Poglavlja iz romanske filologije: u čast akademiku Augustu Kovačecu o njegovu 80. rođendanu

Mirjana Polić Bobić; Marijana Mišetić; Nevia Raos; Nicolae Saramandu; Nina Lanović; Maslina Ljubičić; Maša Musulin; Petar Radosavljević; Sanja Šoštarić; Goran Filipi; Ida Raffaelli; Petar Atanasov; Gorana Bikić-Carić; Majda Bojić; Tomislava Bošnjak Botica; Zrinka Jelaska; Karlo Budor; Barbara Buršić-Giudici; Alberto Giudici; Clara Căpăţînă; Darja Damić Bohač; Ivana Franić; Mario Grčević; Davor Gvozdić; Vinko Kovačić; Nina Lanović; Evaine Le Calve Ivičević; Maslina Ljubičić; Smiljka Malinar; Jela Maresić; Maja Matasović; Gordana Matić; Ranko Matasović; Mira Menac-Mihalić; Anita Celinić; Anja Nikolić-Hoyt; Ivana Olujić; Lidija Orešković Dvorski; Bogdanka Pavelin Lešić; Ivica Peša Matracki; Jurica Polančec; Sandra Požar; Petar Radosavljević; Daliborka Sarić; Anita Skelin Horvat; Maša Musulin; Sanja Šoštarić; Nikica Talan; Sandra Tamaro; Suzana Todorović; Marija Turk; Dražen Varga; Zvjezdana Vrzić; Silvana Vranić; Nikola Vuletić; Maja Zovko; Nada Županović Filipin

doi:10.17234/9789531758819

Poglavlja iz romanske filologije: u čast akademiku Augustu Kovačecu o njegovu 80. rođendanu

Authors

Nina Lanović (ed), Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu; Maslina Ljubičić (ed), Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu; Maša Musulin (ed), Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu; Petar Radosavljević (ed), Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu; Sanja Šoštarić (ed), Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819

Synopsis

Ovaj zbornik radova napisan je u čast akademiku Augustu Kovačecu u povodu njegova 80. rođendana. Akademik prof. emeritus dr. sc. August Kovačec radio je na Odsjeku za romanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1962. do 2007. godine. Predavao je romansku lingvistiku, povijest francuskoga, španjolskoga i rumunjskoga jezika, istrorumunjski, starofrancusku književnost te kolegije iz područja opće i romanske filologije na poslijediplomskom studiju lingvistike. Radove u ovome zborniku napisali su profesorovi suradnici, kolege, učenici i prijatelji s kojima je godinama nesebično dijelio svoje znanje i motivaciju. Pokriva širok raspon tema povezanih sa znanstvenim interesima profesora Kovačeca, ponajprije sa sveobuhvatnoga područja romanske filologije. Osim lingvistike – dijalektologije, etimologije, leksikologije, kontaktne lingvistike, frazeologije, semantike, sintakse i glotodidaktike – zastupljena je i književnost te prevoditeljstvo. Prilozi su pisani na hrvatskome i na svim romanskim jezicima.

Chapters

Sadržaj

PDF
Uvodno slovo

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.01

PDF
Tabula gratulatoria

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.02

PDF
August Kovačec:
nacrtak za životopis o njegovu osamdesetom rođendanu

Mirjana Polić Bobić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.03

PDF
August Kovačec – bibliografija radova (1962.-2018.)

Marijana Mišetić, Nevia Raos

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.04

PDF
Profesorul August Kovačec

Nicolae Saramandu

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.05

PDF
Kovačec

Goran Filipi

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.06

PDF
Što znači učiti lingvistiku ili od strukturalizma do kognitivne lingvistike i natrag

Ida Raffaelli

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.07

PDF
Locul dialectului meglenoromân în limba românã

Petar Atanasov

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.08

PDF
Les concepts derrière le subjonctif – quelques particularités dans quatre langues romanes

Gorana Bikić-Carić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.09

PDF
Viagens da memória:
espaço e lembrança em Milton Hatoum

Majda Bojić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.10

PDF
Načela kategorizacije glagolskih skupina i vrsta u hrvatskom, francuskom i rumunjskom jeziku

Tomislava Bošnjak Botica, Zrinka Jelaska

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.11

PDF
Noción de izquierdo y derecho en la lexicología española

Karlo Budor

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.12

PDF
Cenni sulla toponomastica di Sissano d’Istria

Barbara Buršić-Giudici, Alberto Giudici

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.13

PDF
Modălitaţi gramaticale şi lexicale de exprimare a spaţiului în română şi croată

Clara Căpăţînă

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.14

PDF
Le retour à la grammaire dans l’enseignement des langues étrangères

Darja Damić Bohač

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.15

PDF
Istrorumunjski astronimi:
nazivi koji se tiču sunca i mjeseca

Goran Filipi

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.16

PDF
Elementi dubrovačkoga idioma u hrvatskome stupcu hrvatsko-francuskog rječnika Dayrea, Deanovića i Maixnera

Ivana Franić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.17

PDF
Hrvatski etnonimi i glotonimi na razmeđi kultura i civilizacija na istoku hrvatskoga kulturnoga prostora

Mario Grčević

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.18

PDF
Valha-nos o género discursivo:
uma reflexão sobre classificação textual

Davor Gvozdić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.19

PDF
Trojezična gramatika fra Gašpara Vinjalića:
struktura i usporedba

Vinko Kovačić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.20

PDF
Konceptualizacija mora kao prirodne sile u portugalskoj frazeologiji

Nina Lanović

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.21

PDF
Traductologie en Croatie:
panorama et état des lieux

Evaine Le Calve Ivičević

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.22

PDF
O leksemu garma u govorima u Hrvatskoj i u moliškohrvatskome dijalektu

Maslina Ljubičić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.23

PDF
La costa orientale dell’Adriatico nei Verbali d’inchiesta dell’Atlante Linguistico Italiano

Smiljka Malinar

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.24

PDF
O nekim aspektima značenja imeničkih umanjenica u kajkavskome narječju

Jela Maresić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.25

PDF
Romanizmi s početnim ž- u hrvatskome jeziku

Maja Matasović, Ranko Matasović

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.26

PDF
De Esopo a los fabulistas contemporáneos anglo e iberoamericanos:
Los personajes fabulísticos en su itinerario diacrónico

Gordana Matić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.27

PDF
Geolingvistički pogled na infinitiv i supin u govorima hrvatskoga jezika u Hrvatskoj

Mira Menac-Mihalić, Anita Celinić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.28

PDF
Nestati gubeći se u obrisu:
o iščezlim devetnaestostoljetnim pridjevima i prilozima hrvatskoga jezika, njihovim tvorbenim obrascima, semantici i stilskoj jedrini

Anja Nikolić-Hoyt

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.29

PDF
Mioriţa u novijoj rumunjskoj pisanoj književnosti – Mircea Nedelciu, Dan Lungu

Ivana Olujić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.30

PDF
Suodnos konektora i interpunkcije u hrvatskom i francuskom znanstvenom diskursu

Lidija Orešković Dvorski

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.31

PDF
Znanstveni prinos profesora Augusta Kovačeca sagledavanju djela profesora Petra Guberine: uz 80. godišnjicu rođenja Augusta Kovačeca

Bogdanka Pavelin Lešić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.32

PDF
Kategorija vremena u talijanskome i hrvatskome jeziku

Ivica Peša Matracki

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.33

PDF
Povratni medij:
u strukturi kategorije i njezinu dijakronijskom razvoju

Jurica Polančec

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.34

PDF
Tragovi krčkorumunjskih govornika u pragmatičnoj glagoljskoj pismenosti franjevaca trećoredaca na otoku Krku

Sandra Požar

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.35

PDF
Posebnosti govora Bajaša iz Kutine

Petar Radosavljević

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.36

PDF
Quelques considérations sur les rapports linguistiques slavo-roumains

Nicolae Saramandu

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.37

PDF
Kulminirane aktivnosti u portugalskom i hrvatskom

Daliborka Sarić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.38

PDF
Nema ništa vidjeti sa španjolskim – Un esbozo de los calcos hispanocroatas

Anita Skelin Horvat, Maša Musulin

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.39

PDF
Pierre Loti et ses fantômes d’Orient:
analyse imagologique

Sanja Šoštarić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.40

PDF
Glazba u portugalskoj književnosti:
književnost u portugalskoj glazbi

Nikica Talan

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.41

PDF
Podrijetlo romanskih posuđenica iz vojne terminologije u boljunskim govorima

Sandra Tamaro

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.42

PDF
Voci istrovenete isolane pertinenti alle tradizioni e a vita, matrimonio e famiglia

Suzana Todorović

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.43

PDF
O semantičkoj prilagodbi i promjenama u posuđenicama i prevedenicama u hrvatskome jeziku

Marija Turk

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.44

PDF
Pogled u poredbenu romansku sintaksu

Dražen Varga

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.45

PDF
Uporaba infinitiva u istrorumunjskom žejanskom dijalektu i u munskom čakavskom govoru

Zvjezdana Vrzić, Silvana Vranić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.46

PDF
Una carta en judeoespañol de Sarajevo (1732)

Nikola Vuletić

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.47

PDF
El Mediterráneo soñado y la mutilación del paisaje en Crematorio de Rafael Chirbes

Maja Zovko

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.48

PDF
Romanizmi u govoru Rogoznice:
promjene u leksiku krajem 20. i početkom 21. stoljeća

Nada Županović Filipin

DOI: https://doi.org/10.17234/9789531758819.49

PDF

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Nina Lanović, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Nina Lanović je rođena 1967. u Zagrebu. Diplomirala je španjolski jezik i književnost te komparativnu književnost 1994. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; 1992. završava i slobodni studij portugalskog jezika i književnosti. Magistrirala je 2002., a doktorirala 2012. iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polja filologije, grane romanistike, na Sveučilištu u Zagrebu.
Od 1994. do 1997. radila je u Veleposlanstvu RH u Portugalu. Od 1997. je u suradničkom zvanju asistenta i višeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, zaposlena na Odsjeku za romanistiku (Katedra za portugalski jezik i književnost) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2013. je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području humanističkih znanosti – polje filologija. 2014. je izabrana (i 2019. reizabrana) u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docentice za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana romanistika, a 2025. izabrana na znanstveno-nastavno radno mjesto izvanredne profesorice u znanstvenom području humanističkih znanosti, polju jezikoslovlje. Bavi se književnim i stručnim prevođenjem s portugalskog i španjolskog jezika.

Maslina Ljubičić, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirala je talijanski i španjolski jezik i književnost, te kao paralelan studij engleski i francuski jezik i književnost. Magistrirala je na istome fakultetu 1981., a doktorirala 1989. godine. Od 2011. redovita je profesorica u trajnome zvanju Sveučilišta u Zagrebu, a od 2024. naslovna redovita profesorica u trajnome izboru Sveučilišta u Splitu. Od 1990. sudjeluje u nastavi poslijediplomskoga studija lingvistike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Na poslijediplomskome stručnom prevoditeljskom studiju istoga fakulteta bila je voditeljica kolegija Vrste tekstova i prevođenje. Od 2012. predaje na poslijediplomskome studiju Filozofskoga fakulteta u Splitu. Pod njezinim je mentorstvom na Filozofskome fakultetu u Zagrebu obranjeno stotinjak diplomskih radova, pet magistarskih radova i šest doktorskih disertacija, a bila je mentorica i obranjene doktorske disertacije na Filozofskome fakultetu u Splitu i doktorske disertacije na Filozofskome fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Glavni su joj znanstveni interesi kontaktna lingvistika, leksikologija, frazeologija i paremiologija. U listopadu 1991. u Pisi dodijeljena joj je nagrada za promicanje talijanske kulture Premio Ascarelli Zaklade Galileo Galilei dei Rotary Club Italiani. Objavila je dvije knjige, Studije o prevođenju 2000. i Posuđenice i lažni parovi. Hrvatski, talijanski i jezično posredovanje 2011. (drugo, elektroničko izdanje 2020.) te preko 80 znanstvenih radova u hrvatskim i stranim publikacijama. Izlagala je na stotinjak međunarodnih znanstvenih skupova. Bila je voditeljica dvaju nacionalnih i više sveučilišnih i institucijskih kontrastivnih i kontaktoloških projekata. Od 2005. surađivala je na velikome istraživačkom projektu Widespread Idioms in Europe and Beyond, a od 2016. na projektu Widespread Idiomatic and Formulaic Constructions, oba pod vodstvom Elisabeth Piirainen (1943.-2017.). Od 2019. do 2021. bila je suradnica nacionalnoga projekta Govori Makarskoga primorja – dijakronija i sinkronija voditeljice Ivane Kurtović Budja. Trenutno surađuje na projektu ZaGovor – digitalni repozitorij govora koji se nalaze u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (NPOO - Next Generation EU) iste voditeljice. Od 2002. glavna je urednica znanstvenoga časopisa Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia. Članica je Associação Internacional de Paremiologia / International Association of Paremiology (AIP-IAP) i Associazione Italiana di Fraseologia e Paremiologia (Phrasis).

Maša Musulin, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Maša Musulin rođena je 1976. u Zagrebu. Diplomirala je 2002. hrvatski jezik i književnost i španjolski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala 2014. godine na Poslijediplomskome znanstvenome studiju lingvistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.
Od 2011. radi kao vanjska suradnica na Odsjeku za romanistiku, na Katedri za španjolski jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2013. do 2023. u zvanju više predavačice. U znanstveno zvanje znanstvene suradnice izabrana je 2016., a 2023. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Od ak. god. 2023./2024. predstojnica je Katedre za španjolski jezik.

Objavila je tridesetak znanstvenih i stručnih članaka, dva poglavlja u knjizi te je izlagala na 30-ak znanstvenih skupova.

Petar Radosavljević, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Petar Radosavljević rođen je 1978. u Varaždinu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 2002. diplomirao je njemački jezik i književnost i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a tijekom studija je pohađao fakultativnu nastavu rumunjskoga. Doktorsku disertaciju „Jezik Roma Bajaša na teritoriju Republike Hrvatske“ obranio je 2010. Od 2004. - 2015. bio je znanstveni novak - asistent, odnosno viši asistent na Katedri za rumunjski jezik i književnost Odsjeka za romanistiku. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika izabran je 2013., a 2015. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta te 2021. u izvanrednog profesora. Od ak. god. 2020./2021. predstojnik je Katedre za rumunjski jezik i književnost. Objavio je tridesetak znanstvenih članaka i poglavlja u knjizi te nekoliko stručnih radova, izlagao je na četrdesetak znanstvenih skupova, suurednik je jedne knjige i objavio je znanstvenu monografiju o bajaškom rumunjskom.

Sanja Šoštarić, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Rođena je 1964. godine u Mostaru. Osnovnu školu i jezičnu gimnaziju završila je u Zagrebu. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i francuski jezik i književnost (1987.) te bibliotekarstvo (1990.). Na istom je fakultetu 2016. i doktorirala s temom „Recepcija književnokritičkoga i romanesknoga opusa Paula Bourgeta u Francuskoj od 1881. do 1914.“ Na temelju doktorskog rada 2017. je objavila knjigu Od slave do zaborava: recepcija književnokritičkoga i romanesknoga opusa Paula Bourgeta.

Od 1987. radila je kao profesorica francuskoga jezika i knjižničarka u nekoliko zagrebačkih osnovnih i srednjih škola, potom kao knjižničarka u Knjižnici Odsjeka za romanistiku. Od 2004. zaposlena je kao lektorica francuskoga jezika na Odsjeku za romanistiku. God. 2019. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvene suradnice u znanstvenom području humanističkih znanosti – polje filologija. Stručno se usavršavala na Institut Libre Marie Haps (Bruxelles) i Institut Supérieur d’Interprétation et de Traduction (Pariz). Dosad je bila mentorica više od trideset diplomskih radova. Objavljuje znanstvene i stručne radove, uglavnom o temama iz francuske književnosti i gramatike francuskoga jezika. Bavi se prevođenjem znanstvenih tekstova i književnih djela s francuskoga na hrvatski jezik.

Downloads

PDF

Published

24. travnja 2025.

License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Details about the available publication format: PDF

PDF

ISBN-13 (15)

978-953-175-881-9

Publication date (01)

2025

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-175-711-9

Publication date (01)

2018

Poglavlja iz romanske filologije: u čast akademiku Augustu Kovačecu o njegovu 80. rođendanu

Authors

Synopsis

Chapters

Downloads

Author Biographies

Downloads

Published

Categories

License

Details about the available publication format: PDF

ISBN-13 (15)

Publication date (01)

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

Publication date (01)

Physical Dimensions

Jezik / Language

Informacije