Pojmovni uvod u znanosti o govoru i razgovoru

Nastanak ovog priručnika značajnim je dijelom potaknut uvjerenjem da temeljni pojmovi fonetike i fonologije, ortoepije, ortofonije, sociološke analize razgovora, antropološke etnografije komunikacije i interakcijskog jezikoslovlja čiji su predmeti istraživanja govor u interakciji odnosno monološkoj upotrebi ili jezik u razgovornoj upotrebi trebaju biti definirani i na način koji izlazi izvan okvira ustaljenih sintagmi koje se uz pojedine pojmove vezuju gotovo jedno cijelo stoljeće. U prilog takvom načinu definiranja ide namjera da se pojmovi većim dijelom definiraju na osnovi vlastitih spoznaja dobivenih zahvaljujući stalnom doticaju sa autentičnim govornim podacima, a manjim dijelom na osnovi konzultiranja stručne literature. Sliku o pristupu izradi ovog pojmovnika trebao bi upotpuniti podatak o postojanju ambicije da se po mogućnosti svaki pojam oprimjeri, što dijagramima, što transkriptima dijelova razgovora u kojima se određeni fenomen pojavljuje, što na neki drugi način.

Ovaj pojmovnik je osim jezikom na kojem je napisan i primjerima kojima su pojmovi oprimjereni prilagođen našem čitatelju i spomenom znanstvenih pravaca, škola, teorija i metoda koje su utemeljili hrvatski znanstvenici, a da se uvijek ne spominju jednako značajni inozemni istovrsni pravci, škole itd. sve s ciljem da čitatelj makar nasluti bogatu tradiciju izučavanja i istraživanja govora u Hrvatskoj.

Bitno je napomenuti i da ovaj pojmovnik ne teži potpunosti u smislu iscrpljivanja svih pojmova govornih procesa, pogotovo onih neurofonetske domene, patologije govora ili forenzične fonetike, svih vrsta glasnika itd., nego je težnja usmjerena njegovoj elementarnosti. Opsežna fonetska znanstvena literatura na hrvatskom jeziku čitatelju, na svu sreću, nudi mogućnost nadograđivanja znanja o svakom ovdje definiranom pojmu koji se tiče monološke govorne upotrebe jezika. Stoga bi ovaj pojmovnik najviše trebao poslužiti početnicima u izučavanju govora i razgovora na određenom jeziku, u određenoj mjeri i izučavateljima i istraživačima sa područja koja se govorom i razgovorom bave posredno izučavajući i istražujući određene društvene pojave, fiziološke procese ljudskog organizma ili tehnologije primijenjene na čovjeku, ali i ljudima koji nisu ništa od navedenog i koji žele proširiti svoja znanja o dvama temeljnim ljudskim aktivnostima - govoru i razgovoru.

Autor se ispričava čitateljima na djelomičnoj nedosljednosti planirane podjele pojmova u lijevi stupac s pojmovima znanosti o govoru i desni stupac s pojmovima znanosti o razgovoru.