Poglavlja iz romanske filologije: u čast akademiku Augustu Kovačecu o njegovu 80. rođendanu

Authors

Nina Lanović (ed), Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu; Maslina Ljubičić (ed), Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu; Maša Musulin (ed), Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu; Petar Radosavljević (ed), Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu; Sanja Šoštarić (ed), Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Synopsis

Ovaj zbornik radova napisan je u čast akademiku Augustu Kovačecu u povodu njegova 80. rođendana. Akademik prof. emeritus dr. sc. August Kovačec radio je na Odsjeku za romanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1962. do 2007. godine. Predavao je romansku lingvistiku, povijest francuskoga, španjolskoga i rumunjskoga jezika, istrorumunjski, starofrancusku književnost te kolegije iz područja opće i romanske filologije na poslijediplomskom studiju lingvistike. Radove u ovome zborniku napisali su profesorovi suradnici, kolege, učenici i prijatelji s kojima je godinama nesebično dijelio svoje znanje i motivaciju. Pokriva širok raspon tema povezanih sa znanstvenim interesima profesora Kovačeca, ponajprije sa sveobuhvatnoga područja romanske filologije. Osim lingvistike – dijalektologije, etimologije, leksikologije, kontaktne lingvistike, frazeologije, semantike, sintakse i glotodidaktike – zastupljena je i književnost te prevoditeljstvo. Prilozi su pisani na hrvatskome i na svim romanskim jezicima.

Chapters

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Nina Lanović, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Nina Lanović je rođena 1967. u Zagrebu. Diplomirala je španjolski jezik i književnost te komparativnu književnost 1994. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; 1992. završava i slobodni studij portugalskog jezika i književnosti. Magistrirala je 2002., a doktorirala 2012. iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polja filologije, grane romanistike, na Sveučilištu u Zagrebu.
Od 1994. do 1997. radila je u Veleposlanstvu RH u Portugalu. Od 1997. je u suradničkom zvanju asistenta i višeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, zaposlena na Odsjeku za romanistiku (Katedra za portugalski jezik i književnost) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2013. je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području humanističkih znanosti – polje filologija. 2014. je izabrana (i 2019. reizabrana) u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docentice za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana romanistika, a 2025. izabrana na znanstveno-nastavno radno mjesto izvanredne profesorice u znanstvenom području humanističkih znanosti, polju jezikoslovlje. Bavi se književnim i stručnim prevođenjem s portugalskog i španjolskog jezika.

Maslina Ljubičić, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirala je talijanski i španjolski jezik i književnost, te kao paralelan studij engleski i francuski jezik i književnost. Magistrirala je na istome fakultetu 1981., a doktorirala 1989. godine. Od 2011. redovita je profesorica u trajnome zvanju Sveučilišta u Zagrebu, a od 2024. naslovna redovita profesorica u trajnome izboru Sveučilišta u Splitu. Od 1990. sudjeluje u nastavi poslijediplomskoga studija lingvistike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Na poslijediplomskome stručnom prevoditeljskom studiju istoga fakulteta bila je voditeljica kolegija Vrste tekstova i prevođenje. Od 2012. predaje na poslijediplomskome studiju Filozofskoga fakulteta u Splitu. Pod njezinim je mentorstvom na Filozofskome fakultetu u Zagrebu obranjeno stotinjak diplomskih radova, pet magistarskih radova i šest doktorskih disertacija, a bila je mentorica i obranjene doktorske disertacije na Filozofskome fakultetu u Splitu i doktorske disertacije na Filozofskome fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Glavni su joj znanstveni interesi kontaktna lingvistika, leksikologija, frazeologija i paremiologija. U listopadu 1991. u Pisi dodijeljena joj je nagrada za promicanje talijanske kulture Premio Ascarelli Zaklade Galileo Galilei dei Rotary Club Italiani. Objavila je dvije knjige, Studije o prevođenju 2000. i Posuđenice i lažni parovi. Hrvatski, talijanski i jezično posredovanje 2011. (drugo, elektroničko izdanje 2020.) te preko 80 znanstvenih radova u hrvatskim i stranim publikacijama. Izlagala je na stotinjak međunarodnih znanstvenih skupova. Bila je voditeljica dvaju nacionalnih i više sveučilišnih i institucijskih kontrastivnih i kontaktoloških projekata. Od 2005. surađivala je na velikome istraživačkom projektu Widespread Idioms in Europe and Beyond, a od 2016. na projektu Widespread Idiomatic and Formulaic Constructions, oba pod vodstvom Elisabeth Piirainen (1943.-2017.). Od 2019. do 2021. bila je suradnica nacionalnoga projekta Govori Makarskoga primorja – dijakronija i sinkronija voditeljice Ivane Kurtović Budja. Trenutno surađuje na projektu ZaGovor – digitalni repozitorij govora koji se nalaze u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (NPOO - Next Generation EU) iste voditeljice. Od 2002. glavna je urednica znanstvenoga časopisa Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia. Članica je Associação Internacional de Paremiologia / International Association of Paremiology (AIP-IAP) i Associazione Italiana di Fraseologia e Paremiologia (Phrasis).

Maša Musulin, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Maša Musulin rođena je 1976. u Zagrebu. Diplomirala je 2002. hrvatski jezik i književnost i španjolski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala 2014. godine na Poslijediplomskome znanstvenome studiju lingvistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.
Od 2011. radi kao vanjska suradnica na Odsjeku za romanistiku, na Katedri za španjolski jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2013. do 2023. u zvanju više predavačice. U znanstveno zvanje znanstvene suradnice izabrana je 2016., a 2023. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Od ak. god. 2023./2024. predstojnica je Katedre za španjolski jezik.

Objavila je tridesetak znanstvenih i stručnih članaka, dva poglavlja u knjizi te je izlagala na 30-ak znanstvenih skupova. 

Petar Radosavljević, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Petar Radosavljević rođen je 1978. u Varaždinu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 2002. diplomirao je njemački jezik i književnost i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a tijekom studija je pohađao fakultativnu nastavu rumunjskoga. Doktorsku disertaciju „Jezik Roma Bajaša na teritoriju Republike Hrvatske“ obranio je 2010. Od 2004. - 2015. bio je znanstveni novak - asistent, odnosno viši asistent na Katedri za rumunjski jezik i književnost Odsjeka za romanistiku. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika izabran je 2013., a 2015. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta te 2021. u izvanrednog profesora. Od ak. god. 2020./2021. predstojnik je Katedre za rumunjski jezik i književnost. Objavio je tridesetak znanstvenih članaka i poglavlja u knjizi te nekoliko stručnih radova, izlagao je na četrdesetak znanstvenih skupova, suurednik je jedne knjige i objavio je znanstvenu monografiju o bajaškom rumunjskom.

Sanja Šoštarić, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Rođena je 1964. godine u Mostaru. Osnovnu školu i jezičnu gimnaziju završila je u Zagrebu. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i francuski jezik i književnost (1987.) te bibliotekarstvo (1990.). Na istom je fakultetu 2016. i doktorirala s temom „Recepcija književnokritičkoga i romanesknoga opusa Paula Bourgeta u Francuskoj od 1881. do 1914.“ Na temelju doktorskog rada 2017. je objavila knjigu Od slave do zaborava: recepcija književnokritičkoga i romanesknoga opusa Paula Bourgeta.

Od 1987. radila je kao profesorica francuskoga jezika i knjižničarka u nekoliko zagrebačkih osnovnih i srednjih škola, potom kao knjižničarka u Knjižnici Odsjeka za romanistiku. Od 2004. zaposlena je kao lektorica francuskoga jezika na Odsjeku za romanistiku. God. 2019. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvene suradnice u znanstvenom području humanističkih znanosti – polje filologija. Stručno se usavršavala na Institut Libre Marie Haps (Bruxelles) i Institut Supérieur d’Interprétation et de Traduction (Pariz). Dosad je bila mentorica više od trideset diplomskih radova. Objavljuje znanstvene i stručne radove, uglavnom o temama iz francuske književnosti i gramatike francuskoga jezika. Bavi se prevođenjem znanstvenih tekstova i književnih djela s francuskoga na hrvatski jezik.

Poglavlja iz romanske filologije

Downloads

Published

24. travnja 2025.

Categories

Details about the available publication format: PDF

PDF

ISBN-13 (15)

978-953-175-881-9

Publication date (01)

2025

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-175-711-9

Publication date (01)

2018

Physical Dimensions