@ffzg.hrVera Savićikukic@ffzg.hrZoltán Lukácsiikukic@ffzg.hrGabriella Lőcseyikukic@ffzg.hrDarija Omrčenikukic@ffzg.hrJasenka Čengićikukic@ffzg.hrSilvija Hanžić Dedaikukic@ffzg.hrAna Gabrijela Blaževićikukic@ffzg.hrKatalin Pinielikukic@ffzg.hrAgnes Albertikukic@ffzg.hrRobert Märczikukic@ffzg.hrAlenka Mikulecikukic@ffzg.hrRenata Šamoikukic@ffzg.hrIva Gugoikukic@ffzg.hrRenata Geldikukic@ffzg.hrAgnieszka Kałdonek-Crnjakovićikukic@ffzg.hrZrinka Fišerikukic@ffzg.hr<p>This volume stems from University of Zagreb Round Table 2016 (UZRT 2016) conference, a yearly event which is organized alternately by the University of Pecs and the University of Zagreb. The event started as a platform through which younger researchers would be given the opportunity to receive feedback on their research from peers and more experienced colleagues. The volume comprises 12 papers which cover various empirically studied topics and contribute to the wealth of knowledge in the field of applied linguistics. Some studies propose new theoretical models, and other have a narrower focus and inquire into specific issues of concern to the field of language learning and use. We have broadly categorized them into two areas of interest; studies pertaining to the assessment of skills, prospects and outcomes, and those investigating individual differences, diversity and learners with disabilities. The first seven papers in this volume address the topic of assessment of either competencies and skills acquired through different educational courses and programs, or pedagogical prospects and value of instructional material and assessment tools. Out of the remaining five papers in the second part of the volume, three papers deal with individual differences, or more specifically, affective aspects in the process of language acquisition and use, and two papers deal with the characteristics and needs of learners with disabilities and difficulties. Even though most of the papers have the English language as their focus, we believe that the range of educational and sociolinguistic settings as well as different age groups of the participants included in the analyses make the volume appealing to a wider audience of researchers, teachers and students, as well as curriculum designers and developers. We would like to thank the authors and reviewers for their thoughtful contributions as well as professors Marianne Nikolov and Jelena Mihaljević Djigunović, the initiators of this valuable collaboration between the two universities, for their support to this yearly event.</p>2020-11-06T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Stela Letica Krevelj, Renata Geld; Judit Dombi, Katalin Doró, Vera Savić, Zoltán Lukácsi, Gabriella Lőcsey, Darija Omrčen, Jasenka Čengić, Silvija Hanžić Deda, Ana Gabrijela Blažević, Katalin Piniel, Agnes Albert, Robert Märcz, Alenka Mikulec, Renata Šamo, Iva Gugo, Renata Geld, Agnieszka Kałdonek-Crnjaković, Zrinka Fišerhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/93Interdisciplinary Linguistic and Psychiatric Research on Language Disorders2020-11-04T22:59:30+01:00Vlasta Erdeljacimelinsc@ffzg.hrMartina Sekulić Sovićimelinsc@ffzg.hrDraženka Ostojićimelinsc@ffzg.hrVlasta Erdeljacimelinsc@ffzg.hrMartina Sekulić Sovićimelinsc@ffzg.hrAleksandar Savićimelinsc@ffzg.hrAlexandra Perovicimelinsc@ffzg.hrKen Wexlerimelinsc@ffzg.hrAnna Rosenkranzimelinsc@ffzg.hrTilo Kircherimelinsc@ffzg.hrArne Nagelsimelinsc@ffzg.hrIva Kužinaimelinsc@ffzg.hrMija Vandekimelinsc@ffzg.hrNinoslav Mimicaimelinsc@ffzg.hrPetra Dominikimelinsc@ffzg.hrDušica Filipović Đurđevićimelinsc@ffzg.hrMilica Popović Stijačićimelinsc@ffzg.hr<p><em>Interdisciplinary Linguistic and Psychiatric Research on Language Disorders</em> is a collection of scientific papers presented at the International Scientific Workshop on Clinical Linguistics, held on 20 November 2018 at the Education Centre of the University Psychiatric Hospital Vrapče.<br>The Erdeljac & Sekulić Sović research group in clinical linguistics, based at the Department of Linguistics, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, in collaboration with psychiatrists from the Department of Biological Psychiatry and Psychogeriatrics and the Department of Diagnostics and Intensive Care, both at the University Psychiatric Hospital Vrapče, present a unique example of an academic publication designed to spotlight ongoing research on semantic processing in individuals diagnosed with psychosis spectrum disorders who are native speakers of Croatian.<br>A further value of this book lies in the co-authors’ contributions, written by specialists in clinical linguistics and psychiatry to expand the focus of research in clinical linguistics to other domains of language disorders while showcasing the research being undertaken at prominent institutions such as University College London, the University of Cologne, Johannes Gutenberg University Mainz, Philipps University Marburg, the University of Belgrade, the University of Novi Sad, and Massachusetts Institute of Technology.<br><em>Jana Willer Gold</em><br><em>University College London</em><br><em>Editor-in-chief</em></p> <p>Objavljivanje ove knjige potpomognuto je sredstvima projekta <em>Clinical linguistics: Psycholinguistic parameters in lexical-semantic processing</em><br><em>in patients with schizophrenia</em> i sredstvima Klinike za psihijatriju Vrapče.</p>2020-11-05T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/92Split i Vladan Desnica 1918. – 1945.: umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike2020-11-04T17:06:30+01:00Drago Roksandićkstarcev@ffzg.hrDrago Roksandićkstarcev@ffzg.hrIvana Cvijović Javorinakstarcev@ffzg.hrIvana Cvijović Javorinakstarcev@ffzg.hrSandi Bulimbašićkstarcev@ffzg.hrLovorka Magaš Bilandžićkstarcev@ffzg.hrInoslav Beškerkstarcev@ffzg.hrAna Šeparovićkstarcev@ffzg.hrFrano Dulibićkstarcev@ffzg.hrBruno Kragićkstarcev@ffzg.hrTonko Maroevićkstarcev@ffzg.hrVladimir Gvozdenkstarcev@ffzg.hrVladimir Rismondokstarcev@ffzg.hrSvetlana Šeatović Dimitrijevićkstarcev@ffzg.hrSanja Roićkstarcev@ffzg.hrSanja Šoštarićkstarcev@ffzg.hrIva Grgić Maroevićkstarcev@ffzg.hrBojan Đorđevićkstarcev@ffzg.hrHelena Peričićkstarcev@ffzg.hrStevo Đuraškovićkstarcev@ffzg.hrBranimir Jankovićkstarcev@ffzg.hrStanislava Baraćkstarcev@ffzg.hrFilip Šimetin Šegvićkstarcev@ffzg.hrNikolina Šimetin Šegvićkstarcev@ffzg.hrMatko Globačnikkstarcev@ffzg.hrAleksandar Jakirkstarcev@ffzg.hrNedjeljka Balić-Nižićkstarcev@ffzg.hrTomislav Branđolicakstarcev@ffzg.hrSvjetlan Lacko Vidulićkstarcev@ffzg.hrVladan Bajčetakstarcev@ffzg.hr<p>Od svojih se početaka 2005. godine Desničini susreti nikada nisu ograničavali samo na Vladana Desnicu, nego su se uvijek iznova zanimali i za njegove suvremenike, za fenomene, situacije i procese u njegovu vremenu i prostoru. Što god bile njihove teme, aktera je bilo mnogo. U protekle dvije godine, 2014. i 2015., njihov je zajednički nazivnik bio „ujevićevski“ Split od kraja Prvoga do kraja Drugoga svjetskog rata, dakle, grad iznimne urbane dinamike, kontinuiteta i diskontinuiteta te transformacijskih potencijala. U takvom je Splitu i ljudski i umjetnički sazrijevao i Vladan Desnica, što je i bio glavni razlog da u raspravama 2015. težište bude na gradu samom.</p> <p>Dio članaka objavljenih u ovom zborniku nastao je kontinuiranim istraživačkim nadogradnjama priopćenja sa skupa Desničini susreti 2015. Bogata rasprava o gotovo svakom izlaganju bila je poticaj sudionicima da ih dorade u skladu sa zborničkim potrebama.</p> <p>Zbornik sadrži 25 članaka, od kojih su 22 nastala na temelju izlaganja s održanog skupa te tri teksta koje smo naručili kao urednici nakon što se u raspravama na Desničinim susretima pokazalo da ima tema koje nisu bile u programu, a u zborniku su konceptualno važne za razumijevanje Splita u to doba.</p> <p>Zbornik zajednički objavljuju Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>2020-11-04T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Autori, Filozofski fakultet, CKHIShttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/90UZRT 20182020-10-27T11:32:26+01:00Renata Geldikukic@ffzg.hrStela Letica Kreveljikukic@ffzg.hrSanja Marinovikukic@ffzg.hrVišnja Pavičić Takačikukic@ffzg.hrGábor Szabóikukic@ffzg.hrSandra Mardešićikukic@ffzg.hrAna Gverovićikukic@ffzg.hrAna Puljizevićikukic@ffzg.hrMirna Trinkiikukic@ffzg.hrStela Letica Kreveljikukic@ffzg.hrIvana Cindrićikukic@ffzg.hrMirta Kos Kolobarićikukic@ffzg.hrKornél Farkasikukic@ffzg.hrKrisztián Simonikukic@ffzg.hrÁdám Lajtaiikukic@ffzg.hrAlenka Mikulecikukic@ffzg.hrSiniša Subotićikukic@ffzg.hr<p>This volume stems from the University of Zagreb Round Table 2018 (UZRT 2018) conference, a yearly event which is organized alternately by the University of Pecs and the University of Zagreb.<br>The volume comprises nine empirical studies which cover various topics and contribute to the wealth of knowledge in the field of applied linguistics. The contributions tackle a number of questions pertaining to fundamental language skills, cognitive and affective factors in L2 language learning, multilingualism, aspects of language teacher education, blended learning, language assessment, and aspects of learners' contact with L2 outside the classroom.<br>Even though most of the papers have the English language as their direct or indirect focus, we believe that the range of educational and sociolinguistic settings as well as the fact that they address both teachers and learners as subjects of inquiry make the volume appealing to a wider audience of researchers, teachers, and students, as well as curriculum designers and developers.<br>We would like to thank the authors and reviewers for their thoughtful contributions and hope the content of the volume will raise new research questions and inquiries.</p>2020-10-30T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/88Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam danas2020-10-21T16:00:54+02:00Drago Roksandićpkos@ffzg.hrDrago Roksandićpkos@ffzg.hrZvonko Kovačpkos@ffzg.hrVirna Karlićpkos@ffzg.hrStjepan Matkovićpkos@ffzg.hrMilanka Todićpkos@ffzg.hrSnježana Banovićpkos@ffzg.hrStanislava Baraćpkos@ffzg.hrŽarka Svirčevpkos@ffzg.hrJelena Milinkovićpkos@ffzg.hrGoran Korovpkos@ffzg.hrOlga Krasić Marjanovićpkos@ffzg.hrBojan Jovićpkos@ffzg.hrMatko Globačnikpkos@ffzg.hrLuca Vagliopkos@ffzg.hrMarina Protrka Štimecpkos@ffzg.hrJelena Đ. Marićevićpkos@ffzg.hrNikola Marinkovićpkos@ffzg.hrMilomir Gavrilovićpkos@ffzg.hrAleksandra Kuzmićpkos@ffzg.hrVladan Bajčetapkos@ffzg.hrDrago Roksandićpkos@ffzg.hrBojan Đorđevićpkos@ffzg.hrSanja Roićpkos@ffzg.hrIva Tešićpkos@ffzg.hrJelena Đorđevićpkos@ffzg.hr<p>Međunarodni znanstveni skup Desničini susreti 2016. održan je u Beogradu, u Institutu za književnost i umetnost i u Biblioteci grada Beograda, 23., 24. i 25. rujna 2016. godine. Tema je bila „Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam danas. Povodom 110. obljetnice rođenja Vladana Desnice“. 1 Realiziran je kao obveza u međudržavnom hrvatsko-srpskom projektu „‘Desničini susreti’ i hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam“ Instituta za književnost i umetnost u Beogradu i Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odobrenom za 2016./2017. i 2017./2018. godinu.</p> <p>Zbornik radova – koji se i ove godine tradicionalno objavljuje na godišnjicu održavanja skupa – čine dvadeset i četiri autorska članka, koje je pojedinačno recenziralo u načelu dvoje recenzenata, po jedan od Hrvatske i Srbije, a ukupno njih trideset i osam. Zbornik je i kao cjelinu ocijenilo dvoje recenzenata (znanstvena savjetnica dr. sc. Vesna Matović i prof. dr. sc. Dušan Marinković). Priopćenja i žive rasprave na skupu, redovito sadržajne i obrazložene recenzentske ocjene, razmjene mišljenja članova Uređivačkog odbora i urednikove komunikacije čine cjelinu iskustva sažetu u ovom Zborniku radova. Navedena je cjelina time i sama izvorni doprinos hrvatsko-srpskom/srpsko-hrvatskom interkulturalizmu.</p>2020-10-23T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Autori, Filozofski fakultet, CKHIShttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/87Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica2020-10-14T13:17:35+02:00Drago Roksandićimelinsc@ffzg.hrDamir Agičićimelinsc@ffzg.hrVladan Bajčetaimelinsc@ffzg.hrSnježana Banovićimelinsc@ffzg.hrDragomir Bondžićimelinsc@ffzg.hrAndrea Buzovimelinsc@ffzg.hrAndrea Der-Hazarijan Vukićimelinsc@ffzg.hrVinko Dračaimelinsc@ffzg.hrLjerka Dulibićimelinsc@ffzg.hrBojan Đorđevićimelinsc@ffzg.hrMaja Đurinovićimelinsc@ffzg.hrIvo Goldsteinimelinsc@ffzg.hrDževad Karahasanimelinsc@ffzg.hrGordana Krivokapić Jovićimelinsc@ffzg.hrMihaela Marićimelinsc@ffzg.hrKrešimir Mićanovićimelinsc@ffzg.hrAndrea Milankoimelinsc@ffzg.hrMagdalena Najbar-Agičićimelinsc@ffzg.hrIda Ograjšek Gorenjakimelinsc@ffzg.hrIva Pasini Tržecimelinsc@ffzg.hrPatricia Počanićimelinsc@ffzg.hrPetar Prelogimelinsc@ffzg.hrBarbara Rimanimelinsc@ffzg.hrSanja Roićimelinsc@ffzg.hrDrago Roksandićimelinsc@ffzg.hrNikolina Šimetin Šegvićimelinsc@ffzg.hrIvana Šubic Kovačevićimelinsc@ffzg.hr<p><em>Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018.</em> sedamnaesti je svezak Biblioteke DESNIČINI SUSRETI Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuju ga zajednički Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik sadržava 24 članka nastala na temelju izlaganja na skupu.</p>2020-10-15T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Autori, Filozofski fakultet, CKHIShttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/41Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički povijesni i filozofski aspekti2020-03-03T13:35:48+01:00Ivana Cvijović Javorinaimelinsc@ffzg.hrNikola Anušićimelinsc@ffzg.hrMiroslav Artićimelinsc@ffzg.hrVladan Bajčetaimelinsc@ffzg.hrSnježana Banovićimelinsc@ffzg.hrStanislava Baraćimelinsc@ffzg.hrMarin Biondićimelinsc@ffzg.hrIvana Cvijović Javorinaimelinsc@ffzg.hrVinko Dračaimelinsc@ffzg.hrBojan Đorđevićimelinsc@ffzg.hrGoran Đurđevićimelinsc@ffzg.hrMatko Globačnikimelinsc@ffzg.hrIva Grgić Maroevićimelinsc@ffzg.hrVladimir Gvozdenimelinsc@ffzg.hrMarijana Jelisavčićimelinsc@ffzg.hrBojan Jovićimelinsc@ffzg.hrVirna Karlićimelinsc@ffzg.hrBruna Kuntić-Makvićimelinsc@ffzg.hrAleksandra Kuzmićimelinsc@ffzg.hrIvan Majićimelinsc@ffzg.hrMirjana Matijević Sokolimelinsc@ffzg.hrBranka Migottiimelinsc@ffzg.hrMarija Mitrovićimelinsc@ffzg.hrEdin Muftićimelinsc@ffzg.hrAleksandra Obradovićimelinsc@ffzg.hrNikola Petkovićimelinsc@ffzg.hrMonika Prianteimelinsc@ffzg.hrSanja Roićimelinsc@ffzg.hrDrago Roksandićimelinsc@ffzg.hrDrago Roksandićimelinsc@ffzg.hrZvjezdana Sikirić Assoulineimelinsc@ffzg.hrSanja Šakićimelinsc@ffzg.hrSvetlana Šeatovićimelinsc@ffzg.hrFilip Šimetin Šegvićimelinsc@ffzg.hrNikolina Šimetin Šegvićimelinsc@ffzg.hrIva Tešićimelinsc@ffzg.hrMelida Travančićimelinsc@ffzg.hrVladimir Vukomanović Rastegoracimelinsc@ffzg.hr<p>Zbornik <em>Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički, povijesni i lozofski aspekti</em> najvećim dijelom čine prilozi nastali na temelju izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu Desničini sureti 2017., održanom u Zagrebu od 15. do 17. rujna. Skup kojim je obilježena i pedeseta obljetnica piščeve smrti imao je, nakon 2012. godine, najveći broj prijavljenih sudionika, a od četrdeset osam najavljenih izlaganja, održano je četrdeset. Iako su bili spriječeni održati svoja izlaganja, neki su prijavljeni ipak napisali članke te su oni uvršteni u ovaj zbornik. Osim tekstova sudionika Desničinih susreta 2017., zbornik sadrži i dva rada autora čiji su predmeti istraživačkog interesa bliski temi skupa te su na molbu urednika, a i potaknuti pozitivnim odjecima skupa, odlučili napisati svoje priloge. (...)</p> <p>Iako zborničke cjeline nisu vizualno odvojene, članci u zborniku mogu se grupirati u tri skupine. Prvu, najbrojniju, čine prilozi u kojima se autori bave motivima smrti u djelima Vladana Desnice, bilo da se radi o opusu u cjelini, određenoj književnoj vrsti (npr. pripovijetkama) ili pojedinom književnom djelu (najčešće romanima <em>Proljeća Ivana Galeba</em> i <em>Zimsko ljetovanje</em> te nedovršenom romanu <em>Pronalazak Athanatka</em>). Slijede potom prilozi u kojima se tematizira motiv smrti u radovima drugih književnika (npr. arapskih pjesnika, Miroslava Krleže, Dragiše Vasića, Miroslava Antića, Dževada Karahasana i Juana Rulfa) i filozofa (Martina Heideggera, Karla Jaspersa i Stjepana Zimmermanna), a završava historiografskom cjelinom, tekstovima koji pokrivaju teme u rasponu od antike do sredine dvadesetog stoljeća. Urednici – nakon neizbježnih višekratnih čitanja svakog priloga – odlučili su napraviti vlastiti izbor naglasaka u svakom uvrštenom prilogu, nastojeći slijediti logiku „velikih tema“ koje integriraju ovaj zbornik.</p>2020-10-08T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Autori, Filozofski fakultet, CKHIShttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/80Hrvatska književnost 19. stoljeća2020-05-09T12:46:25+02:00Vinko Brešićzsalopek@ffzg.hr<p>Knjiga donosi pregled hrvatske književnosti 19. st. S prvim naznakama buđenja nacionalne svijesti i ideja o nacionalnome objedinjavanju kao posljedici industrijske i građanske revolucije te s pojavom modernih gradova i tržišta, hrvatske se regije kulturno povezuju kroz jedinstveni pravopis i jezik, a nakon ilirskoga pokreta i kroz jedinstveno hrvatsko ime. Hrvatska će se književnost dalje razvijati ne više kao policentrična i fragmentirana, nego – zahvaljujući u prvome redu novome mediju – kao jedinstvena, konsolidirana nacionalna literatura s relativno stabilnim kontinuitetom. Knjiga prati žanrovsku sliku hrvatske književnosti te pruža osnovna znanja ne samo o žanrovima, stilovima, poetikama, autorima i glavnim djelima, nego i o medijima, institucijama, europskome kontekstu, prevoditeljima, nakladništvu, knjižarstvu i čitateljima. Prvenstveno je namijenjena studentima književne kroatistike za lakši, iako tek jedan od mogućih pristupa studiju novije hrvatske književnosti.</p>2020-10-02T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Vinko Brešićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/85The Tito-Stalin Split 70 Years After2020-08-26T17:04:14+02:00Tvrtko Jakovinaimelinsc@ffzg.hrMartin Previšićimelinsc@ffzg.hrTvrtko Jakovinaimelinsc@ffzg.hrMartin Previšićimelinsc@ffzg.hrIvo Goldsteinimelinsc@ffzg.hrPetar Dragišićimelinsc@ffzg.hrBojan Balkovecimelinsc@ffzg.hrDragomir Bondžićimelinsc@ffzg.hrAleš Gabričimelinsc@ffzg.hrDarja Kerecimelinsc@ffzg.hrChristian Axboe Nielsenimelinsc@ffzg.hrBožo Repeimelinsc@ffzg.hrJohn P. Kraljicimelinsc@ffzg.hrStefano Bianchiniimelinsc@ffzg.hrKarlo Ružičić-Kesslerimelinsc@ffzg.hrMaximilian Grafimelinsc@ffzg.hrDavid G. Tompkinsimelinsc@ffzg.hrPéter Vukmanimelinsc@ffzg.hrYunxiao Liimelinsc@ffzg.hrZvonimir Stopićimelinsc@ffzg.hr<div>The goal of the Zagreb conference “The Tito-Stalin Split: 70 Years Later”, Zagreb-Goli Otok, 28-30 June 2018, as well as of the papers presented, was to show not only the new interpretations and takes on the subject, but to present the Yugoslav 1948 as a global event, one that touched lives of so many people around the world. It had a very significant impact not only on politics, international relations, prisoners, army cooperation and army relations, ideology, but also cultural life and production, especially in Yugoslavia and the Soviet Union.<br>Most of the papers presented at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, which co-organized the whole event with colleagues from the University of Ljubljana, Slovenia, are published in this volume. A few papers were presented but the authors did not contribute the text (those were: Mark Kramer, Peter Ruggenthaler, Ondřej Vojtěchovský, Klaus Buchenau, Andreii Edemskii, Boris Stamenić, and Marie-Janine Calic). Also, one paper on China was not presented, but the text is here. We hope this volume will be an important contribution to the continuous dialogue that should be not only regional, but global. It should also be ongoing, since there is hardly an event in the history of the Cold War whose consequences were as important and as global as this one’s.</div> <div>(from the <em>Preface</em>)<br><br>The book is co-published by the University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences – Department of History (Postgraduate Doctoral Studies “Modern and Contemporary Croatian History <div class="page" data-page-number="3" data-loaded="true"> <div class="textLayer"> <div>In European and World Context”) & the University of Ljubljana Faculty of Arts – Department of History, as a volume 31 in the <em>Historia</em> series. </div> </div> </div> </div>2020-08-27T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Autori. Tekst knjige je dostupan pod licencom CC-BY-SA. Slike su zaštićene autorskim pravom, i za njihovo korištenje potrebno je dopuštenje autora.https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/84Pragmatični svijet osjetilnosti: (poljsko-hrvatska komparativna studija)2020-07-14T10:03:38+02:00Neda Pintarićivujanic@ffzg.hr<p><span style="font-weight: 400;">Knjiga je nastala kao mozaik članaka sa sudjelovanja na raznim hrvatskim i poljskim konferencijama na kojima sam izlagala odabrane pragmalingvističke teme.</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Budući da osjetilni pragmemi tvore jednu zatvorenu cjelinu, odlučila sam se prikupiti svoje za ovu svrhu ponešto izmijenjene i dopunjene članke kako bi oni pomogli osvješćivanju jezičnoga izražavanja osjeta. Tomu problemu pristupila sam komparativno jer usporedbom poljskoga i hrvatskog jezičnog iskazivanja lakše se uočavaju sličnosti i razlike u nazivanju osjetilnih pragmatičnih jedinica (pragmema).</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Razlike su uvjetovane kulturološki i društveno, dok su sličnosti genetski utemeljene percepcijom i propriocepcijom. Percepciju nam omogućuju naša vanjska osjetila na tijelu, propriocepciju naš živčani sustav i autonomni unutarnji organi kojima ne možemo svjesno upravljati.</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Sličnost ne zahvaljujemo samo činjenici da su poljski i hrvatski srodni jezici, nego i tomu da postoji tzv. univerzalna ljudska misao koju čovjek stvara na raznim dijelovima Zemlje te ju dalje razvija spoznavanjem svijeta pomoću svojih osjetila i izražavanjem tih spoznaja jezikom (što potvrđuje sličnost pri usporedbi naših dvaju jezika s engleskim jezikom).</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Budući da su pragmemi i pragmafrazemi emotivno obojeni i česti u govoru i svakodnevnoj komunikaciji, oni su neophodni u učenju svakoga stranog jezika, pa tako i u učenju hrvatskoga i poljskoga jezika.</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Knjiga je podijeljena u 7 poglavlja i svako poglavlje počinje s teoretskim uvodom, s etimologijom naziva osjeta, a na kraju ove analize nalazi se zaključak i literatura o predmetu te kazalo i bilješka o autorici.</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Ova je knjiga namijenjena ponajprije studentima hrvatskoga i poljskoga jezika na dotičnim katedrama u raznim zemljama, kao i ostalim zainteresiranima za govorni jezik.</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">(iz Predgovora / N. Pintarić)</span></em></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Suizdavač tiskanog izdanja je Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a knjiga je objavljena kao dio nakladničke cjeline Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis.</span></em></p>2020-07-14T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Neda Pintarićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/83CROVALLEX2020-05-25T11:44:13+02:00Nives Mikelić Preradovićzsalopek@ffzg.hr<p>Eksperimentima na CROVALLEX leksikonu opisanima u knjizi otvorena su neka nova područja istraživanja i mogućnost konstrukcije valencijskih leksikona koji prelaze međujezične barijere i olakšavaju računalnu obradu jezika koji ne posjeduju dovoljan broj računalno podržanih jezičnih resursa. Prva inačica CROVALLEX leksikona sadrži 1739 glagola s 5118 valencijskih okvira (što je u prosjeku 3 valencijska okvira po glagolu) te 180 sintaktičko-semantičkih klasa (točnije, 72 klase s još dvije razine potpodjele). Pri njegovom stvaranju vodilo se računa o čitljivosti i dostupnosti, lakoj orijentaciji i razumljivosti. Druga inačica CROVALLEX-a sadrži 6129 glagolskih lema grupiranih u sinskupove na čijem se sustavnom opisu i dalje radi. Osnovni ciljevi izrade ovog leksikona su svakako unapređivanje opće jezične kulture te upotrebnog općejezičnog standarda hrvatskoga jezika kroz intuitivni pristup širokom rasponu informacija rječničkog tipa. Sam leksikon CROVALLEX (2008) dostupan je na poveznici http://theta.ffzg.hr/crovallex/</p>2020-05-25T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Nives Mikelić Preradovićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/81Children and English as a foreign language2020-05-13T16:40:18+02:00Jelena Mihaljević Djigunovićkstarcev@ffzg.hrJelena Mihaljević Djigunovićkstarcev@ffzg.hrMirjana Vilkekstarcev@ffzg.hrMilena Kovačevićkstarcev@ffzg.hrSmiljana Narančić Kovačkstarcev@ffzg.hrDanijel Likarkstarcev@ffzg.hrRenata Šamokstarcev@ffzg.hrMarta Medved Krajnovićkstarcev@ffzg.hrMaja Rijaveckstarcev@ffzg.hrMirjana Tomašević-Dančevićkstarcev@ffzg.hrLidvina Štokićkstarcev@ffzg.hrVida Nikpaljkstarcev@ffzg.hrMija Jagatićkstarcev@ffzg.hr<p>It is not often that there is a need to publish a book made up of chapters selected from three previously published books. The Croatian national research project <em>Investigating learning and acquisition of foreign languages at an early school age</em> (led by Mirjana Vilke) and its sequel <em>Investigating learning and acquisition of foreign languages in primary school</em> (led by Yvonne Vrhovac), with their unique experimental longitudinal design and involving four foreign languages, caught attention of the international audience from the very start. The interest has continued to this day.<br>With the growing importance of English as a modern <em>lingua franca</em> teaching English to young learners has spread to practically all parts of the world. This global change, combined with a lack of systematic studies into early language learning in the formal setting, has made findings such as those of the Croatian research highly valuable.<br>The three volumes describing early learning and teaching of English as a foreign language to Croatian young learners from which the chapters in this book were selected – all called <em>Children and foreign languages</em> – were published in 1993, 1995 and 2001, respectively. What is quite unique to the three volumes, and to the present book, is that they offer an in-depth view into early teaching and learning of English from two perspectives: the researchers’ perspective and the teachers’ perspective. </p>2020-05-14T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Authorshttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/79Multipliciranje zavičaja i domovina2020-05-08T16:06:29+02:00Jadranka Grbić Jakopovićkstarcev@ffzg.hr<p>Ova je knjiga namijenjena prvenstveno studentima etnologije i kulturne antropologije, ali i studentima srodnih i bliskih studija, te znanstvenicima, stručnjacima i svima onima koji svoj afi nitet i interes usmjeruju prema temama koje se bave etnokulturnim identitetom dijasporskih zajednica, slijedom toga studijama o migracijama te njima povezanim studijama o identitetu. Stoga su prva dva poglavlja, koja analiziraju i komentiraju teorije migracija i identiteta početni, neophodni korak ka razumijevanju tematike. Treće poglavlje fokusirano je na hrvatske dijasporske zajednice u svijetu. Predočuju se kronologija iseljavanja, destinacije u kojima su se iseljenici situirali, te način na koji su organizirali novi život: ekonomski, društveno i kulturno. Uz pomoć različitih statističkih, povijesnih, političkih, ekonomskih, društvenih i etnografskih podataka oslikava se život prvih iseljeničkih zajednica, a potom i njihovih potomaka. Objašnjava se zašto se ljudi sele, kakve reperkusije nosi taj čin na individualnoj i kolektivnoj razini, te se upućuje na etnokulturni razvoj dijasporskih zajednica koji je podložan adaptacijskim, transkulturacijskim, asimilacijskim i drugim procesima.</p>2020-05-08T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Jadranka Grbić Jakopovićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/77Fonetska njega glasa i izgovora2020-05-08T10:18:32+02:00Gordana Varošanec-Škarićzsalopek@ffzg.hr<p>Knjiga je namijenjena studentima fonetike, ali i svim stručnjacima koji se bave glasom kao i govornim profesionalcima. Knjiga donosi savjete za njegu glasa i izgovora te daje opis praktičnih vježbi za njegu glasa i izgovora - fonetske vježbe za glas i izgovor. Također opisu holističku i akcentnu metodu njege glasa. Važan dio knjige predstavlja opis fonetskoga statusa. Na temelju znanstvenih istraživanja iznose se referentne vrijednosti i kriteriji o tome što je primjeren tempo, kakva je primjerena glasnoća govora, što je loša, srednja, dobra ili izvrsna govorna glatkoća te kako se ona mjeri, koje su karakteristike ugodnoga glasa, kakva je poželjna, a kakva nepoželjna glasova kvaliteta.Detaljno su opisane i IPA simbolima označene sve kategorije protokola vokalnog profila u kliničkoj fonetici. Uz to, opisuje se i protokol promuklih glasova.</p>2020-05-08T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Gordana Varošanec-Škarićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/78Praksa i teorija književnih časopisa2020-05-08T14:42:24+02:00Vinko Brešićzsalopek@ffzg.hr<p>U knjizi je 27 autorovih probranih članaka koji govore o tradiciji hrvatskih književnih časopisa, o njihovoj praksi i teorijama koje su ih pratile. Budući da je unutar tradicije ovoga tiskanog medija od 19. stoljeća pa sve<br>do nedavna nastajala i oblikovala se i tradicija moderne nacionalne književnosti, knjiga na monografskoj razini daje medijsku sliku te iste književnosti i ključ razumijevanja njezinih modernih žanrova, diskursa i profesija. Objavljivanjem ove knjige formalno je zaključen znanstveno-istraživački projekt o hrvatskim književnim časopisima koji je autor vodio od 1997.</p>2020-05-08T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Vinko Brešićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/74Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim I.2020-05-04T20:39:51+02:00Dubravka Sesarivujanic@ffzg.hrMilenko Popovićivujanic@ffzg.hrRajisa Trostinskaivujanic@ffzg.hrOksana Timko Đitkoivujanic@ffzg.hrDubravka Sesarivujanic@ffzg.hrEva Tibenskáivujanic@ffzg.hrSiniša Habijanecivujanic@ffzg.hrBarbara Kryżan-Stanojevićivujanic@ffzg.hrPetar Vukovićivujanic@ffzg.hrMarija Turkivujanic@ffzg.hrTetyana Fudererivujanic@ffzg.hrBranka Tafraivujanic@ffzg.hrSlavomira Ribarovaivujanic@ffzg.hrIvana Vidović Boltivujanic@ffzg.hrNeda Pintarićivujanic@ffzg.hr<p><span style="font-weight: 400;">Knjiga Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim I. rezultat je dugogodišnjih komparativnih istraživanja slavenskih jezika, ponajprije zapadnoslavenskih i istočnoslavenskih - uvijek u usporedbi s hrvatskim.</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Naša su se istraživanja odvijala u okviru četiriju slavističkih jezikoslovnih znanstvenoistraživačkih projekata Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, koje je odobrilo i financijski potpomoglo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. U nizu koji čine projekti Istraživanje zapadnoslavenskih jezika (1996.-2002.), Istraživanje istočnoslavenskih jezika (1996.-2002.) i Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (2002.-2006.), sadašnji projekt – pod nazivom Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim svjedoči o kontinuitetu naših komparativnih istraživanja...</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Izbor tekstova za ovu publikaciju ograničili smo na područja pravopisnih, gramatičkih (fonoloških, morfoloških, sintaktičkih), semantičkih i leksikoloških pojava u suvremenim slavenskim jezicima, i to u okvirima klasične strukturno-funkcionalne lingvistike, kontaktne lingvistike i pragmalingvistike. Oslonjeni na suvremenu normativnu literaturu (koja kodificira konkretne pojave u pojedinim jezicima), naši se radovi temelje na suvremenim jezikoslovnim teorijama, prihvaćenim ponajprije u svjetskoj slavistici. S toga se gledišta kontekstualiziraju i analiziraju pojedina teorijska pitanja vezana uz opis i normativnu obradu hrvatskoga jezika.</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Knjiga Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim I. je dakle zbirka radova istraživača i suradnika na spomenutim slavističkim projektima – Milenka Popovića i Rajise I. Trostinske, Dubravke Sesar, Nede Pintarić, Branke Tafre, Marije Turk, Ivane Vidović Bolt, Barbare Kryżan-Stanojević, Eve Tibenske, Oksane Timko Đitko, Siniše Habijanca, Petra Vukovića, Tetyane Fuderer i Slavomire Ribarove.</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Radovi su razvrstani u četiri tematske skupine: I. Gramatičke i pravopisne usporedbe, II. Iz kontaktne lingvistike, III. Leksikologija i frazeologija i IV. Pragmalingvističke usporedbe. Knjiga obuhvaća 20 radova, uz ostalo i radove vanjskih suradnika (Marije Turk, Eve Tibenske). Popis literature kojom su se autori služili nalazi se na kraju knjige i donosi 437 naslova.</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">(iz Predgovora / D. Sesar)</span></em></p>2020-05-05T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/75Bunjevačke studije2020-05-05T12:39:27+02:00Milana Černelićikranjec@ffzg.hr<p>U ovoj knjizi autorica redom: obrazlaže sadržaj svojih istraživanja, kao i njihov terminološki, teorijski i metodološki okvir. Naglašava da je tema svih priloga vezana uz etnogenetske procese i identitet “osebujne hrvatske etničke skupine Bunjevaca”, kroz njihovu povijesnu i kulturnu sudbinu. Da bi mogla znanstveno-istraživački sagledati ovu kompleksnu temu, istraživanje je smjestila u široki prostorni i vremenski kontekst. Ona se, naime, bavi ovim procesima na prostoru cijele jugoistočne Europe. Obuhvaća razdoblje od početaka njihovih migracija iz ishodišnoga područja, a to je, prema autorici, granično područje Albanije i Crne Gore, jugoistočna Bosna i Hercegovina, Dalmacija, do današnjih dana. To znači razdoblje od nekoliko stoljeća. Da je ovako velik prostor i dugo vremensko razdoblje bilo doista nužno obuhvatiti, jasno je iz činjenice, da su se na tome prostoru i u tome razdoblju kontinuirano doticali različiti narodi i njihove kulture, te da je zapravo to bilo područje permanentnih prožimanja i preslojavanja različitih etnija. [Iz recenzije Jadranke Grbić-Jakopovič]</p>2020-05-05T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Milana Černelićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/73По-русски - правильно!2020-05-04T12:04:41+02:00Igor Živkovićpkos@ffzg.hr<p>Настоящий справочник предназначен, прежде всего, для студентов русистики, которые уже ознакомились с элементарной грамматикой. Кроме того, студенты уже прослушали или как раз слушают лекции по морфологии, поэтому теоретические объяснения либо отсутствуют, либо подаются только в основном, кратком виде, чтобы напомнить им о материале, с которым они уже встречались. Этот справочник должен помочь студентам как можно лучше справиться с трудностями русской грамматики на уроках языковой практики и, таким образом, повысить их языковую и речевую компетенции. Справочник составлен из большого количества упражнений, распределённых не только тематически, но и градуированных по критерию «от простого к сложному», а приведённые таблицы дают возможность самостоятельного выполнения некоторых заданий.</p> <p>Этот справочник также может быть использован в качестве дополнительного материала для средних и продвинутых этапов обучения на курсах русского языка как иностранного. Его может использовать для самостоятельной работы и тот, кто хочет обновить и закрепить свои давно полученные, но уже частично забытые знания, умения и навыки. Сборник можно использовать и для так называемых «корректировочных» курсов.</p>2020-05-05T00:00:00+02:00Copyright (c) 2016 Igor Živkovićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/72Сопоставительная фонетика русского и хорватского языков = Poredbena fonetika ruskoga i hrvatskoga jezika2020-04-30T13:32:58+02:00Željka Čelićpkos@ffzg.hr<p>Poredbena fonetika ruskoga i hrvatskoga jezika tematikom je, načinom i razinom obrade prvenstveno namijenjena studentima ruskoga jezika Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p> <p>Knjiga je pisana dvojezično, ruskim i hrvatskim jezikom. Obrađuje ruski standardni suvremeni jezik i hrvatski standardni suvremeni jezik te sastavnice hrvatskoga jezika – čakavski i kajkavski, s njihovim posebnostima u odnosu na štokavski, a najčešće podudarnostima s ruskim jezikom.</p> <p>Knjiga je podijeljena u dva dijela. U prvome se dijelu razrađuju teorijski problemi fonetike kao discipline i glasovni sustav, najprije ruskoga jezika, zatim hrvatskoga u usporedbi s trima komponentama hrvatskoga jezika.</p> <p>Drugi dio obrađuje povijesni razvoj lingvističke misli od predznanstvenoga razdoblja do oblikovanja samostalne znanstvene discipline, fonetike u ruskome carskome, zatim sovjetskome te suvremenome ruskome jezikoslovlju.</p> <p>Treći dio predstavlja vježbenica, sadržaj koje čine zadaci oblikovani prema potrebama i teškoćama s kojima se susreću studenti pri usvajanju, prvenstveno izgovora ruskoga jezika te bilježenju karakteristika ruskoga jezika na pismu.</p>2020-04-30T00:00:00+02:00Copyright (c) 2013 Željka Čelićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/71Posuđenice i lažni parovi2020-04-28T14:23:26+02:00Maslina Ljubičićkstarcev@ffzg.hr<p>Ova knjiga obuhvaća studije o posuđenicama i lažnim parovima, poglavito hrvatsko-talijanskim, koji se vrlo često objašnjavaju jezičnim dodirima, posredovanjem i usporedbom s drugim jezicima. Istraživanje lažnih parova na poseban način otkriva dinamiku leksičkih promjena, od izrazne i značenjske divergencije do manje ili veće konvergencije, kojoj teže međujezični utjecaji. Riječ je o razrađenim inačicama radova, tiskanih na hrvatskom, talijanskom ili engleskom jeziku, koji su nastali na temelju izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj, Njemačkoj, Češkoj i Italiji.</p>2020-04-28T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Maslina Ljubičićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/67The Errant Labor of the Humanities2020-04-24T21:22:45+02:00Vladimir Bitiimelinsc@ffzg.hrSven Cvekimelinsc@ffzg.hrMartina Domines Velikiimelinsc@ffzg.hrGrant Farredimelinsc@ffzg.hrLovorka Gruić Grmušaimelinsc@ffzg.hrTatjana Jukićimelinsc@ffzg.hrBorislav Kneževićimelinsc@ffzg.hrVanja Polićimelinsc@ffzg.hrJelena Šesnićimelinsc@ffzg.hrHrvoje Tutekimelinsc@ffzg.hrJosip Lahimelinsc@ffzg.hrMarko Lukićimelinsc@ffzg.hrNikola Petkovićimelinsc@ffzg.hrLeo Zonnimelinsc@ffzg.hrOzren Žunecimelinsc@ffzg.hrSven Cvekimelinsc@ffzg.hrBorislav Kneževićimelinsc@ffzg.hrJelena Šesnićimelinsc@ffzg.hrSvend Erik Larsenimelinsc@ffzg.hrMaša Kolanovićimelinsc@ffzg.hr<p align="left">In preparing this Festschrift, we had in mind a specific inflection of the concept of errancy, one that comes from the rich and layered work of the American scholar and philosopher William V. Spanos, who conceived it as a way of rendering the logos and telos of the American project subject to thorough rethinking and redefinition, both in history and at present. By calling attention to the complementarity of the work of the two scholars, Grgas and Spanos, who both hone their critical skills on the theme of the logic of the American project, we do not so much intend to claim a direct influence but rather wish to highlight the confluence, commingling, and inspiration that working in the humanities may engender. This commonality is featured in the work of Spanos and in the work of Grgas as a dedicated and passionate engagement with the practices and possibilities inscribed in the discipline, which also requires the scholar to move beyond the given and inhabit what Spanos calls a meta-level of thinking. Grgas’s work, located at the intersection of several disciplines within the humanities and social sciences (which is reflected in the principal themes of this Festschrift), reveals precisely such a commitment that has in the course of his long, fruitful and versatile career charted out a scholarly position always in the process of becoming, and never quite stabilized and domesticated.</p> <p align="left">Grgas’s academic career has been as diverse as the humanistic disciplinary habitus allows: a provocative and popular lecturer, a researcher of tireless intellectual curiosity, a scholar testing the boundaries of disciplines, an enthusiastic and motivating mentor, a thoughtful and sensitive translator, or, as one of the contribution shows, an unobtrusive poet, Grgas has always displayed a remarkable intellectual energy in every aspect of his engagement with the varied and nowadays often embattled debates in the humanities.</p> <p align="left">However, Grgas’s work as an Americanist, cultural theorist, translator, writer, mentor, and teacher doesn’t merely reflect the exciting, if uncontainable, shifts marking the discipline in the last couple of decades; rather, his intellectual labor has been committed to offering a new way of comprehending this change, its scope, direction, and consequences, so as to create an intense web of connections and interrelations where different disciplines talk to one another, without hastening to provide answers so much as to provoke the right kind of questions. The questioning and questing nature of Grgas’s work has marked his writing from the start, but it has intensified in his later writing as the humanities find themselves facing a whole new set of questions for the new millennium. His sustained effort to bring a new awareness of economic issues to discussions of culture and literature in the recent period has been both timely and critically engaged in its reflection on why this issue is particularly significant at this point in history.</p> <p align="left">The layout of the Festschrift may be said to loosely reflect and acknowledge Grgas’s scholarly interests that have charted out his career in the field of the humanities.</p> <p align="left">(from the <em>Editors’ Preface</em>)</p>2020-04-28T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/70Bibliografija hrvatskih književnih časopisa 19. stoljeća2020-04-27T14:25:23+02:00Vinko Brešićzsalopek@ffzg.hr<p>Bibliografija svakoga časopisa u prethodna četiri sveska završava abecednim popisom autora priloga, odnosno njihovih suradnika. U ovome svesku ta su imena objedinjena u kazalu koje se ovdje naziva Skupno kazalo autora. U drugome kazalu, Kazalo osobnih imena u naslovima priloga, abecedno su popisana osobna imena i njihove inačice koje se pojavljuju u sklopu naslova i podnaslova svih priloga obrađenih časopisa. Ovim kazalom obuhvaćena su i imena prevodilaca. Pri tome valja naglasiti da ova bibliografija ne rješava pojedine šifre i pseudonime, već ih ostavlja u izvornome obliku čak i onda kad se zna o kome se radi. U ovome svesku donosi se u nas još uvijek najopširniji popis pseudonima i šifri kojega je prije šezdeset godina sastavio bibliotekar zagrebačke sveučilišne biblioteke Marcel Vidačić (1885-1948). Suradnice na ovom svesku bile su Suzana Coha, mr. sc. Marina Protrka Štimec, mr. sc. Mira Bačić i studentice kroatistike Livijana Bilić, Antonia Krajina, Ivana Matić, Karla Pudar i Ana Šarčević. Ova je bibliografija rezultat istraživanja i rada na projektu Hrvatska književna periodika 19. stoljeća, br. 130704.</p>2020-04-27T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Vinko Brešićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/68Formalni modeli društvenih sukoba2020-04-24T21:51:22+02:00Petra Klarić Rodikikranjec@ffzg.hrDražen Penzarikranjec@ffzg.hrArmano Srbljinovićikranjec@ffzg.hr<p>Knjiga<em> Formalni modeli društvenih sukoba</em> nastala je suradnjom Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske na znanstvenoistraživačkom projektu<em> Socijalni korelati Domovinskog rata</em>. Osim pregleda najrazličitihih formalnih modela vezanih uz problem društvenih sukoba, knjiga sadrži i prikaz dvaju izvornih modela nastalih u sklopu projekta: model etničke mobilizacije i model etničkog sukoba.</p>2020-04-27T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Petra Klarić Rodik, Dražen Penzar, Armano Srbljinovićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/69Bibliografija hrvatskih književnih časopisa 19. stoljeća2020-04-27T12:51:47+02:00Vinko Brešićzsalopek@ffzg.hr<p>U ovome svesku uvršteno je preostalih četrnaest časopisa: od "Prosvjete" (1893) do "Života" (1900). Uz časopise se nalaze imenska kazala suradnika. Ova je bibliografija rezultat istraživanja i rada na projektu Hrvatska književna periodika 19. stoljeća, br. 130704. Suradnice na bibliografiji bile su mr. sc. Marina Protrka i Suzana Coha.</p>2020-04-27T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Vinko Brešićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/65Morfosintaxis de la lengua española2020-04-24T18:00:40+02:00Alica Knezovićkstarcev@ffzg.hr<p>El objetivo de este libro es el de facilitar el estudio y la comprensión de las estructuras morfosintácticas de la lengua española. Está dirigido a los estudiantes universitarios del español que empiezan a dedicarse al estudio exhaustivo de la gramática y abarca el programa de estudio para las asignaturas Español 1 y Español 2 que se imparten durante los primeros dos semestres.</p> <p>El libro está dividido en diez unidades que siguen el orden tradicional de la clasificación de las clases de palabras. En cada unidad se exponen teóricamente las características básicas de las estructuras morfosintácticas de cada una de las clases de palabras y, como refuerzo, siguen diferentes tipos de ejercicios prácticos para asimilar mejor la teoría. En Unidad 4, que se ocupa del verbo, el esquema es diferente: a base de ejercicios prácticos, los estudiantes deben determinar estructuras morfosintácticas y reglas del uso.</p> <p>Con este manual, que es resultado de más de veinte años de enseñar el español, no pretendemos sustituir ninguno de los libros de gramática que los estudiantes tienen que consultar. Nuestra intención es ayudar a los estudiantes a comprender y a asimilar las estructuras gramaticales haciendo prácticas.</p>2020-04-24T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Alica Knezovićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/62Ikonografija nakon Tridentskoga sabora i hrvatska likovna baština2020-04-24T00:47:48+02:00Sanja Cvetnićimelinsc@ffzg.hr<p>Knjiga Ikonografija nakon Tridentskoga sabora i hrvatska likovna baština namijenjena je studentima povijesti umjetnosti kao udžbenik s kojim će zakoračiti u problematiku podrijetla, razmjera i sadržaja složenih ikonografskih promjena što su uslijedile nakon Tridentskoga sabora, a i svima onima koje iz različitih studijskih i istraživačkih pobuda ta tema zanima. Stoga su pozivi iz teksta na bilješke, kao i popis literature na kraju, mišljeni i kao smjerokazi u daljnjim istraživanjima, odnosno kao pomoć pri razrješenju pojedinih problematskih izazova.</p>2020-04-24T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Autori. Tekst knjige je dostupan pod licencom CC-BY-NC-ND. Slike su zaštićene autorskim pravom, i za njihovo korištenje potrebno je dopuštenje autora.https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/66Bibliografija hrvatskih književnih časopisa 19. stoljeća2020-04-24T20:39:31+02:00Vinko Brešićzsalopek@ffzg.hr<p>U trećem svesku, držeći se kronologije, obrađeno je još 16 časopisa: od "Književne zabave hrvatsko-srbske" (1869.) do obnovljene zadarske "Iskre" (1891.). Uz časopise se nalaze imenska kazala suradnika. Ova je bibliografija rezultat istraživanja i rada na projektu Hrvatska književna periodika 19. stoljeća, br. 130704. Suradnice na bibliografiji bile su mr. sc. Marina Protrka i Suzana Coha.</p>2020-04-24T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Vinko Brešićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/63Germanizmi u govorima đurđevečke Podravine2020-04-24T11:34:02+02:00Velimir Piškorecivujanic@ffzg.hr<p>Rad je podijeljen u sedam cjelina. U prvom poglavlju predstavljeni su osnovni pojmovi dodirnoga jezikoslovlja i istraživanja posuđenica. U drugom poglavlju obrađen je sociolingvistički okvir njemačko-hrvatskoga jezičnoga dodira u đurđevečkoj Podravini. Treće poglavlje sadrži opis metodologije istraživanja, dok četvrto obuhvaća više od 900 članaka o pojedinim germanizmima razvrstanih prema njemačkim leksičkim modelima. U petom su poglavlju popisani germanizmi prema obliku hrvatske replike, a u šestom se nalaze popisi dijafonskih parova. U sedmom poglavlju prikazani su rezultati istraživanja germanizama u tiskanim tekstovima na govorima đurđevečke Podravine</p>2020-04-24T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Velimir Piškorechttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/61Bibliografija hrvatskih književnih časopisa 19. stoljeća2020-04-23T21:45:21+02:00Vinko Brešićzsalopek@ffzg.hr<p>Cijeli drugi svezak bibliografije posvećen je "Viencu" (1869-1903). Istaknuta je rubrika Listak, a na kraju se nalazi imensko kazalo suradnika. Ova je bibliografija rezultat istraživanja i rada na projektu Hrvatska književna periodika 19. stoljeća, br. 130704. Suradnice na bibliografiji bile su mr. sc. Marina Protrka i Suzana Coha.</p>2020-04-24T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Vinko Brešićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/60Bibliografija hrvatskih književnih časopisa 19. stoljeća2020-04-22T19:14:37+02:00Vinko Brešićzsalopek@ffzg.hr<p>Knjiga sadrži uvodnu studiju o književnim časopisima i bibliografski opis 17 hrvatskih književnih časopisa 19. stoljeća, Danicza (1835)-Dragoljub (1867). Svaki časopis ima imensko kazalo suradnika. Ova je bibliografija rezultat istraživanja i rada na projektu Hrvatska književna periodika 19. stoljeća, br. 130704. Suradnice na bibliografiji bile su mr. sc. Marina Protrka i Suzana Coha.</p>2020-04-23T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Vinko Brešićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/59Georgiana2020-04-18T15:16:26+02:00Velimir Piškorecivujanic@ffzg.hr<p>U prvih pet poglavlja obrađuju se različiti lingvistički aspekti đurđevečkoga govora: toponim Đurđevec, komunikacijski obrasci u đurđevečkom, hrvatsko-njemački dodir u đurđevečkoj Podravini, onomaziologija đurđevečkih germanizama te primjena kajkavsko-štokavske dvonarječnosti u nastavi njemačkoga u Đurđevcu. Šesto poglavlje sadrži sročiteljevu jezičnu biografiju. Pet posljednjih poglavlja sadrži književnokritičke eseje o književnicima na kajkavskom narječju: A. Pogačiću, Ž. Kovačiću, V. Miholeku, A. Lenhard Antolin i Đ. Tomerlinu-Picoku.<br>Za dio knjige posvećen jezikoslovnim aspektima treba napomenuti da u mnogim svojim elementima tematizira aspekte hrvatsko-njemačkoga jezičnoga dodira, što opravdava nastanak knjige u sklopu projekta "Hrvatsko-njemački jezični dodiri". Poglavlja koja obuhvaćaju književne teme pisana su đurđevečkim govorom kajkavskoga narječja.</p>2020-04-20T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Velimir Piškorechttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/58Ejercicios prácticos de gramática y vocabulario2020-04-17T17:11:37+02:00Alica Knezovićzsalopek@ffzg.hr<p>El objetivo de este libro es el de facilitar el estudio y la comprensión de las estructuras sintácticas de la lengua española a través de diferentes tipos de ejercicios prácticos. Asimismo tiene el fin de presentar, destacar y practicar la diversidad y riqueza del léxico de este idioma. Está dirigido a los estudiantes universitarios de la filología española que ya cuentan con conocimientos avanzados del español. El libro abarca el programa de estudio para las asignaturas Español V y Español VI que se imparten en el último año de Estudios de Primer Ciclo de la Lengua Española y Literaturas Hispánicas.</p>2020-04-17T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Alica Knezovićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/57Studije o kasnoantičkoj i ranosrednjovjekovnoj skulpturi s otoka Raba2020-04-15T20:31:01+02:00Mirja Jarakivujanic@ffzg.hr<p>U knjizi su obrađeni brojni kameni spomenici s otoka Raba, dijelovi crkvenog namještaja i arhitektonske skulpture. U uvodnim poglavljima opisan je kontekst u kojem treba sagledavati pojavu i obilježja rapske skulpture u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku. Glavni dio knjige predstavljaju tri velika poglavlja posvećena starokršćanskoj, predromaničkoj i ranoromaničkoj skulpturi s otoka Raba. U analizi spomenika istaknuta su njihova stilska i radionička obilježja, analogije i datacijske odrednice. Pored u literaturi zastupljenih djela, u knjizi su objavljeni i neki dosada izostavljeni spomenici, čime je upotpunjena slika o razvoju skulpture na otoku Rabu od 4. do kraja 11. stoljeća. U kataloškom dijelu nalazi se 108 kataloških jedinica. (preuzeto s www.bib.irb.hr/880043)</p>2020-04-16T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Autori. Tekst knjige je dostupan pod licencom CC-BY-NC-ND. Slike su zaštićene autorskim pravom, i za njihovo korištenje potrebno je dopuštenje autora.https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/56Srednjovjekovne ekonomije i hrvatska društva2020-04-15T13:33:14+02:00Tomislav Raukarkstarcev@ffzg.hr<p>Priručnik profesora Tomislava Raukara proučava odnos srednjovjekovnih ekonomija i društva u Hrvatskoj. Knjiga se bavi pripadnicima srednjovjekovnih zajednica i njihovom svakodnevnom zbiljom, te značajkama staleža i društava kojemu pripadaju. Istovremeno takvo istraživanje srednjovjekovnih ekonomija uključuje hrvatski prostor u sustave europsko- mediteranskog svijeta i određuje njihove uzajamnosti. Predmetom knjige nije gospodarska povijest u užem smislu, nego obrađivanje djelovanja ekonomskih pojava na svakodnevni život ljudi i njihovih društava. (preuzeto s katalog.kgz.hr)</p> <p>Knjiga je objavljena kao dio nakladničke cjeline Udžbenici i priručnici, Sv. III. </p>2020-04-15T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Tomislav Raukarhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/54Nova post vetera coepit2020-04-15T11:50:53+02:00Dino Milinovićikranjec@ffzg.hr<p>Trebamo li prvu kršćansku umjetnost 3. i 4. stoljeća promatrati kao zasebnu i zatvorenu cjelinu, izvan korpusa antičke, odnosno, rimske umjetnosti? Smijemo li je izdvojiti iz njezina prirodnog i povijesnog okoliša i pretvoriti je u zasebno razdoblje ili zaseban stil? Ova knjiga nastoji pokazati da okolnosti nastanka kršćanske slike niti izdaleka nisu tako jednostavne kako bi se moglo činiti onima koji njezin početak vide u krugu izolirane i progonjene manjine i u proturječju s tradicionalnim repertoarom antičke umjetnosti. Umjesto toga, upoznat ćemo slojevit svijet bogate prošlosti i vizualnog iskustva, koji prolazi kroz izvanredno velike promjene. Za Edwarda Gibbona, to je „revolucija koja će ostati zauvijek zapamćena i čije posljedice i danas osjećaju svi narodi“. No, moramo biti oprezni prema interpretacija ma koje to razdoblje opisuju kao vrijeme nazadovanja i propadanja, pretvarajući ga u paradigmu dekadencije, odnosno, „trijumf barbarstva i kršćanstva“. Upravo će nam razvitak kršćanske umjetnosti pokazati kako je Rim kroz stoljeća tinjajućeg ili neposrednog sukoba, nerazumijevanja i međusobnog optuživanja između rimske države i kršćana, od „babilonske bludnice“ u Ivanovom Otkrivenju, u djelu sv. Jeronima postao „najsjajnija luč svijeta“ i predvorje Augustinove Božje države. U tom intervalu dogodila se transformacija antičkoga svijeta i rođena je kršćanska Europa.</p> <p>Suizdavač tiskanog izdanja je <em><strong>Hrvatska sveučilišna naklada</strong></em>.</p>2020-04-15T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Dino Milinovićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/53Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja2020-04-14T15:17:41+02:00Tomislav Raukarzsalopek@ffzg.hr<p>Pravni položaj srednjovjekovnoga seljaštva i način stvaranja plemstva ovise prije svega o društvenim značajkama područja na kojemu te društvene skupine nastaju. U ocrtavanju društvenoga i pravnoga položaja seljaštva važno je razlikovati istočnojadranski komunalni prostor od kontinentalnoga područja srednjovjekovne Hrvatske i Slavonije. U razvoju plemstva također gradska područja jadranskih komuna od Hrvatske i Slavonije, ali i razlike između tih dviju kraljevina, prije svega prema opsegu djelovanja kraljevske vlasti na staleško oblikovanje plemstva. Razmatraju se temeljni modeli koji najjasnije pokazuju značajke plemstva i seljaštva u hrvatskome srednjovjekovlju. Usredotočuje se na jadranski dio hrvatskih zemalja, tj. na srednjovjekovnu Hrvatsku, Dalmaciju i, dijelom, Istru, što znači na dva, po morfološkim, pravnim i političkim značajkama bitno različita društvena područja hrvatske srednjovjekovne povijesti – istočnojadranski pojas komunâ i kontinentalni prostor od Gvozda do jadranske obale. U samome središtu izlaganja o seoskim društvima bit će seoska općina i njezin razvoj od ranoga do kasnoga srednjeg vijeka. U razlaganju o plemićkim skupinama najveća će pažnja biti usmjerena prema nižemu plemstvu u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, navlastito na prostoru između rijeka Zrmanje i Cetine, premda se, komparacije radi, ne će posve zanemariti ni značajke patricijata u dalmatinskim gradovima.</p>2020-04-15T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Tomislav Raukarhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/52fleksija.pl2020-04-14T12:33:16+02:00Ivana Vidović Boltpkos@ffzg.hr<p>Udžbenik <em>fleksija.pl Promjenjive vrste riječi u poljskom jeziku</em> namijenjen je ponajprije studentima polonistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu jer sadrži nastavne jedinice obvezatnoga kolegija <em>Fleksija i semantika vrsta riječi</em>.</p> <p>Primijenjeni pristup promjenjivim vrstama riječi oslanja se uglavnom na suvremene poljske gramatike, te udžbenike i priručnike za učenje poljskoga kao stranoga jezika objavljene u Poljskoj, Hrvatskoj i drugim slavističkim sredinama. Određena odstupanja od tradicionalnoga opisa promjenjivih vrsta riječi u poljskom jeziku rezultat su višegodišnjega propitivanja najučinkovitijih modela usvajanja poljskoga jezika u Hrvatskoj pa su stoga posebno izdvojeni oni primjeri koje studenti usvajaju s izvjesnim poteškoćama.</p> <p>Uz pravila, gdjegod je potrebno, posebno su istaknute iznimke. Izdvojeni primjeri kojima prethodi crna točkica odstupaju od navedenoga pravila. Inačice su odijeljene kosom crtom. Uvršteni primjeri ekscerpirani su iz udžbenika za učenje poljskoga jezika kako bi svaki korisnik u potpunosti mogao svladati osnovni leksik u skladu s gramatičkim pravilima.</p>2020-04-14T00:00:00+02:00Copyright (c) 2011 Ivana Vidović Bolthttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/51Historijska gramatika ukrajinskog jezika = Iсторична граматика української мови. 12020-04-09T13:41:49+02:00Oksana Timko Ðitkoivujanic@ffzg.hrJulia Jusyp Jakymovičivujanic@ffzg.hr<p><span style="font-weight: 400;">U udžbeniku je kronološki predstavljen razvoj ukrajinskog jezika na fonološkoj razini. Kreće se od raspada praslavenskog jezika te se u deset poglavlja prate promjene na osnovi kojih je </span><span style="font-weight: 400;">nastao ukrajinski jezik.</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">U početnom dijelu, definirajući procese raspada praslavenske zajednice autorice prate suvremene ukrajinističke kronologizacije. Sve fonološke promjene, osobina karakterističnih za ukrajinski jezik, no prisutnih i u govorima slavenskih plemena koja su se našla na teritoriju današnje Ukrajine, autorice su podijelile na nekoliko kronoloških skupina: općeslavenske, istočnoslavenske, staroukrajinske, ukrajinske. </span><span style="font-weight: 400;">Ovisno o razini promjena, navode se i paralele s drugim slavenskim jezicima. To se prije </span><span style="font-weight: 400;">svega tiče općeslavenske razine gdje autorice navode rezultate promjena u svakoj od </span><span style="font-weight: 400;">slavenskih jezičnih skupina, no često ih prate i na primjeru promjena unutar dijalekata ukrajinskog jezika, tj. navode reflekse u pojedinim dijalektima.</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Cilj je ovog udžbenika približiti studentima fonetske procese i promjene koje su stvorile </span><span style="font-weight: 400;">suvremeni ukrajinski jezik onakvim kakav je on danas.</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Knjiga je objavljena kao dio nakladničke cjeline Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis.</span></p>2020-04-10T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Oksana Timko Ðitko, Julia Jusyp Jakymovičhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/49Proceedings from the 6th Scientific Conference Methodology and Archaeometry2020-04-09T11:43:56+02:00Ina Miloglavimelinsc@ffzg.hrLuka Gruškovnjakimelinsc@ffzg.hrFilomena Sirovicaimelinsc@ffzg.hrLujana Paramanimelinsc@ffzg.hrDinko Tresić Pavičićimelinsc@ffzg.hrSergios Menelaouimelinsc@ffzg.hrKi Suk Parkimelinsc@ffzg.hrRalf Milkeimelinsc@ffzg.hrErik Rybackiimelinsc@ffzg.hrSabine Reinholdimelinsc@ffzg.hrSlavica Bošnjakimelinsc@ffzg.hrDora Šimićimelinsc@ffzg.hrDanijela Roksandićimelinsc@ffzg.hrFranka Ovčarićimelinsc@ffzg.hrBranka Tomićimelinsc@ffzg.hrAndreja Sironićimelinsc@ffzg.hrJadranka Barešićimelinsc@ffzg.hrInes Krajcar Bronićimelinsc@ffzg.hrMilica Tapavički-Ilićimelinsc@ffzg.hrJelena Anđelković Grašarimelinsc@ffzg.hrIna Miloglavimelinsc@ffzg.hr<p>Methodology and Archaeometry (MetArh) is an annual scientific conference organized since 2013 by the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, and the Croatian Archaeological Society. The goal of the conference is to entice interdisciplinarity, critical thinking, new insights and approaches as well as new theoretical frameworks in contemporary archaeological science.</p> <p> This, second edition of the conference Proceedings contains eight scientific papers from the 6th MetArh conference which was held at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, from 6th - 7th of December 2018. Papers are focused on different aspects of archaeological methodology and archaeometry, including case studies from Croatia, Slovenia, Serbia, Greece and Russia. In order to create a volume of high scientific quality, each of the conference paper was reviewed in the peer review process in which the identity of both reviewers and authors, as well as their institutions, are respectfully concealed from both parties. </p>2020-04-09T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/44Scripta in honorem Igor Fisković2020-04-07T12:47:47+02:00Miljenko Jurkovićikranjec@ffzg.hrPredrag Markovićikranjec@ffzg.hrTonko Maroevićikranjec@ffzg.hrMiljenko Jurkovićikranjec@ffzg.hrXavier Barral i Altetikranjec@ffzg.hrMilan Pelcikranjec@ffzg.hrAna Munkikranjec@ffzg.hrNeven Budakikranjec@ffzg.hrVanja Kovačićikranjec@ffzg.hrVinni Lucheriniikranjec@ffzg.hrJadranka Neralićikranjec@ffzg.hrNikola Jakšićikranjec@ffzg.hrMarina Vicelja-Matijašićikranjec@ffzg.hrBarbara Španjol-Pandeloikranjec@ffzg.hrLjerka Dulibićikranjec@ffzg.hrIva Pasini Tržecikranjec@ffzg.hrZoraida Demori Staničićikranjec@ffzg.hrJoško Belamarićikranjec@ffzg.hrTatjana Mićević – Ðurićikranjec@ffzg.hrIvo Babićikranjec@ffzg.hrEmil Hiljeikranjec@ffzg.hrPredrag Markovićikranjec@ffzg.hrGoran Nikšićikranjec@ffzg.hrJean-Pierre Cailletikranjec@ffzg.hrDanko Zelićikranjec@ffzg.hrJasenka Gudeljikranjec@ffzg.hrRadoslav Bužančićikranjec@ffzg.hrNella Lonzaikranjec@ffzg.hrNada Grujićikranjec@ffzg.hrZdenka Janeković Römerikranjec@ffzg.hrNina Kudišikranjec@ffzg.hrDaniel Premerlikranjec@ffzg.hrVladimir Markovićikranjec@ffzg.hrDubravka Boticaikranjec@ffzg.hrDamir Tulićikranjec@ffzg.hrSanja Cvetnićikranjec@ffzg.hrGiorgio Fossaluzzaikranjec@ffzg.hrRadoslav Tomićikranjec@ffzg.hr<p>Zbornik je pripredio Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek povodom sedamdesetog rođendana jednog od svojih osnivača Igora Fiskovića. Zbornik obuhvaća radove koje pokrivaju razdoblja kojima se Igor Fisković ponajviše bavio, reflektirajući raznolikost njegovih interesa, od početne kasne antike i suvremene umjetnosti, do ključnoga naglaska na kasnom srednjem vijeku i početku modernog doba. Zbog te raznolikosti i širokog vremenskog razdoblja koje pokrivaju, radovi su poredani manje-više kronološki. Ističe se brojem radova upravo kasnosrednjovjekovno doba i početci modernoga, forte u kojem je Igor Fisković dao svoje ponajbolje radove. Uz njih je i više priloga koji pokrivaju razdoblje baroka, kojim se slavljenik nije bavio, no koji su iz pera njegovih najbliskijih prijatelja i one generacije njegovih bivših studenata koji su danas ostvarili ugledne karijere. (iz Predgovora)</p>2020-04-09T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebuhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/48Izleti u Drugo2020-04-08T11:58:49+02:00Danijela Lugarić Vukaspkos@ffzg.hr<p>The book deals with various Russian and Soviet cultural texts (literature, film, and popular culture) from a comparative perspective and through the methodological frameworks of myth, class, and gender. These are observed through their own performativeness and symbolic languages, but also in their interdependence: almost all analyses show that class articulations are coded through gender power relations, while some claim that the mythological gradually transfigures the class and gender field of the Russian and (post-)Soviet literatures and cultures.</p> <p>The book is divided into four parts: 1. Consumption, Class and Gender; 2. History, Memory and Trauma; 3. City, Resistance and Commodification; 4. Mother, Motherhood and Literature.</p> <p>In the first part, I explore the meanings inscribed in the representation and articulation of consumer practices and materiality in general and the ways in which these representations contribute to our understanding of class and class relations in the context of Russian and Soviet literature and culture. The analysis of Tolstoy’s famous novel Anna Karenina (1873–1878), which depicts Russian aristocracy during the period of its severe crisis, shows that, while articulating and positioning herself/himself through the various forms of the Other and otherness (which, as the novel demonstrates, are to be understood as specific perspectives and not stable entities), an individual simultaneously also produces her/his own otherness – her/his own exposure, criticism and vulnerability. Furthermore, in the chapter about the film Conspiracy of the Doomed (Zagovor obrechennyh), the novels The Twelve Chairs (1928) and The Golden Calf (1931) by Il’f and Petrov, and advertising posters, I explored the precarious position of traditional gender roles as a mechanism of promotion and regulation of consumption in (early) Soviet socialism, which was a period marked by the NEP (New Economic Policy) and Stalin’s formation of a privileged class in the 1930s. Political and ideological treatment of certain consumer practices – a synthesis of abundance for some and “rational consumption” for others – required constant negotiation of the boundaries of the ideologically and morally acceptable. This is where gender roles, and particularly the role of women as consumers and of women as keepers of (symbolic) boundaries came to the forefront.</p> <p>In the second part of the book, the complex relationship between history, memory and trauma are analyzed, where trauma is at the same time the Other of national histories, but also where the memories of the excluded, “voiceless” individuals unfold. In the comparative analysis of Karlo Štajner’s memoirs 7000 Days in Sibiria (1971) and Danilo Kiš’s A Tomb for Boris Davidovich (1976), I explore the paradigm of literary exchange and circulation in the text through the cultural transfer of Štajner’s memories in Kiš’s literary masterpiece. I observe this transfer as a diegetic expression of Kiš paying off his so-called “literary debt”, which includes the following: Kiš’s Tomb on the one hand canonizes the status of Štajner as an immediate witness of the Gulag, and on the other hand, Kiš expresses his position as a writer burdened with postmemory, as defined by Marianne Hirsch. The chapter about Soviet melodramas from the period of late Soviet socialism (Cranes are Flying, 1957, and Ballad of a Soldier, 1959) shows that both films, rooted in a specific metaphysics of time “out of joint” (J. Derrida), can be seen as an expression of the deconstruction of the optimistic myth of a “socialism with the human face” which announced (a bright) future. The films are also observed through their gendered “blind spots”: since war is perceived as an exclusively “male zone”, Cranes are Flying could not have had such unreserved support from the public and political elite as Ballad of a Soldier. As in Kiš’s Tomb, in the films Wings (1966) by L. Shepit’ko and The Thief (1997) by P. Chukhrai, the figure of the absent man/father (the lost object) is where the mythical and the traumatic simultaneously unfold. Through the complex theoretical frameworks of memory and postmemory, myth and trauma, and of the uncanny as the very core of traumatic recollection, the chapter analyzes complex relationship between history, memory and trauma, where the cruelty of war turns into the cruelty of a lie.</p> <p>The third part of the book analyzes the ways in which the city produces the Other and otherness in literature and popular culture. This perspective opens up a series of insights relevant for both the local (Russian/Soviet) and the global context. The comparative analysis of Aksenov’s and Slamnig’s novels, both written in 1959, aims to answer the question to which extent the cultural contract between gender and the urban, which carries distinctly progressive and liberal meanings, reverberates through the novels’ poetics of gender. The chapter about the graffiti in Moscow and Saint Petersburg analyses what (post-)modern graffiti in these two Russian cities can say about the wall as the object of authority par excellence in the context of urban political economy through the dual nature of resistance and commodification of graffiti.</p> <p>Departing from the image of women as “ahistorical bearers of children” (“ahistorijska rađalica”, B. Despot), i.e. as subjects that biologically, symbolically and culturally reproduce the nation (N. Yuval-Davis), the final part of the book analyzes the representation of motherhood by juxtaposing the mythological image of women in the role of mothers on the one hand, and the literary and artistic articulation of motherhood on the other. This opposition, exemplified through the forms of representation of motherhood in the popular Soviet journal “Rabotnitsa” and literary works of I. Grekova (1963), N. Baranskaia (1969) and L. Petrushevskaia (1992), shows that the intersection of the mythical and the literary is a place of deep inner tensions and conflicts. The novel Medea and Her Children (1996) by L. Ulitskaya, analyzed in the final chapter of the book, presents a fictional world in which gender differences are not mutually exclusive. Ulitskaya’s Medea serves as an alternative or, more precisely, a compromise subject: she is the “other” First, or, even more precisely, she is “above”, “on the other side” of the binary gender oppositions.</p> <p>The title of the book is, of course, of an intertextual nature and refers to the canonical travelogue written by Miroslav Krleža. The following quotation from Krleža’s afterword to his Journey to Russia illustrates my reading of Russian and Soviet literature, film and popular culture: “During this journey, more than in the statistics, the author was interested in people, human relationships, developments, political movements of the masses, public lighting, the broad Russian spectrum of this Slavic continent. The author observed the Russian churches and the ungodly with a lyrical eye, listening to the song of the Russian wind and thinking about the past and about the cultural issues more than about the statistics.” (Krleža 1973: 299). These desires – to observe people and human relationships in the broad spectrum of the “Slavic continent” and the wide field of art and popular culture – shaped my analytical optics and motivated me to go on a journey, me, the other, a foreigner and an alien, to Russia as the Other, but also to the otherness of Russia – through her myths, gender and class relationships and tensions, to the places where they intersect, blend and evade articulation.</p>2020-04-08T00:00:00+02:00Copyright (c) 2019 Danijela Lugarić Vukashttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/46Stvaranje književne nacije2020-04-07T13:54:34+02:00Marina Protrkaimelinsc@ffzg.hr<p>This book deals with the circumstances, conditions and repercussions of the processes which directed the Croatian national literary canon towards its rise and continuation. In its first part, the thesis considers the theoretical, historical and media predispositions that shaped these processes. The processes are linked to the emergence of an autonomous field of artistic production and the dynamic of its functioning, and also to the accumulation of cultural capital (as defined by Bourdieu), to the emphasizing of the author-function, and to the disciplining of reading practices. The main part of the thesis considers different sort of strategies that implicated the rise of literature as an institution, the historical conditions that regulated the emergence of the depending literary field and its separation within the social system. Canonical texts, as the repositories of cultural value (cultural capital) function as an instrument of the integration and separation (distinction) within the community. In other words, they are creating national and other identities, and supporting prevalent social relations, based on different sorts of hegemonic relationships.</p> <p><em>KLJUČNE RIJEČI : kanon, periodika, (hrvatska) književnost, 19. stoljeće, institucije, autor, autonomija, čitanje, mediji, identitet, rodne politike</em></p>2020-04-08T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Marina Protrka Štimechttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/47Spomenici otoka Lopuda od antike do srednjeg vijeka2020-04-07T14:14:53+02:00Ivana Tomaskstarcev@ffzg.hrMaja Zemankstarcev@ffzg.hr<p>Prvi dio je uvod autorice Maje Zeman (Elafitsko otočje u antici i kasnoj antici) koji ima za cilj osvijetliti ulogu i funkcioniranje Lopuda (donekle i ostalih Elafitskih otoka) u klasičnom rimskom i kasnoantičkom razdoblju na temelju dostupnih pisanih i materijalnih izvora. Dajući pregled dosadašnje literature i materijala, autorica iznosi i nekoliko novih argumentiranih teza, među kojima, naprimjer, onu o Elafitima kao potencijalnom posjedu rimske države u razdoblju Carstva. Drugi dio, autorice Ivane Tomas (Elafitsko otočje u srednjem vijeku) okosnica je knjige, koji nakon iznošenja dosadašnje literature i kulturnopovijesnoga uvoda (u kojemu se, primjerice, argumentirano priklanja stajalištu Josipa Lučića kako je Dubrovnik vrlo rano, već od ranog srednjeg vijeka bio u posjedu Elafita) donosi sustavan pregled spomenika Lopuda iz razdoblja srednjega vijeka, ponegdje s posve novim pogledima na neke spomenike i probleme. Početke srednjovjekovne graditeljske i klesarsko-kiparske aktivnosti na Lopudu autorica smješta na sam kraj 8. i početak 9. stoljeća te ih povezuje sa srodnim rješenjima iz Dubrovnika i Kotora. To, između ostaloga, svjedoči o snažnoj vezanosti Grada i njegove okolice, ali i o međusobnoj povezanosti Dubrovnika i ostalih istočnojadranskih središta Bizantske Dalmacije. Sljedeću fazu graditeljske i prateće klesarsko-kiparske djelatnosti autorica smješta gotovo stoljeće kasnije, u prvu polovicu, odnosno sredinu 10. stoljeća, nalazeći čvrste analogije u oblikovanju dijelova liturgijske opreme (mahom oltarnih ograda) u Dubrovniku, Stonu i na ostalim Elafitskim otocima. Tu drugu, ili zrelu predromaničku fazu izgradnje i obnove dovodi se u vezu s pojačanim intenzitetom graditeljskih aktivnosti na širem prostoru, s time da se takva pretpostavka argumentira širokim i detaljnim analizama oblikovnih i tipoloških značajki kamene skulpture. Sljedeću, treću značajnu graditeljsku i klesarsko-kiparsku aktivnost na Elafitskim otocima autorica smješta od kraja 11. do sredine 12. stoljeća, u razdoblju koje se okvirno, u skladu s općim stilskim promjenama na južnodalmatinskome području, može nazvati razdobljem rane romanike. Nakon osvrta na graditeljske komponente crkava, slijedi širi pogled na njihovu klesarsko-kiparsku opremu, kao i na vrijedne zidne oslike koji su djelomično sačuvani u nekima od njih. Zahvaljujući upravo analogijama sa zidnim slikama sačuvanima i otkrivenima u staroj dubrovačkoj katedrali te činjenici kako se u kasnjim povijesnim izvorima upravo crkve sa zidnim oslicima na Koločepu i Šipanu spominju kao kanonički patrimonij, Ivana Tomas uvjerljivo osnažuje svoju pretpostavku o oslikanim elafitskim crkvama tzv. južnodalmatinskoga kupolnog tipa kao dijelu posjeda dubrovačkih kanonika. U posljednjemu dijelu, pisanome kao zasebno poglavlje, izložena je cjelovita i temeljita analizu pet srednjovjekovnih crkava na otoku (Sv. Ivan Krstitelj, Sv. Nikola (Grčki), Sv. Ilija, Sv. Petar i Sv. Mauro) te se u opširnim kataloškim jedinicama strukturirano osvrće na povijesne okolnosti nastanka, arhitekturu i opremu svake pojedine crkve.</p> <p>Knjiga je objavljena u suizdavaštvu Filozofskog fakulteta i Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, u nakladničkom nizu <em>Biblioteka: Prošlost i sadašnjost</em>, knjiga 49.</p>2020-04-07T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/43Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant2020-04-06T18:44:26+02:00Ivo Goldsteinigoldste@ffzg.hr<p>Odnosi Bizanta i Hrvata održavali su se dugo i bili su vrlo slojeviti, jer je Carstvo na hrvatskom prostoru bilo na razne načine prisutno gotovo isto toliko koliko je i trajalo: dakle, gotovo punih 12 stoljeća. Tijekom tih stoljeća, bez obzira što su osnovne društvene i ideološke postavke Bizanta ostajale u načelu nepromijenjene (kršćanstvo kao vjera, helenistička kultura i rimski pravni sustav), ipak se mnogo toga promijenilo i u Carstvu i na hrvatskom prostoru. Tako su se i utjecaji Bizanta na hrvatske zemlje i na Hrvate na jedan način očitovali u 6., a na drugi u 12. stoljeću. Očigledno su u tim višestoljetnim doticajima izmjenjivala razdoblja konjunktura i kriza, odnosno vremena intenzivnih događanja i kontakata, i vremena kada tih kontakata gotovo da nije ni bilo.</p>2020-04-06T00:00:00+02:00Copyright (c) 2020 Ivo Goldsteinhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/426th International Conference The Future of Information Sciences INFuture2017: Integrating ICT in Society2020-03-23T18:51:55+01:00Kuldar Aasikranjec@ffzg.hrIana Atanassovaikranjec@ffzg.hrWajdi Zaghouaniikranjec@ffzg.hrBruno Kragićikranjec@ffzg.hrHrvoje Stančićikranjec@ffzg.hrSanja Seljanikranjec@ffzg.hrKuldar Aasikranjec@ffzg.hrWajdi Zaghouaniikranjec@ffzg.hrIana Atanassovaikranjec@ffzg.hrBruno Kragićikranjec@ffzg.hrMarija Brkic Bakaricikranjec@ffzg.hrNikola Babicikranjec@ffzg.hrLuka Dajakikranjec@ffzg.hrMaja Manojlovicikranjec@ffzg.hrSanja Seljanikranjec@ffzg.hrJosip Katalinićikranjec@ffzg.hrDomagoj Bebićikranjec@ffzg.hrPetra Bagoikranjec@ffzg.hrNives Mikelić Preradovićikranjec@ffzg.hrDamir Borasikranjec@ffzg.hrNikola Ljubešićikranjec@ffzg.hrBasma Makhlouf-Shabouikranjec@ffzg.hrVladimir Bralićikranjec@ffzg.hrMagdalena Kulešikranjec@ffzg.hrHrvoje Stančićikranjec@ffzg.hrGöran Samuelssonikranjec@ffzg.hrArian Rajhikranjec@ffzg.hrErica Hellmerikranjec@ffzg.hrKrešimir Mezeikranjec@ffzg.hrIvan Smolčićikranjec@ffzg.hrJasmina Toljikranjec@ffzg.hrZdenko Jecićikranjec@ffzg.hrMarko Oreškovićikranjec@ffzg.hrIvana Kurtović Budjaikranjec@ffzg.hrMario Essertikranjec@ffzg.hrTatiana Šrámkováikranjec@ffzg.hrMiloš Šrámekikranjec@ffzg.hrViera Tomováikranjec@ffzg.hrCvijeta Krausikranjec@ffzg.hrNataša Jermenikranjec@ffzg.hrZdenko Jecićikranjec@ffzg.hrKristijan Crnkovićikranjec@ffzg.hrVedrana Juričićikranjec@ffzg.hrIrina Starčević Stančićikranjec@ffzg.hrKlara Majetićikranjec@ffzg.hrLana Hudečekikranjec@ffzg.hrMilica Mihaljevićikranjec@ffzg.hrMarijana Janjićikranjec@ffzg.hrMarko Požegaikranjec@ffzg.hrDario Poljakikranjec@ffzg.hrSara Librenjakikranjec@ffzg.hrKristina Kocijanikranjec@ffzg.hrMaria Sokhnikranjec@ffzg.hrVlatka Lemićikranjec@ffzg.hrJosipa Mijočikranjec@ffzg.hrNikolina Filipovićikranjec@ffzg.hrRadovan Vranaikranjec@ffzg.hrRoman Domovićikranjec@ffzg.hrMirjana Berković-Šubićikranjec@ffzg.hrGilbert Hofmannikranjec@ffzg.hrBiserka Vuzemikranjec@ffzg.hrSara Semenskiikranjec@ffzg.hrAidan Harteikranjec@ffzg.hrTomislav Ivanjkoikranjec@ffzg.hrTanja Bezjakikranjec@ffzg.hrAndrea Miljkoikranjec@ffzg.hrMateo Jurčićikranjec@ffzg.hrTonćo Marušićikranjec@ffzg.hrJosip Mihaljevićikranjec@ffzg.hrVedran Juričićikranjec@ffzg.hrIan Christian Hanserikranjec@ffzg.hrDino Smrekarikranjec@ffzg.hr<p>This is the sixth publication in the series of biennial international conferences, The Future of Information Sciences (INFuture) organised by the Department of Information and Communication Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. This year it is co-organised with the Miroslav Krleža Institute of Lexicography. The title of the conference is INFuture2017: Integrating ICT in Society. The conference explores the influence the information and communication sciences have on the society as a whole.</p>2020-03-27T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/397th International ConferenceThe Future of Information Sciences INFuture20192020-01-30T11:33:15+01:00Špela Vintarikranjec@ffzg.hrLorena Kasunićikranjec@ffzg.hrPetra Bagoikranjec@ffzg.hrLana Hudečekikranjec@ffzg.hrMilica Mihaljevićikranjec@ffzg.hrJasmina Toljikranjec@ffzg.hrIvan Smolčićikranjec@ffzg.hrZdenko Jecićikranjec@ffzg.hrDanijel Blazsetinikranjec@ffzg.hrMarina Grubišićikranjec@ffzg.hrSonja Špiranecikranjec@ffzg.hrLea Wöbbekindikranjec@ffzg.hrChrista Womser-Hackerikranjec@ffzg.hrDowan Kimikranjec@ffzg.hrStephan Kurzikranjec@ffzg.hrWladimir Fischer-Nebmaierikranjec@ffzg.hrAnneli Sundqvistikranjec@ffzg.hrTom Sahlénikranjec@ffzg.hrMats Andreasenikranjec@ffzg.hrLana Žajaikranjec@ffzg.hrTonko Carićikranjec@ffzg.hrKristina Kocijanikranjec@ffzg.hrStefan Dreisiebnerikranjec@ffzg.hrMaja Žumerikranjec@ffzg.hrPolona Vilarikranjec@ffzg.hrThomas Mandlikranjec@ffzg.hrDejan Ljubobratovićikranjec@ffzg.hrMaja Matetićikranjec@ffzg.hrDarko Lacovićikranjec@ffzg.hrIvona Palkoikranjec@ffzg.hrLana Horvatićikranjec@ffzg.hrNikola Bakarićikranjec@ffzg.hrDavor Nikolićikranjec@ffzg.hrMaja Matijevićikranjec@ffzg.hrJosip Mihaljevićikranjec@ffzg.hrMarija Bilićikranjec@ffzg.hrTomislava Laucikranjec@ffzg.hrSanja Kišičekikranjec@ffzg.hrHana Josićikranjec@ffzg.hrNives Mikelić Preradovićikranjec@ffzg.hrMihaela Konjevodikranjec@ffzg.hrVesna Mildnerikranjec@ffzg.hrDora Geloikranjec@ffzg.hrTomislav Dokmanikranjec@ffzg.hrTomislav Ivanjkoikranjec@ffzg.hrEva Brlekikranjec@ffzg.hrLjerka Luićikranjec@ffzg.hrJelena Škodaikranjec@ffzg.hrTihana Babićikranjec@ffzg.hrGordana Vilovićikranjec@ffzg.hrLjubica Bakić Tomićikranjec@ffzg.hrVedran Juričićikranjec@ffzg.hrDario Pavićikranjec@ffzg.hrIva Černjaikranjec@ffzg.hrPetra Bagoikranjec@ffzg.hrIvana Hebrang Grgićikranjec@ffzg.hrTomislav Ivanjkoikranjec@ffzg.hrVedran Juričićikranjec@ffzg.hrŽeljka Mikloševićikranjec@ffzg.hrHelena Stublićikranjec@ffzg.hr<p>This is the seventh publication in the series of biennial international conferences, The Future of Information Sciences (INFuture) organised by the Department of Information and Communication Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. Since its beginnings twelve years ago, the INFuture conference has been providing a platform for discussing both theoretical and practical issues in information organization and information integration through the explorations of how developments in information and communication technology influence the future of the field of information sciences. Education and research in information sciences and its interdisciplinary scope and application is of particular interest to this conference which is aimed at researchers and professionals from the broad field of information and communication sciences and related professions. The title of this year's conference is INFuture2019: Knowledge in the Digital Age. The conference explores the influence the information and communication sciences have on the society as a whole.The INFuture2019 conference consists of 26 papers from 58 authors from nine countries -Austria, Croatia, Germany, Netherlands, Norway, Slovenia, South Korea, Sweden and United States.</p>2020-03-20T00:00:00+01:00Copyright (c) 2020 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/38Pojmovnik elementarne logike2019-10-15T15:14:17+02:00Davor Laucdavor@lauc.orgAnamarija Banekanamarijabanek@gmail.comTamara Tomektomek.tamara0@gmail.comKarlo Mikićkmikic@ffzg.hr<p>Ovo djelo zamišljeno je kao komad sekundarne, pomoćne literature koji pomaže u snalaženju među logičkim pojmovima, bio čitatelj logički entuzijast ili mu je logika tek djelomični suputnik tijekom obrazovanja. Uključivanje osnovnih lingvističkih elemenata za dodatno pojašnjavanje i povezivanje s engleskim terminima činilo nam se vrlo pragmatičnim, s obzirom da su prvi susreti s logičkom literaturom nerijetko obilježeni jezičnom barijerom – na koncu, svi termini nemaju doslovan prijevod, a ponekad logika nadmaši intuiciju hrvatskog jezika - engleski jezik pravi fine distinkcije između određenih logičkih i matematičkih termina. Ovim pojmovnikom nastojimo usmjeriti fokus na shvaćanje same biti pojmova umjesto na napore oko prijevodnih problema. Svaki pojam ima potenciju razviti se u rad za sebe; važno je istaknuti da ovime dajemo tek osnovni uvid, prvu pomoć prilikom razumijevanja logičkih pojmova.</p>2019-11-14T00:00:00+01:00Copyright (c) 2019 Davor Lauc, Anamarija Banek, Tamara Tomek, Karlo Mikićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/37Povratak u prošlost2019-06-19T22:46:59+02:00Ina Miloglavimelinsc@ffzg.hrIna Miloglavimelinsc@ffzg.hrDragana Antonovićimelinsc@ffzg.hrJacqueline Balenimelinsc@ffzg.hrJacqueline Balenimelinsc@ffzg.hrAntonela Barbirimelinsc@ffzg.hrLea Čatajimelinsc@ffzg.hrAna Đukićimelinsc@ffzg.hrAna Grabundžijaimelinsc@ffzg.hrIvor Jankovićimelinsc@ffzg.hrMario Novakimelinsc@ffzg.hrIvana Pandžićimelinsc@ffzg.hrMaja Pasarićimelinsc@ffzg.hrAndrijana Pravidurimelinsc@ffzg.hrDragana Rajkovićimelinsc@ffzg.hrDragana Rajkovićimelinsc@ffzg.hrKelly Reedimelinsc@ffzg.hrTihomila Težak Greglimelinsc@ffzg.hrSelena Vitezovićimelinsc@ffzg.hr<p><span style="font-weight: 400;">Knjiga Povratak u prošlost. Bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj nastala je u sklopu istoimene izložbe postavljene u Arheološkom muzeju u Zagrebu u suradnji s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Arheološkim muzejom u Osijeku. Publikacija sadrži 16 tekstova koje pokrivaju različite bakrenodobne teme kroz razdoblje od približno 2000 godina – od načina života i organizacije naselja, izrade i upotrebe predmeta od različitih materijala, iskorištavanja različitih sirovina do zagrobnog života. Osim područja sjeverne Hrvatske u tekstovima je naglašena i međuovisnsot i komunikacija s ostalim dijelovima europskog kontinenta.</span></p>2019-07-01T00:00:00+02:00Copyright (c) 2019 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/36Prilozi povijesti psihologije u Hrvatskoj2019-06-05T15:05:45+02:00Dragutin Ivanecikranjec@ffzg.hrVladimir Kolesarićikranjec@ffzg.hrVladimir Kolesarićikranjec@ffzg.hrMirjana Krizmanićikranjec@ffzg.hrMarijana Glavicaikranjec@ffzg.hrKatica Lacković-Grginikranjec@ffzg.hrBranimir Šverkoikranjec@ffzg.hrDean Ajdukovićikranjec@ffzg.hrIvan Šiberikranjec@ffzg.hrNikola Pastuovićikranjec@ffzg.hrBranka Starcikranjec@ffzg.hrAna Plešaikranjec@ffzg.hrGorana Hitrecikranjec@ffzg.hrZlatka Kozjak Mikićikranjec@ffzg.hrVanja Putarekikranjec@ffzg.hrIrena Ničotaikranjec@ffzg.hrNada Anićikranjec@ffzg.hrMladen Havelkaikranjec@ffzg.hr<p>Prilozi povijesti hrvatske psihologije prvo je referentno djelo s povijesnim pregledom hrvatske psihologije. Poglavlja donose pregršt vrijednih informacija o psiholozima i njihovim aktivnostima koje su omogućile da se psihologija u Hrvatskoj razvije u respekatbilnu znanost i struku. Autori priloga, redom istaknuti sveučilišni profesori i praktičari, i sami su dio povijesti psihologije u Republici Hrvatskoj. U knjizi opisuju prva istraživanja, početke sveučilišnog obrazovanja, primjenu znanja u praksi te sistematiziraju razvoj temeljnih i primijenjenih grana psihologije kroz razdoblja, autore i znanstvene teme. Sustavno su prikazana sva važna područja psihologije. Stoga ovo djelo predstavlja značajan znanstveni doprinos proučavanju povijesti psihologije u Hrvatskoj. (Iz recenzija prof.dr.sc Darja Maslić Seršić, prof. dr.sc Dražen Domijan)</p>2019-06-07T00:00:00+02:00Copyright (c) 2019 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/35Contemporary Migration Trends and Flows on the Territory of Southeast Europe2019-06-05T11:51:08+02:00Marijeta Rajković Ivetaimelinsc@ffzg.hrMarijeta Rajković Ivetaimelinsc@ffzg.hrPetra Kelemenimelinsc@ffzg.hrPetra Kelemenimelinsc@ffzg.hrDrago Župarić-Iljićimelinsc@ffzg.hrDrago Župarić-Iljićimelinsc@ffzg.hrRahela Jurkovićimelinsc@ffzg.hrSanja Cukut Krilićimelinsc@ffzg.hrDuška Knežević Hočevarimelinsc@ffzg.hrSimona Zavratnikimelinsc@ffzg.hrDamir Josipovičimelinsc@ffzg.hrMiroslava Lukić Krstanovićimelinsc@ffzg.hrMarija Brujićimelinsc@ffzg.hrIvaylo Markovimelinsc@ffzg.hrMina Hristovaimelinsc@ffzg.hrCarolin Leutloff-Granditsimelinsc@ffzg.hrMarijana Hameršakimelinsc@ffzg.hrIva Plešeimelinsc@ffzg.hrUršula Lipovec Čebronimelinsc@ffzg.hrSara Pistotnikimelinsc@ffzg.hrMarta Stojić Mitrovićimelinsc@ffzg.hrJasna Čapoimelinsc@ffzg.hrPetko Hristovimelinsc@ffzg.hrVioleta Periklievaimelinsc@ffzg.hr<p>This edited volume tackles different topics concerning old/new conceptual, methodological and theoretical dilemmas in migration studies. Papers written by ethnologists and cultural anthropologists, sociologists, geographers, and others are brought together in order to gain a better understanding of the social, economic, political, cultural and other processes connected with migration in modern European societies. While some of the papers focus on migration processes, others dwell on post-migration phenomena and migrants’ livelihoods in their places of immigration. Nineteen authors participated in writing thirteen papers, divided in four interrelated sections. </p>2019-06-05T00:00:00+02:00Copyright (c) 2019 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/34Arhitektura baroka2019-05-30T15:39:30+02:00Dubravka Boticadbotica@ffzg.hr<p>E-udžbenik Arhitektura baroka namijenjen je studentima preddiplomskog studija povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njime je pokriven dio nastavnog sadržaja obveznog kolegija u 4. semestru – Arhitektura renesanse i baroka – koji se sastoji od dvije velike tematske i stilsko-kronološke cjeline: arhitektura razdoblja renesanse i arhitektura razdoblja baroka. Udžbenik pokriva drugo razdoblje, a u planu je i izrada udžbenika koji će pokriti i razdoblje renesanse.</p> <p>O koncepciji ovog udžbenika potrebno je naglasiti da nije zamišljen kao cjeloviti pregled barokne arhitekture i da ne pokriva sve fenomene u arhitekturi tog razdoblja. Građa nije ni kronološki ni geografski organizirana, nego su odabrane ključne pojave, arhitekti i problemi u arhitekturi tog razdoblja kojima se objašnjavaju stilski fenomeni. Naglasak je na arhitekturi u Italiji, Francuskoj i srednjoj Europi, kao ključnim područjima gdje nastaju inovacije i djela koja će imati značajnog utjecaja i na razvoj arhitekture kod nas.</p> <p>Udžbenik prati silabus kolegija Arhitektura renesanse i baroka i podjelu na tematske cjeline kako se obrađuju na predavanjima i seminarima u sklopu kolegija. Vježbe kolegija odvijaju se kao terenska nastava i obrađuju prvenstveno teme iz nacionalne povijesti umjetnosti. Za vježbe su pripremljeni posebni materijali koji su studentima dostupni na mrežnim stranicama kolegija na Omegi, e-sustavu za učenje na daljinu<br>Filozofskog fakulteta u Zagrebu.</p>2019-05-30T00:00:00+02:00Copyright (c) 2019 Dubravka Boticahttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/32Recikliraj, ideje iz prošlosti2019-05-16T09:36:21+02:00Ina Miloglavimelinsc@ffzg.hrAndreja Kudelićimelinsc@ffzg.hrJacqueline Balenimelinsc@ffzg.hrSelena Vitezovićimelinsc@ffzg.hrDora Kušan Špaljimelinsc@ffzg.hrAna Solterimelinsc@ffzg.hrIgor Uranićimelinsc@ffzg.hrSnježana Karavanićimelinsc@ffzg.hrIna Miloglavimelinsc@ffzg.hrAndreja Kudelićimelinsc@ffzg.hrJacqueline Balenimelinsc@ffzg.hrIvana Ožanić Roguljićimelinsc@ffzg.hrAna Franjićimelinsc@ffzg.hrIan Freestoneimelinsc@ffzg.hrKarina Grömerimelinsc@ffzg.hrIvan Aldukimelinsc@ffzg.hrJasna Vukovićimelinsc@ffzg.hrJure Šućurimelinsc@ffzg.hrDino Demicheliimelinsc@ffzg.hrAna Pavlovićimelinsc@ffzg.hrRajna Šošić Klindžićimelinsc@ffzg.hrTihomila Težak Greglimelinsc@ffzg.hrDamir Gamulinimelinsc@ffzg.hrAntun Sevšekimelinsc@ffzg.hr<p>Znanstvena monografija Recikliraj, ideje iz prošlosti posvećena je temi recikliranja i ponovne upotrebe u prošlosti, a nastala je u sklopu istoimene izložbe. Monografija sadrži 17 tekstova u okviru kojih se razmatraju ponovna upotreba predmeta i recikliranje različitih vrsta materijala poput kamena, keramike, kosti, metala, stakla i tekstila kroz sva vremenska razdoblja. Tekstovi monografije, koji prate koncept izložbe, pokazuju da su reciklirani predmeti imali vrlo aktivnu ulogu u društvu, da nisu izolirani slučajevi ponovne upotrebe određenog materijala te da je ideološka pozadina, ponovne upotrebe i recikliranja, imala mnogo složenije značenje za društvo. Prateći osnovnu misao izložbe tekstovi u monografiji usmjereni su na podizanje svijesti o dugovječnom i neprekinutom ciklusu ponovne upotrebe predmeta kako bi se čitatelja potaklo na razmišljanje o konceptu recikliranja u odnosu na suvremeni način života.</p>2019-05-27T00:00:00+02:00Copyright (c) 2019 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/33Proceedings from the 5th scientific conference Methodology and Archaeometry2019-05-27T16:44:38+02:00Ina Miloglavimelinsc@ffzg.hrPredrag Novakovićimelinsc@ffzg.hrEsmeralda Agolliimelinsc@ffzg.hrSilva Sabkovaimelinsc@ffzg.hrLuka Gruškovnjakimelinsc@ffzg.hrNeda Ocelić Kulenovićimelinsc@ffzg.hrJesús Gámiz Carimelinsc@ffzg.hrLaura Vico Trigueroimelinsc@ffzg.hrAlberto Dorado Alejosimelinsc@ffzg.hrCharles Bashore Aceroimelinsc@ffzg.hrIna Miloglavimelinsc@ffzg.hr<p>Međunarodni znanstveni skup <a href="http://www.ffzg.unizg.hr/metarh/">Methodology and Archaeometry</a> pokrenut je 2013. godine u organizaciji Odsjeka za arheologiju, te uz financijsku potporu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog arheološkog društva i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH. Cilj skupa je poticanje interdisciplinarnosti, kritičkog promišljanja, novih spoznaja i pristupa, te teoretskih okvira u suvremenoj arheološkoj znanosti.<br>Interdisciplinarni karakter skupa na jednom mjestu okuplja arheologe i istraživače ostalih znanstvenih disciplina s kojima arheolozi blisko surađuju. Skupom su pokrivene dvije primarne teme arheološkog istraživanja. Prva pokriva područje metodologije prikupljanja podataka, prvenstveno kroz arheološka iskopavanja te nedestruktivne metode istraživanja. Druga tema uključuje niz znanstvenih metoda i analiza koje se promjenjuju kod obrade i analize arheološke građe kako bi poboljšali i osigurali pouzdaniju i kvalitetniju interpretaciju prošlosti.<br>Pokrivanje širokog spektra tema i znanstvenih disciplina rezultiralo je radovima koji su objavljeni u digitalnom izdanju s 5. skupa koji je održan na Filozofskom fakultetu od 30.11.-01.12. 2017. godine.</p>2019-05-27T00:00:00+02:00Copyright (c) 2019 Autorihttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/31Keramika u arheologiji2019-05-02T11:36:24+02:00Ina Miloglavimelinsc@ffzg.hr<p>Knjiga je podijeljena na dva dijela, prvi dio knjige proizlazi iz radnog mjesta autorice na Katedri za arheometriju i metodologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u kojem se uhvatila u koštac s onim dijelom arheologije koji nije baš popularan kod arheologa, a to je prebrojavanje, klasificiranje i tipiziranje desetaka tisuća keramičkih ulomaka. Ali kako sama autorica kaže slažeći podatke poput slagalice čini nam se kao da sami sudjelujemo u stvaranju keramičkih posuda i ulazimo u živote ljudi koji su ih napravili. Keramika je jedan od najčešćih materijala koji arheolozi obrađuju i analiziraju, pružajući nebrojene i važne informacije o kulturnim, socijalnim, ekonomskim, religioznim i tehnološkim postignućima određene zajednice i razdoblja u kojem su pojedine posude nastale. Ovaj dio knjige koji se bavi analitičkim tehnikama i teorijskim okvirima o keramičkoj tehnologiji, kao i parametrima za obradu keramičkog materijala, vrlo je koristan i važan svakom arheologu koji se bavi keramičkim nalazima kao vodećem izvoru arheoloških podataka.<br>Drugi dio knjige zanimljiv je i ostalim čitateljima, ne samo stručnjacima. Iako je arheologija danas interdisciplinarna znanost, što se iščitava i iz knjige Ine Miloglav, bez arheobotanike ne možemo zamisliti rekonstrukciju krajolika ili prehrambene navike stanovništva, dok se arheozoologija bavi proučavanjem životinjskih ostataka na arheološkim lokalitetima. Tako npr. saznajemo da je dominantna gospodarska grana Vučedolaca na Ervenici oko 2880.-2480. g. pr. Kr. bilo stočarstvo te da su najviše uzgajali goveda. Mnoge od analiza koje su napravljene na ulomcima vučedolskih posuda pružaju nam „nezamislive“ podatke o keramičkom posuđu. Arheološki biomarkeri na jednoj šalici s Ervenice pokazali su ostatke mliječnih masti te ju možemo interpretirati kao šalicu za mlijeko, dok se na osnovi ostataka masti s keramičkog cjedila s Damića gradine zaključuje kako su Vučedolci proizvodili sir. Osim toga, petrografske analize keramičkih ulomaka na vinkovačkom području pokazale su da mineralni sastav keramike odgovara mineralnom sastavu prapora na kojem se nalaze Ervenica i Damića gradina, što je dokaz da se posuđe izrađivalo od lokalnih sirovina. Napravljen je i test standardizacije na keramičkom materijalu čiji rezultati ukazuju na standardiziranu proizvodnju keramičkih posuda, posebno određenog tipa zdjela. Na osnovi rezultata autorica zaključuje da je u obrađenim vučedolskim naseljima postojala organizirana keramička proizvodnja sa specijaliziranim lončarima. (Iz <em>Predgovora</em> Maje Krznarić Škrivanko)</p>2019-05-03T00:00:00+02:00Copyright (c) 2019 Ina Miloglavhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/26L'article grammatical en français2019-03-10T13:44:45+01:00Bogdanka Pavelin Lešićbpavelin@ffzg.hrDarja Damić Bohačddbohac@ffzg.hr<p>Ova knjiga za cilj ima pomoći kroatofonim studentima francuskog jezika da prodube znanje uporabe gramatičkog člana u francuskome. Knjiga jednako tako može biti korisna svim kroatofonim studentima koji su postigli srednji stupanj poznavanja francuskog jezika. Prvi dio knjige donosi teorijsku sintezu uporabe gramatičkog člana u francuskome, s posebnim osvrtom na izostanak člana, kao i pitanje određenog, neodređenog i partitivnog člana. Dodatak prvom dijelu nudi vježbe usmjerene na teškoće s kojima se kroatofoni govornici suočavaju pri učenju francuskoga. Rješenja zadataka predstavljaju sredstvo za samoučenje te omogućuju studentima praćenje vlastitog napretka. Pojedini aspekti uporabe člana studentima predstavljaju više teškoća od drugih, što ovisi o materinjem jeziku i ostalim jezicima koje poznaju. Ovaj se priručnik usredotočuje na one točke uporabe člana koje su kroatofonim studentima najteže usvojive. Riječ je o teškoćama s kojima se studenti susreću i nakon dugogodišnjeg učenja jezika, a što je posljedica interferencije između hrvatskog i francuskog. Knjiga je rezultat kontinuiranog praćenja najčešćih i najozbiljnijih pogrešaka koje su uočavane u pismenim zadaćama i usmenim izlaganjima kroatofonih studenata tijekom desetljeća nastave na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Drugi dio knjige nudi niz vježbi koje odgovaraju srednjem i naprednom stupnju znanja francuskog jezika.</p>2019-03-12T00:00:00+01:00Copyright (c) 2019 Bogdanka Pavelin Lešić, Darja Damić Bohačhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/25Javno pamćenje2019-03-08T14:59:01+01:00Tomislav S. Šolatomislav.sola@ffzg.hr<p>Superiornost statusa intelektualaca a zapravo kulture i znanosti naprije treba biti moralna superiornost, koja mora imati utemeljenje u znanju, u dobroj obaviještenosti, a potom i u superiornom, riskantnom zadatku. Koji je to zadatak? Da stoje iza svoje interpretacije činjenica. Da opslužuju, poslužimo se već zlorabljenim izrazom, održivu istinu – onu koja je najbliža stvarnosti i kojoj je cilj da potraje, da bude oslonac, možda baš najviše onima koji dolaze. Nakon interpretacije slijedi još jedan izazov: komunikacija u ime svih oblika razmjene (kako ih objašnjava marketing), za potrebe korisnika.</p>2019-03-08T00:00:00+01:00Copyright (c) 2019 Tomislav S. Šolahttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/23Interkulturne studije i ogledi2019-03-07T08:16:22+01:00Zvonko Kovačzkovac@ffzg.hr<p>Osim metodologijskog uvoda i teorijsko-povijesnih nagovora na nove pristupe, autor u prvom poglavlju knjige <em>Prolegomena, nagovori</em> problematizira pitanje kanonskih autora "u regiji", sukladno svom pristupu razrješava pitanja bosanske književnosti, ali otvara i nove mogućnosti interkulturnoga proučavanja južnoslavenskih književnosti, posebno u kontekstu odnosa (inozemne) slavistike i interdisciplinarnosti. Drugo poglavlje, <em>Nomadi i </em><em>голубушке</em>, <em>antipodi </em>govori o narativima ljubavi i prijateljstva u autora tzv. dvojne pripadnosti, tumači aspekte modernizacije u Andrićevu djelu, razvrgava tradicionalnu antipodnu vezu Andrića i Krleže te u ključu razvijenoga modernizma (avangarde) uspostavlja novu antipodnu konstelaciju Krleže i Crnjanskoga. I treće poglavlje <em>Intelektualci umjetnici, međukulturni </em><em>pisci -</em> u aspektu njihove ratne lirike, odnosno u semantici prostora Panonije ‒ nastavlja istraživanje u ključu nove antipodne konstrukcije, da bi se zaključilo velikim poredbenim istraživanjem lika intelektualca-umjetnika u južnoslavenskim književnostima, razlaganjem Šalamunova pjesništva, kao i afirmacijom svojevrsnih međuknjiževnih pisaca poput Mirka Kovača, Josipa Ostija i drugih hrvatskih i raznih priseljenih pisaca u Sloveniji. Četvrto poglavlje <em>Interkulturne monografije, mentorstva </em>donosi deset ogleda o doktoratima vrlo velikoga raspona u temama, od multimedijalnosti Džumhurova putopisa i prostorne dimenzije opusa Irfana Horozovića, interkulturne konstelacije opusa Meše Selimovića, sarajevske ratne priče, preko usustavljenja tipologije stranaca i reprezentacije prošlosti u slovenskoj književnosti, pretraživanja hrvatske književnosti na internetskim stranicama srednjoeuropskih zemalja te afirmacije humora u romanima razdoblja tranzicije, do interkulturne studije o demonima južnoslavenske avangarde te rasprave o poetici žrtvovanja u bugarskoj tzv. septembarskoj književnosti itd. (Josip Užarević)</p> <p> </p>2019-03-07T00:00:00+01:00Copyright (c) 2019 Zvonko Kovačhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/22Između tradicije i subverzije2019-03-05T09:32:02+01:00Mario Kolarmario.kolar@uniri.hr<p>Da bi maknuo stereotipe koji su dugo pratili kajkavsku komponentu hrvatske književnosti i kulture, Mario Kolar se u svojoj knjizi latio studija časopisa "Kaj" – "središnje tribine kajkavske Hrvatske". Detaljno istraživši korpus objavljivan u tome časopisu kroz proteklih četrdesetak godina otkako je pokrenut, autor je došao do zaključka da starija, a pogotovo novija kajkavska produkcija pokraj tradicionalističkoga imaju i svoj moderni sloj, koji na različite načine pokušava odgovarati na izazove svoga vremena. A analiza i ostalih područja zastupljenih u "Kaju", kao što su jezična, povijesna, umjetnička, etnološka, muzikološka i ostala kajkavska baština, navela ga je da nedvojbeno utvrdi da "Kaj" predstavlja najznačajniji medij za afirmaciju i očuvanje kajkavskog identiteta, odnosno da i partikularitet ima identitet. Riječ je o prvoj monografiji o jednome (još izlazećem!) kajkavskom časopisu, koja dijelom zahvaća i ostalu kajkavsku književnu i kulturnu produkciju promatranog razdoblja. Ona je vrijedan doprinos boljem poznavanju ne samo korpusa kajkavske književnosti i kulture razdoblja postmoderne, nego i medijske slike hrvatske kulture zadnja četiri desetljeća.</p>2019-03-05T00:00:00+01:00Copyright (c) 2019 Mario Kolarhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/21Uvod u teorijsku arheologiju - stvaraoci i pravci u 20. stoljeću2019-03-01T13:44:14+01:00Rajna Šošić Klindžićrsosic@ffzg.hr<p>Knjiga donosi pregled pravaca u arheološkoj misli tijekom 20. stoljeća i ključnih autora unutar pojedinog pravca te raspravu o važnosti teorijskih koncepata u arheologiji.</p>2019-03-02T00:00:00+01:00Copyright (c) 2019 https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/19Rukopisna ostavština na turskom jeziku svećenika Gjure Adama Büttnera2019-02-25T14:06:01+01:00Marta Andrićmartaandric@yahoo.com<p>Gjuro Adam Büttner, svećenik Srijemske biskupije i prvi župnik u Zemunu po oslobođenju od Turaka, porijeklom je bio Nijemac. Župničku službu u Zemunu obnašao je od 1744. do 1779. godine. Njegova rukopisna ostavština na turskom jeziku pronađena je u Dijecezanskoj knjižnici u Đakovu. Sastoji se od njemačko-turskog Rječnika (126 str.) te nekoliko sveščića i listića katekizamskog i jezikoslovnog sadržaja na turskom jeziku. U svim je tekstovima turski jezik pisan latinicom. Može se pretpotstaviti da je ova građa bila namijenjena vjersko-prosvjetnom radu, jer se Zemun tijekom Büttnerova župnikovanja nalazio na samoj granici kršćanskog svijeta i Osmanskog Carstva.</p> <p>Ostavština takve vrste i tolikoga obima može se na području Hrvatske smatrati pravom rijetkošću. Ovaj je rad lingvistička analiza Büttnerova Rječnika na fonetsko-fonološkoj, morfološkoj, leksikografskoj i sintaktičkoj razini.</p>2019-02-26T00:00:00+01:00Copyright (c) 2019 Marta Andrićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/18Dinamo - to smo mi!2019-02-22T16:36:09+01:00Goran Pavel Šantekgpsantek@ffzg.hr<p>Djelo Dinamo – to smo mi! Antropološki ogledi o Dinamu i njegovim navijačima je, sukladno naslovu, antropološka studija o nogometnom klubu Dinamo iz Zagreba i njegovim navijačima, ali, s obzirom na kontekst koji daje, također i studija o hrvatskom društvu i sportu te njihovim transformacijama od 1950-ih do danas, s posebnim naglaskom na razdoblje nakon 1990. godine. Polazeći od spora koji Dinamovi navijači imaju s klubom, autor razmatra različita pitanja antropologije sporta, poput onih fundamentalnih kao što su razlozi za popularnost sporta i ljudsko uživanje u njegovu prakticiranju, do partikularnih, čega primjer mogu biti studije slučaja koje razmatraju specifične oblike udruživanja Dinamovih navijača. Središnje je pitanje, što je vidljivo po broju posvećenih poglavlja, za autora ono društvene moći i kontrole, odnosno otpora, koji institucionalnom ugrožavanju vlastite skupine i kulture pružaju navijači Dinama, u ovom djelu tretirani kao marginalizirana društvena i supkulturna skupina.</p>2019-02-22T00:00:00+01:00Copyright (c) 2019 Goran Pavel Šantekhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/16Anatomija jedne velikaške porodice2019-02-13T10:25:19+01:00Iskra Iveljićiskra.iveljic@ffzg.hr<p>The author presents her research on the noble Rauch de Nyék family history since 17th century until the present day, with a focus on 19th century. The aim of the book is to fill at least a part of the void in the Croatian history–writing concerning the nobility, especially in the period after 1918. This book tries to reconstruct the history of an aristocratic family and integrate it into the vertical of Croatian tradition. Therefore, the author is not concentrated solely on political activity and economic basis of the said family, but presents the reader with various elements of their everyday life, from family life to visual presentation and symbols to their living spaces and death culture. A separate chapter is devoted to women. </p>2019-02-15T00:00:00+01:00Copyright (c) 2019 Iskra Iveljićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/17Vizualna obilježja govorenoga jezika2019-02-13T14:44:16+01:00Bogdanka Pavelin Lešićbpavelin@ffzg.hr<p>Knjiga nastoji pružiti uvid u problematiku vizualnih obilježja govorenoga jezika s motrišta suvremene jezične znanosti. Njen cilj jest omogućiti upoznavanje s osnovnim pojmovima i terminima problematike razgovornih gesta te osvijetliti znanstveno zanimanje za vizualne pojave govorenoga jezika u interdisciplinarnome ozračju suvremenih lingvističkih istraživanja. Sadržaj knjige je usredotočen na vizualna obilježja govorenoga jezika, tako da se nastojalo razmotriti vizualna obilježja govorenoga jezika u odnosu na povezane aspekte iz problematike jezika i spoznaje te na taj način pridonijeti boljem razumijevanju i istraživanju uloge vizualnih obilježja u usmenoj jezičnoj djelatnosti.</p>2019-02-14T00:00:00+01:00Copyright (c) 2019 Bogdanka Pavelin Lešićhttps://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/14Bunjevci2018-11-22T11:40:53+01:00Milana Černelićmcerneli@ffzg.hr<p>Ovom knjigom autorica poduzima nove korake sa svrhom povezivanja ranijih i novijih spoznaja o etnokulturnoj baštini Bunjevaca. Put do tih spoznaja omogućili su projekti <em>Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca</em> (2003. – 2006.) i projekt <em>Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca</em> (2008. – 2013.), kojih je bila voditeljica. Na taj način nastoji zaokružiti dugi niz godina posvećenih istraživanju bunjevačke tradicijske i suvremene kulture, njegovome etnokulturnom oblikovanju i njihovim identitetima te na temelju tih saznanja iznijeti utemeljene pretpostavke i ponuditi interpretacije o njihovu ishodištu, sudbinama i mnogostrukim identitetima, u prvom redu na temelju etnoloških pokazatelja. </p>2018-12-06T00:00:00+01:00Copyright (c) 2018 Milana Černelić