Misliti kamerom: teorije i prakse vizualne etnografije

Authors

Tanja Bukovčan
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
https://orcid.org/0000-0003-1970-8044
Aleksej Gotthardi-Pavlovsky
Hrvatska radiotelevizija

Synopsis

Može li film biti znanstveni alat? Može li kamera postati istraživački instrument etnologije i antropologije? Dok je filmska umjetnost s pravom tvrdila da je to posao redatelja, dugo se smatralo da etnografski film – svojevrsni disciplinarni ogranak dokumentarnog filma – može stvoriti samo etnolog/antropolog. No, ova knjiga ruši tu akademsku utopiju!

Digitalna tehnologija revolucionirala je vizualnu metodologiju u istraživanjima. Više ne govorimo samo o filmu – etnolozi i antropolozi danas istražuju nove formate i perspektive, brišući granice između znanosti, umjetnosti i medija, između samog procesa stvaranja znanja i njegovog konačnog izraza. Vizualni mediji donose sasvim novi interpretacijski kontekst, otvaraju pitanja autora, autorstva i autoriteta, te omogućuju senzorno prenošenje iskustava drugih. Vizualna etnografija tako postaje moćan alat za nadogradnju i produbljivanje temeljnih etnoloških i antropoloških istraživanja – daleko izvan početnih okvira!

Autori knjige, Tanja Bukovčan i Aleksej Gotthardi-Pavlovsky, nude jedinstven uvid u teoriju i praksu ovog interdisciplinarnog polja. Ova knjiga nije priručnik za snimanje filmova – ali ako želite razumjeti kako se vizualni mediji mogu koristiti za znanstveno promišljanje u društvenim i humanističkim znanostima, ovo je neizostavno štivo.

Istražite evoluciju vizualne antropologije i vizualne etnografije, od njezinih početaka u svijetu i u Hrvatskoj, sve do današnjih dana!
Knjiga dostupna u otvorenom pristupu – preuzmite je i mislite kamerom!

Chapters

  • Predgovor
  • Uvod
  • ETNOGRAFIJA + FILM = ETNOGRAFSKI FILM?
  • Vrste, tipovi i oblici vizualne etnografije
  • Film, magija i neuroznanost
  • VIZUALNI MEDIJI U ANTROPOLOŠKIM I ETNOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA
  • Počeci uporabe vizualnih metoda u antropološkim istraživanjima
  • Počeci kinematografskih prikazivanja u Hrvatskoj
  • Kolonijalni susreti i prvi etnografski filmovi
  • Bez kolonijalnog drugog: kako je počeo etnografski film kod kuće
  • Andrija Štampar i film u službi narodnog zdravlja
  • Taj važan Jedan dan
  • Milovan Gavazzi – čovjek s kamerom
  • PRVE TEORIJE ANTROPOLOŠKOG FILMA I PROMJENE PARADIGMI
  • Egzotika, kino-oko i teorija filma
  • Margaret Mead i/ili Gregory Bateson – antropologija i/ili film
  • Četrdesete u Hrvatskoj – od Hrvatskog slikopisa do Jadran filma
  • Jean Rouch – promjena paradigme
  • Od pustinje Kalahari do institucionalizacije etnografskog filma
  • Mlade snage i mlada televizija u Hrvatskoj
  • PROFESIONALIZACIJA VIZUALNE ANTROPOLOGIJE – FILMOVI I INSTITUCIJE
  • Jedno ljeto, Mrtve ptice, sjekire i pogled kroz tuđe oči
  • Kod nas doma - etnologija, tradicija, folklor
  • Rezolucije, profesionalizacija i kraj početka
  • O tikvicama, bičvama, ljudima i karnevalima
  • PREMA 21. STOLJEĆU
  • Postmodernizam, sudjelujuća kinematografija i MacDougallovi
  • Profesionalizacija i institucionalizacija vizualne antropologije u Hrvatskoj
  • Vizualne antropologinje, teoretičarke i filmašice 21. stoljeća
  • Moć festivala
  • Kojim ćemo putem dalje?
  • KAKO NAPRAVITI VIZUALNU ETNOGRAFIJU?
  • Odjavna špica
  • BIBLIOGRAFIJA

Downloads

Author Biographies

Tanja Bukovčan, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju

Zaposlena je kao izvanredna profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je i doktorirala 2008 godine. Predaje kolegije iz područja vizualne i medicinske antropologije, što su glavna područja njenog znanstvenog interesa. Postdoktorsko istraživanje iz medicinske humanistike završila je na Sveučilištu u Edinburghu  2010. godine. Kolegije iz kulturne antropologije i pojedine teme iz medicinske antropologije predavala je i na Tekstilno-tehnološkom i na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te na Sveučilištu u Ljubljani.

Bila je pročelnica Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju i prodekanica za nastavu i studente Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te članica Senata Sveučilišta u Zagrebu i Vijeća društveno-humanističkog područja. Od 2017. godine redovita je članica Znanstvenog vijeća za antropologijska istraživanja HAZU.

Sudjelovala je na više od 30 međunarodnih znanstvenih konferencija. Bila je i organizatorica konferencija s međunarodnim sudjelovanjem, te članica znanstvenih odbora. Kao predsjednica/članica žirija, selekcija ili voditeljica okruglih stolova sudjelovala je na brojnim festivalima etnografskog filma u zemlji i inozemstvu (Rovinj, Beograd, Đakovo, Ljubljana, Kratovo).

Aleksej Gotthardi-Pavlovsky, Hrvatska radiotelevizija

Diplomirao je na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine. Magistrirao je 2009.g. na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, s temom „Hrvatska etnografska audiovizualna produkcija u okviru svjetskih dostignuća“. U lipnju 2012.g. doktorirao je na istom odsjeku, a taj je doktorski rad, 2014. godine, u izdanju Naklade Ljevak, objavljen kao knjiga, pod naslovom „Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj: Zašto ih (ne) volimo?“

Od 1990. godine radi na HRT-u/HTV-u kao scenarist, a zatim i kao urednik televizijskih emisija o tradicijskoj i popularnoj kulturi. Dosad je potpisao i supotpisao, oko stotinu i osamdeset scenarija dokumentarnih, te igrano i glazbeno-dokumentarnih televizijskih emisija; kao urednik potpisuje ih i više (dvjestotinjak), a trima je bio i redateljem. U razdoblju od 1996. do 2024. godine oko 50 dokumentarnih emisija (filmova) kojima je bio urednikom i/ili ko-scenaristom prikazano je na međunarodnim filmskim festivalima, među kojima je njih dvadesetak nagrada dobilo nagrade (od toga dva grand-prix-a) ili priznanja.

Objavljuje stručne i znanstvene članke u hrvatskim etnološkim časopisima. Član je i Hrvatskog etnološkog društva, a u razdoblju 1999 –2003. bio je i njegovim predsjednikom.

Član je i Hrvatskog novinarskog društva, a tijekom razdoblja 2015 - 2019.g. bio je predsjednikom njegovog Novinarskog vijeća časti. U sadašnjem je, aktualnom mandatu član Izvršnog odbora HND-a.

Downloads

Published

12. ožujka 2025.

Details about the available publication format: PDF

PDF

ISBN-13 (15)

978-953-379-229-3

Publication date (01)

2025

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-379-022-0

Publication date (01)

2023

Physical Dimensions