Zbornik I. skupa hrvatske ranokršćanske arheologije (HRRANA)

Authors

Mirjana Sanader (ed)
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Domagoj Tončinić (ed)
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Iva Kaić (ed)
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Vinka Matijević (ed)
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
DOI: https://doi.org/10.17234/9789533790350

Synopsis

Episkopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja.

Chapters

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Mirjana Sanader, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. Mirjana Sanader rođena je u Splitu, gdje je i maturirala na Klasičnoj gimnaziji. Godine 1975. upisala je studij Klasične arheologije na Institut für klassische Archäologie der Universität Leopold Franzes u Innsbrucku (Austrija), na kojemu je 1983. g. promovirana obranivši doktorsku tezu Kerberos in der Antike. Godine 1993. započinje akademsku karijeru na Katedri za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1996.  napredovala je u zvanje docenta, a 1999. g. postaje izvanredni profesor. Godine 2000. postaje predstojnica Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju, a od 2002. g. je redoviti profesor. Od 2002. do 2005. godine obnašala je dužnost pročelnice Odsjeka za arheologiju. Zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju stekla je 2008. godine. Od veljače 2014. god. do umirovljenja predstojnica je Arheološkog zavoda Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Domagoj Tončinić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Domagoj Tončinić rođen je 6.7.1972. godine u Zagrebu. Osnovnu školu pohađao je u Frankfurtu na Majni i u Zagrebu, a realnu gimnaziju u Beču. Na Sveučilištu u Beču upisao je klasičnu arheologiju i povijest te je potom studij arheologije i povijesti nastavio na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2009. doktorirao je s temom Arhitektura rimskih legijskih logora. Od 2001. do danas zaposlen je na Filozofskom fakultetu. Održava nastavu iz rimske provincijalne, kasnoantičke i ranokršćanske arheologije na preddiplomskom i diplomskom studiju arheologije. Kao mentor sudjeluje u Poslijediplomskom doktorskom studiju arheologije te je kao predavač uključen u kolegije Stanje istraživanja u povijesti umjetnosti, arheologiji, etnologiji i antropologiji na Poslijediplomskom doktorskom studiju predmoderne povijesti. Područje njegovog užeg znanstvenog djelovanja je rimska provincijalna arheologija s naglaskom na rimsku vojsku i njenu arheološku ostavštinu.

Iva Kaić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Iva Kaić rođena je 1980. god. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. Diplomirala je 2005. god. na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iste se godine zaposlila u knjižnici Odsjeka za arheologiju na istome Fakultetu. Od 2008. do 2014. god. bila je zaposlena kao znanstvena novakinja na projektu Corpus Inscriptionum Latinarum quae in Croatia repertae sunt (130-0000000-0825, voditeljica projekta prof. dr. sc. Marina Milićević Bradač). Od 2009. god. sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju arheologije te terenske nastave pod mentorstvom prof. dr. sc. Mirjane Sanader na Katedri za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2013. god. pod mentorstvom prof. dr. sc. Mirjane Sanader s temom Rimski svijet u malome. Geme kao svjedočanstva svakodnevnog života. U 2018. god. izabrana je u nastavno-znanstveno zvanje docentice. Njen istraživački interes obuhvaća rimsku provincijsku, kasnoantičku i ranokršćansku arheologiju s užom specijalizacijom za rimsku gliptiku.

Vinka Matijević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Vinka Matijević (1986, Split, Hrvatska) titulu magistrice struke arheologije i povijesti stekla je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2016. god. obranila doktorski rad pod naslovom Tipologija i topografija kasnoantičkih grobova u arheološkom krajoliku srednje Dalmacije pod mentorstvom prof. dr. sc. M. Sanader. Od 2010. god. zaposlena je kao znanstveni novak-asistent na Katedri za rimsku provincijalnu, kasnoantičku i ranokršćansku arheologiju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2021. god. radi kao docent na istoj Katedri. Sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju te terenskoj nastavi. Od 2014. god. suradnica je na znanstveno-istraživačkim projektima koje financira HRZZ. Od 2017. god. sudjeluje u aktivnostima popularizacije znanosti. Do sada je sudjelovala na brojnim međunarodnim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Njen glavni istraživački interes usmjeren je na razdoblje kasne antike na istočnom Jadranu.

HRRANA

Downloads

PDF

Published

rujna 13, 2022

Categories

Copyright (c) 2022 autori

License

Creative Commons License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-175-785-0

Publication date (01)

2020

Physical Dimensions

Details about the available publication format: PDF

PDF

ISBN-13 (15)

978-953-379-035-0

Publication date (01)

2022