Čovjek, ali najbolji. Tri studije o antihumanizmu i jedan postskriptum

Authors

Borislav Mikulić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za filozofiju

Synopsis

Tri studije ove knjige nastale su u jedinstvenom nizu kao učinci razrada pojedinih motiva istraživačkog rada o problematici antihumanizma 20. stoljeća, njegovih filozofskih pretpostavki i suvremenih posljedica u različitim područjima humanističkih, društvenih i bio-tehničkih znanosti pod skupnim naslovom “posthumanizam”. Prvotno zamišljen kao prilog o posthumanizmu u suvremenoj humanistici za 4. okrugli stol Odsjeka za filozofiju od 2.-3. 11. 2018., posvećen nasljeđu 1968., rad je već u pripremi višestruko prerastao zamišljene okvire i počeo se širiti u smjeru drugih disciplinâ, osobito filologije i kulturne povijesti, što je u hodu nametnulo i obavezu daljnjeg produbljivanja argumenata i dokumentiranja. Na kraju, pojedini su motivi postali tako opsežni da su ocrtavali zasebne tematske cjeline koje sam odlučio još dosljednije razraditi i razviti u samostalne rasprave.

Međutim, priprema triju studija za objedinjeno knjižno izdanje preklopila se nenadano i nepredviđeno s izvanjskim okolnostima koje su nametnule potrebu za temeljitom izvandisciplinarnom refleksijom o perspektivama posthumanizma koji je artikuliran tek na rubu samih studija kao izdanak antihumanizma. Taj se nutarnji izdanak predmeta studijâ pojavio kao odgovor takoreći iz same zbilje koji dolazi ususret naraciji i izvršava je kao njezin posljednji akt. Poput udara kometa, potopa, požara, potresa i sličnih “prirodnih nepogoda”, kakve poznajemo iz literarne tradicije heterogenih žanrova — mitova, književnosti, znanstveno-fikcionalne literature — koji kroz krajeve naracije ulaze u svijet teksta i uprizoruju pogled na “kraj svijeta kakav smo poznavali”. Urođeni alien ovoga teksta, koji je došao izvana, poznat je pod tehničkim imenom pandemija Covid-19 ili popularnije “vrijeme korone”. Naglo izbijanje i globalno širenje novog i nepoznatog virusa stvorilo je potpuno nov kontekst naspram teksta zahvativši u doslovnom smislu i obliku mjesto na kojem su upravo bili “finalizirani” i spremani za publikaciju eseji u ovoj zbirci. Refleksiju o tome sadrži metafilozofski dodatak o filozofskom promašivanju svoga vremena u mislima u pandemiji korone u kojoj padaju 250. obljetnica Hegelova rođenja 1770. i 200. obljetnica njegova navodnog proglašenja kraja filozofije, kraja istine i kraja povijesti s letom ‘Minervine sove’ 1821. Sudbina pogovora nije to da je uvijek naknadno napisan, nego da bude prethodno pročitan.

Unutrašnju okosnicu i ishodište cjeline predstavlja prva studija koja je sadržajno općenitijeg teorijskog karaktera i predstavlja njihovu epistemološku podlogu. Ona sâma je višestruko proširena i razrađena verzija priloga za spomenuti simpozij, dok druge dvije predstavljaju odvjetke specijalnijih podtema prve studije iz koje su nastale. Uvodni dio prve i najopsežnije studije koji donosi pregled dijela suvremenih rasprava iz 1960-ih i sukoba oko humanizma i antihumanizma te novijeg posthumanizma, izdvojen je ovdje kao uvodna podloga za sve tri studije, dok zaključna razmatranja prve studije o programima posthumanizma sada čine “Epilog”. Kao zaokružene tematske cjeline sve tri studije mogu se čitati u nizu ili nezavisno jedna od druge, a povezane su zajedničkim motivima, međusobnim referencama i zajedničkom bibliografijom.

Naslov knjige Čovjek, ali najbolji, koji pripada trećoj studiji, odjek je naslova romana Kristiana Novaka Ciganin, ali najljepši, objavljenog 2016. Premda je naslov iznutra i autonomno motiviran postupnim razvojem rasprave o različitim koncepcijama humanizma od njegove afirmacije u renesansi do negacije u postmodernoj filozofiji u prvoj studiji, preko problema antisemitizma u najutjecajnijoj filozofiji 20. stoljeća Martina Heideggera, naslov se logično i neizbježno pojavio tek iz treće rasprave o paradigmatskom samorazumijevanju evropskih Roma i njihova statusa u povijesti filozofskih ideja.
(iz Predgovora)

Chapters

  • Predgovor
  • Proscenij
    Althusser, marksistički humanizam 1960-ih i Heideggerova sjena
  • I. Humanistička kontroverza. Još jednom o ‘racionalnosti’ holokausta
  • II. Eichmannov sindrom filozofije. Još jednom o Heideggerovoj “kritici nacionalsocijalizma”
  • III. ‘Čovjek, ali najbolji’. Romi u žrvnju radne, jezične i biološke teorije rase
  • IV. Epilog
    Što preostaje posthumanizmu ili kako razlikovati ‘perverzni i kvalitetni nomadizam’?
  • V. Postskriptum
    Filozofija i posthumanizam u doba korone. Kronika jednog debakla
  • Abstracts
  • Prethodne objave
  • Bibliografija
  • Indeks imenâ i naziva
  • O autoru

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biography

Borislav Mikulić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za filozofiju

Redovni profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje radi od 2001.
Područja istraživanja i predavanja: epistemologija, filozofska semiologija i historijska filozofija jezika, teorije diskursa i ideologije, filozofija psihoanalize, povijest zapadne filozofije te komparativna historija filozofskih ideja (evropska i indijska).
Objavljuje znanstvene radove u stručnim publikacijama i zbornicima radova te prijevode literature iz humanističkih znanosti s njemačkog, engleskog, francuskog i talijanskog. Od 1991. djelovao i kao publicist (Treći program Hrvatskog radija, Novi Danas, Nedjeljna Dalmacija, Arkzin, Slobodna Dalmacija, Forum.tm)

Downloads

Published

prosinca 2, 2021

Categories

License

License

Details about the available publication format: PDF

PDF

ISBN-13 (15)

978-953-175-971-7

Publication date (01)

2021

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-175-858-1

Publication date (01)

2021