Građanska znanost

Authors

Tomislav Ivanjko
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti
https://orcid.org/0000-0002-0479-5395
Goran Zlodi
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti
https://orcid.org/0000-0003-0860-4469
Zoran Horvat
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju
https://orcid.org/0000-0001-5531-1541
DOI: https://doi.org/10.17234/9789533791333

Synopsis

Građanska znanost, u širem smislu, praksa je javne participacije i suradnje u znanstvenom istraživanju s ciljem povećanja znanstveno utemeljenog znanja. Iako je građanska znanost postojala stoljećima, termin „građanska znanost” skovan je 1990-ih i od tada dobiva na popularnosti. Izrastao iz područja sudjelovanja „građana amatera” u znanstvenim istraživanjima u nizu različitih disciplina te na temeljima primjene rada mnoštva (engl. crowdsourcing), danas je koncept građanske znanosti pozicioniran unutar šireg područja otvorene znanosti te je građanska znanost prepoznata kao utemeljen i validan pristup znanstvenim istraživanjima.

Postoji više područja na kojima građanska znanost donosi brojne prednosti za sudionike i istraživače. Međutim, primjena pristupa građanske znanosti ima i svoja ograničenja i izazove, uključujući osiguravanje kvalitete podataka, održavanje interesa i uključenosti građana te često, skepticizam znanstvene zajednice i nedostatak uspostavljenih potpornih struktura za financiranje i provođenje projekata. Kako bismo pružili čitateljima jasnoću, razumijevanje i orijentaciju u ovom dinamičnom području, sastavili smo ovu knjigu kao sveobuhvatan vodič kroz građansku znanost – od njezinih povijesnih korijena do suvremenih primjena i budućih perspektiva. Glavni cilj ove knjige obrazovati je i osnažiti istraživače, građane i voditelje radionica i programa građanske znanosti pružajući uvide u teorijske osnove, metode primjene i strategije za evaluaciju. Kroz detaljnu analizu ova knjiga pokušava razjasniti što građanska znanost zaista predstavlja, kako se razvijala tijekom vremena i kako se danas primjenjuje. Poseban naglasak stavljen je na važnost građanske znanosti u društvu kroz prikaz primjera njezinih primjena u humanističkim i društvenim istraživanjima u kojima se može olakšati prikupljanje podataka, potaknuti šira uključenost zajednice i poticati bolje razumijevanje društvenih fenomena.

Svaka cjelina ove knjige konstruirana je tako da čitatelj može steći sveobuhvatno razumijevanje građanske znanosti – od njezinih teorijskih temelja do praktičnih smjernica. Knjiga je dizajnirana tako da potakne daljnje istraživanje i raspravu o građanskoj znanosti doprinoseći njezinu kontinuiranom razvoju i implementaciji. Knjiga je koncipirana kroz šest komplementarnih poglavlja, polazeći od šireg povijesnog i konceptualnog određenja područja građanske znanosti pa do specifičnih odrednica primjene građanske znanosti u kontekstu društveno-humanističkih istraživanja.

Knjiga je nastala u okviru projekta Građanska znanost u društvenim i humanističkim istraživanjima: teorijski okvir i smjernice za primjenu koji je podržan sredstvima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Chapters

  • UVODNIK: ZAŠTO GRAĐANSKA ZNANOST?
    PDF
  • 1. GRAĐANSKA ZNANOST – POVIJEST, TEORIJA I SUVREMENI KONTEKST
    PDF
  • 1.1. Rani razvoj građanske znanosti – 17. i 18. stoljeće
  • 1.2. Profesionalizacija znanosti i participacija javnosti – 19. i 20. stoljeće
  • 1.3. Građanska znanost i rad mnoštva – 1990. – 2010
  • 1.4. Građanska znanost postaje znanstvena – 2010. – 2020
  • 1.5. Suvremeni europski okviri istraživanja građanske znanosti
  • 2. SUVREMENI KONCEPT GRAĐANSKE ZNANOSTI
    PDF
  • 2.1. Suvremeni koncept građanske znanosti
  • 2.2. Kategorizacije i tipologije građanske znanosti
  • 2.3. Načela i karakteristike građanske znanosti
  • 3. PLATFORME, INICIJATIVE I ALATI ZA PODRŠKU PROJEKTIMA GRAĐANSKE ZNANOSTI
    PDF
  • 3.1. Platforme građanske znanosti
  • 3.2. Pregled izabranih udruga i inicijativa građanske znanosti
  • 3.3. Pregled izabranih projekata i resursa za podršku projektima građanske znanosti
  • 3.4. Pregled izabranih alata za implementaciju projekata građanske znanosti
  • 4. PLANIRANJE, UPRAVLJANJE I IZAZOVI PROVOĐENJA PROJEKATA GRAĐANSKE ZNANOSTI
    PDF
  • 4.1. Planiranje projekata građanske znanosti
  • 4.2. Upravljanje projektima građanske znanosti
  • 4.3. Prednosti i izazovi provođenja projekata građanske znanosti
  • 4.4. Smjernice za implementaciju projekata građanske znanosti
  • 5. METODOLOGIJA I EVALUACIJA PROJEKATA GRAĐANSKE ZNANOSTI
    PDF
  • 5.1. Metode i pristupi istraživanjima građanske znanosti
  • 5.2. Prednosti i nedostaci istraživačkog pristupa građanske znanosti
  • 5.3. Metodološki okvir građanske znanosti
  • 5.4. Evaluacija građanske znanosti
  • 6. STUDIJA SLUČAJA: PROJEKT DIGISPORT
    PDF
  • 6.1. O projektu
  • 6.2. Hodogram suradnje građana, baštinske institucije i istraživača
  • 6.3. Metode u projektu DigiSport
  • 6.4. Evaluacija projekta DigiSport
  • 7. PRILOG: IZABRANI PROJEKTI GRAĐANSKE ZNANOSTI U DRUŠTVENIM I HUMANISTIČKIM ISTRAŽIVANJIMA
    PDF
  • O AUTORIMA
    PDF
  • ZAHVALE
    PDF

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Tomislav Ivanjko, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti

Rođen je 1984. godine u Zaboku. Završio je studij informacijskih znanosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2008. godine. Doktorirao je 2015. godine na poslijediplomskom doktorskom studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti, a 2017. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2023. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je Katedre za organizaciju znanja. Njegovi znanstveni interesi usmjereni su na praktične i teorijske aspekte utjecaja novih tehnologija u baštinskom području, s posebnim naglaskom na korištenje društvenog softvera, rada mnoštva, građanske znanosti i igrifikacije u području organizacije znanja u digitalnom okruženju.

Goran Zlodi, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti

Rođen je 1972. godine u Zagrebu. Završio je studij informacijskih znanosti i češkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i zaposlen od 1998. godine na Katedri za muzeologiju Odsjeka za informacijske znanosti. Magistrirao je 2003. godine radom Muzejska vizualna dokumentacija u digitalnom obliku, a doktorirao 2007. godine radom Mogućnosti uspostavljanja interoperabilnosti među shemama metapodataka u muzejskom okruženju. Izvodi nastavu iz kolegija vezanih uz informacijsku tehnologiju u muzejima, dokumentaciju u muzejima, virtualne muzeje i metapodatke za upravljanje gradivom. Područja znanstvenog interesa su mu metapodaci, interoperabilnost, muzejska dokumentacija, kontrolirani rječnici, virtualni muzeji, rad mnoštva (posebno u području zaštite digitalne baštine) i građanska znanost. Autor je i koautor niza znanstvenih, stručnih i preglednih radova, suradnik na domaćim i međunarodnim projektima te član programskih i organizacijskih odbora skupova iz navedenih područja. Aktivan je sudionik razvoja stručne muzejske zajednice u Hrvatskoj i savjetnik u procesima digitalizacije hrvatske kulturne baštine.

Zoran Horvat, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju

Rođen je 1986. godine u Varaždinu gdje je završio osnovnu školu i prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Studij matematike završio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je 2019. godine na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s temom Didaktičko-metodičke kompetencije nastavnika matematike pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Ante Kolaka. Radio je kao nastavnik matematike u srednjoj školi, kao vanjski suradnik Centra za obrazovanje nastavnika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a trenutačno je u znanstveno-nastavnom zvanju docenta zaposlen na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u izvođenju nastave na kolegijima iz područja metodologije i statistike pedagogijskih istraživanja, a šire područje interesa su didaktika, školska pedagogija, građanska znanost, pedagogija sporta i matematičko obrazovanje.

Downloads

PDF

Published

12. siječnja 2024.

Categories

Copyright (c) 2024 autori

License

Creative Commons License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Details about this monograph

ISBN-13 (15)

978-953-379-133-3

Publication date (01)

2024