Pogled u rumunjsku sintaksu: zavisna rečenica

Authors

Dražen Varga
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za romanistiku
Mirna Bičanić
Zagreb
https://orcid.org/0000-0003-1934-9045
DOI: https://doi.org/10.17234/9789533792255

Synopsis

Rečenicu shvaćamo kao entitet izgrađen oko glagolske jezgre predikata aktualizirane subjektom, kojem pripadaju svi funkcionalni elementi podređeni neposredno ili posredno glagolskoj jezgri. Bilo koji od tih funkcionalnih elemenata, osim same glagolske jezgre predikata, može biti zamijenjen rečeničnim entitetom, nečim što je i samo rečenica. Subordinatori odražavaju bit nastanka zavisnih rečenica, bit procesa subordinacije. Subordinatori, kao i druga obilježja rumunjskih zavisnih rečenica, promotreni su u okvirima Romanije. Ponuđen je način kvantificiranja uočenih razlika između rumunjskog i drugih romanskih idioma, kao i dijakronijsko tumačenje današnjeg stanja u rumunjskim zavisnim rečenicama. Rumunjski se, možemo zaključiti, prema odabranom kriteriju, procesu subordinacije i svojstvima zavisnih rečenica, unatoč specifičnostima bitno ne razlikuje od većine romanskih idioma.

Chapters

  • 1. UVOD
    PDF
  • 2. REČENICA I ZAVISNA REČENICA
    PDF
  • 2.1. Rečenica
  • 2.2. Subordinacija i zavisna rečenica
  • 3. RUMUNJSKI U OKVIRIMA ROMANIJE
    PDF
  • 3.1. Zavisne rečenice primarnih funkcija
  • 3.2. Zavisne priložne rečenice
  • 3.3. Zavisne atributne rečenice
  • 3.4. Ostale zavisne rečenice
  • 4. KVANTIFICIRANJE RAZLIKA
    PDF
  • 5. RUMUNJSKI I LATINSKI
    PDF
  • 5.1. Indirektni govor u latinskome
  • 5.2. Indirektna pitanja u latinskome
  • 5.3. Rečenice s quod i infinitivom
  • 5.4. Nastanak univerzalnog romanskog subordinatora che/ke
  • 5.5. Indirektni govor u rumunjskome – specifičnosti
  • 5.6. Rumunjski subordinatori u neupravnome govoru
  • 6. ZAKLJUČAK
    PDF
  • 7. BIBLIOGRAFSKI NAVODI
    PDF

Downloads

Author Biographies

Dražen Varga, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za romanistiku

Rođen je 8. rujna 1961. u Novoj Gradiški, gdje je završio osnovnu i srednju školu. 1986. diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (smjer Razmjena i tržište), a 1990. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (zvanje profesor španjolskog i francuskog jezika i književnosti). Na istom je Fakultetu 1997. završio Slobodni studij švedskog jezika.. Od 01. rujna 1992. zaposlen je u Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na Fakultetu je 1995. obranio magistarski rad, a 1998. i doktorsku disertaciju. U nastavi kao i u znanstvenom radu posebno se bavi pitanjima poredbene romanske, francuske te opće sintakse, ali i drugim pitanjima – epistemološkim, teoretskim i metodološkim – romanske i opće lingvistike. Danas je, u zvanju redovitog profesora, nositelj i izvođač sljedećih kolegija: Uvod u francusku sintaksu, Sintaksa složene rečenice, Sintaksa rumunjskog jezika, Romanski jezici i vulgarni latinitet, Uvod u balkansku arealnu lingvistiku.

Mirna Bičanić, Zagreb

Rođena je 20. siječnja 1981. u Zagrebu, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. 2020. diplomirala je latinski jezik i rimsku književnost (istraživački smjer), kao i rumunjski jezik i književnost (opći smjer) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (zvanje magistra latinskog i rumunjskog jezika i književnosti). Na istom je Fakultetu 2020. godine upisala doktorski studij lingvistike. U znanstvenom radu bavi se vulgarnim latinskim, položajem istrorumunjskog unutar jezika balkanskoga jezičnoga saveza, kao i karakteristikama latinske i rumunjske povijesne morfosintakse u odnosu na zapadne romanske jezike. Temu doktorske disertacije „Svojstva balkanskoga jezičnoga saveza u istrorumunjskome” obranila je 1. veljače 2024. Osim znanstvenim radom, bavi se i sudskim prevođenjem te je nakon završene obuke za sudske tumače pri Županijskom sudu u Zagrebu 2021. postala stalnom sudskom tumačicom za latinski, rumunjski i engleski jezik.

Downloads

PDF

Published

11. ožujka 2025.

Categories

Copyright (c) 2025 Dražen Varga, Mirna Bičanić

License

Creative Commons License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Details about this monograph

ISBN-13 (15)

978-953-379-225-5

Publication date (01)

2025