Materijalnost umjetničkog djela: Zbornik radova znanstvenog skupa „Dani Cvita Fiskovića“ održanog 2018. godine

Authors

Predrag Marković (ed)
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti
https://orcid.org/0000-0003-4418-4879
DOI: https://doi.org/10.17234/9789531759595

Synopsis

Zbornik radova Materijalnost umjetničkog djela koji se nalazi pred vama osma je edicija znanstvenoga skupa Dani Cvita Fiskovića koji se već više od dva desetljeća održava u našoj zemlji. Zbog svima dobro poznate situacije s pandemijom Covid-19, zbornik izlazi nakon godine zakašnjenja, odnosno tri godine od istoimenoga znanstvenog skupa održanoga u Rabu. Unatoč činjenici da se ne nazire skora normalizacija života, vjerujem kako se ubuduće ovaj bijenali ritam održavanja skupova i izlaženja zbornika neće više prekidati. Nažalost, kao i kod prethodnih izdanja, u zborniku nisu sadržana sva izlaganja koja su se održala u Rabu u ranu jesen 2018. godine, nego ih je prisutno tek nešto više od polovine. 

Premda se tema zbornika isprva čini iscrpljenom i uopćenom, zasigurno je jedna od rijetkih trajno aktualnih i problemski bogatih „toposa“ na koji se treba vraćati jer, kako je to lijepo istaknula Jasenka Gudelj u pozivu na skup prije tri godine: „Djela vizualnih umjetnosti i arhitekture neminovno se temelje na odnosu prema tvari, a materijalnost je najčešće i preduvjet njihova fizičkog opstanka ili pak trajanja memorije o njihovu postojanju.“ Stoga ne čudi kako je pitanje odnosa umjetnika prema sirovoj neobrađenoj tvari, postupcima njezine prerade i pretvorbe u umjetničko djelo često u središtu interesa povjesničara umjetnosti. Skup je bio zamišljen kako bi prvenstveno okupio nova istraživanja o tvari u trenutku pripreme, obrade i nastanka djela, odnosno kako bi predstavio svježe poglede o utjecajima konkretnih materijala, njihovih fizičkih svojstava i dostupnosti u određenome podneblju i na tržištu, kao i simboličkim vrijednostima koja im se pripisuju i specifičnim tehnikama obrade. Osim što novo čitanje starijih djela stalno i iznova omogućuje ponešto drugačije sagledavanje različitih stupnjeva, u pravilu povišen ili afektivan odnos prema fizičkoj supstanci umjetničke tvorbe ne samo umjetnika, nego i naručitelja i krajnjega korisnika, zanimljiv postaje i naknadni život umjetnine. Razlog je tomu što umjetnina, često izgubivši izvornu estetsku i značenjsku razinu, zahvaljujući svojim tvarnim i osjetilnim svojstvima, odnosno njima pridodanim simboličkim vrijednostima, nastavlja živjeti u nekim novim značenjskim okolnostima i s nekim novim vrijednostima. Upravo je neodvojivost materijalnoga i oblikovnoga ili značenjskoga i vrijednosnoga aspekta te njihova prostorno-vremenska uvjetovanost razlog što se u okvirima ove teme ujedno bavimo pitanjima ponovne uporabe umjetnina i pitanjima očuvanja, dokumentiranja i prezentacije umjetničkoga djela, odnosno da se osvrtom na konzervatorske i restauratorske intervencije progovori o trošenju, propadanju ili drugome, „naknadnome životu“ umjetničkoga djela.

Chapters

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biography

Predrag Marković, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti

Rođen je u Puli 1961. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1988. godine diplomirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti. Zaposlen na Odsjeku za povijest umjetnosti od 1989. godine. Na istom je fakultetu 1995. obranio svoj magistarski, te 2002. godine i doktorski rad Šibenska katedrala na razmeđu srednjeg i novog vijeka. Na Katedri za umjetnost romanike i gotike izabran je 2003. godine u zvanje docenta, a 2009. godine u izvanrednog profesora. Od samih početaka rada na Filozofskom fakultetu sudjeluje u nastavi,  s time da od 2004. i samostalno vodi obvezatni kolegij “Umjetnost gotičkog doba”. Usporedno je predavao na nastavničkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti te na interfakultetskom studiju “Uređenje krajobraza” pri Agronomskom fakultetu. Od 2001. godine uključen je u poslijediplomsku nastavu Odsjeka. Jedan je od kreatora novog studijskog programa na Odsjeku – preddiplomski i diplomski studij 2005.,  te novog programa poslijediplomskoga doktorskog studija uvedenog  2007. godine. Od 1990. kontinuirano sudjeluje u projektima pod vodstvom prof. dr. Igora Fiskovića, a od 2007. samostalno vodi projekt Reprezentativna sakralna arhitektura jadranske Hrvatske od 13. do 16. stoljeća. Bio je voditelj poslijediplomskoga studija na Odsjeku 2005.–2008.  Predavač je na interdisciplinarnom doktorskom studiju “Medievistike” na Filozofskom fakultetu, na kojem obnaša i ulogu zamjenika voditelja studija, a pri istom fakultetu sudjeluje i na doktorskom studiju “Hrvatske kulture” kao predavač i stručni savjetnik za povijest umjetnosti. Član je uređivačkog kolegija stručnog časopisa Kvartal pri Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Od jeseni 2008. godine surađuje na poslijediplomskom studiju “Muzeologija i Konzervatorstvo” u Ljubljani. Tajnik je znanstvenog skupa Dani Cvita Fiskovića od 2000. godine. 

Materijalnost umjetničkkog djela

Downloads

PDF

Published

28. listopada 2021.

Series

Zbornici Dana Cvita Fiskovića

Print ISSN

2718-2193

Categories

Copyright (c) 2021 Autori

License

Creative Commons License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Details about the available publication format: PDF

PDF

ISBN-13 (15)

978-953-175-959-5

Publication date (01)

2021

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-175-860-4

Publication date (01)

2021

Physical Dimensions