Zbornik radova Sedmoga hrvatskoga slavističkoga kongresa, Šibenik 25. do 28. rujna 2019.

Authors

Bernardina Petrović (ed), Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu; Anđela Frančić (ed), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Lana Molvarec (ed), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Ivica Baković (ed), Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu; Marija Malnar Jurišić (ed), Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Synopsis

Pred vama je zbornik radova Sedmoga hrvatskog slavističkog kongresa koji se održao 25. – 28. rujna 2019. u Šibeniku.U zborniku su objavljena dva plenarna izlaganja i 64 dvostruko slijepo recenziranih radova razdijeljenih u sedam tematskih cjelina (1. Paleoslavistička i hrvatskoglagoljska problematika, 2. Slavenski kontekst hrvatskoga jezika i književnosti, 3. Kroatistika između zaboravljenih početaka i globalizacijskih izazova, 4. Mediteranska sastavnica hrvatskoga jezika, književnosti i kulture, 5. Slavenske dijaspore i suvremene migracije, 6. Dijete i djetinjstvo u znanosti, umjetnosti i kulturi i 7. Formalno i neformalno poučavanje slavenskih jezika, književnosti i kulture) i razvrstanih abecednim slijedom prezimena autora. Među tim su radovima 53 autorska rada i 13 suautorskih radova, što znači da 66 radova potpisuje ukupno 79 autora.

Chapters

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Bernardina Petrović, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Rođena je 24. prosinca 1965. u Vinkovcima gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Studij kroatistike završila je 1991., magistrirala je 1999., a doktorirala 2003. Od 1991. do 1993. radila je kao profesorica hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnoj i srednjoj školi. Stručni je ispit položila 1993. Od 1993. do 2004. bila je zaposlena u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU, a od 2004. zaposlena je na Katedri za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sada na znanstveno-nastavnome radnom mjestu redovite profesorice u trajnome izboru. Izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju kroatistike te na doktorskim studijima kroatistike, lingvistike i hrvatske kulture. Kao vanjska suradnica sudjelovala je u nastavi na Učiteljskome fakultetu (u ak. god. 2006./2007.) i Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (od ak. god. 2008./2009. do 2021./20022.). Uspostavila je i razvila suradnju Filozofskoga fakulteta s dvjema zagrebačkim sveučilišnim sastavnicama prirodoslovnih i tehničkih znanosti – s Biološkim odsjekom Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru projekta Genetikon i Zavoda za telekomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu na projektu PozdraviMe. Objavila je pet knjiga, osamdesetak radova u znanstvenim časopisima i zbornicima radova sa znanstvenih skupova te sudjelovala izlaganjima na sedamdesetak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Aktivno je sudjelovala u organizaciji nekoliko znanstvenih skupova i kongresa te u uređivanju znanstvenih i stručnih publikacija. Održala je sedamdesetak pozvanih predavanja na stručnim skupovima i seminarima, ljetnim školama i znanstvenopopularnim tribinama. Pokretačica je i od ak. god. 2017./2018. voditeljica poslijediplomskoga specijalističkog studija Primijenjena kroatistika Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U ak. god. 2014./2015. i 2015./2016. bila je pročelnica Odsjeka za kroatistiku, od ak. god. 2024./2025. predstojnica je Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku. Predsjednica je Etičkoga povjerenstva Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od ak. god. 2023./2024. Članica je Matičnoga odbora Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj  (2024. – 2028.). Bila je predsjednica Državnoga povjerenstva za provedbu Natjecanja iz hrvatskoga jezika učenika/ica osnovnih i srednjih škola (od šk. god. 2007./2008. do šk. god. 2016./2017.) Agencije za odgoj i obrazovanje, članica povjerenstva za razvoj modela sustava nacionalnih ispita Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i članica više prosudbenih i stručnih povjerenstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Članica je Hrvatskoga filološkog društva, Matice hrvatske i uredništva časopisa Croatica. Bila je predsjednica Hrvatskoga slavističkog odbora Hrvatskoga filološkog društva (2018. do 2022.) i potpredsjednica Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici (2008. – 2018.). Dobitnica je Nagrade grada Zagreba u 2021. kao članica Radne skupine i projektnoga tima znanstveno-istraživačkog i izdavačkog projekta Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća.

Anđela Frančić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Rođena je 8. rujna 1961. u Prelogu. Osnovnu je školu završila u Svetoj Mariji, a srednju (Pedagoški obrazovni centar "Bogdan Ogrizović") u Zagrebu. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je (1985.), magistrirala (1992.) i doktorirala (1999.). Nakon završetka studija (Jugoslavenski jezici i književnosti) radila je u Zavodu za jezik / Zavodu za hrvatski jezik (danas Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje), a od 2002. zaposlena je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za kroatistiku, Katedra za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika), gdje predaje povijesnojezične i onomastičke kolegije. Petnaestak godina bila je vanjska suradnica na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić" u Zaprešiću (danas Veleučilište Baltazar Zaprešić), gdje je predavala standardnojezične kolegije. Od 2016. redovita je profesorica u trajnome zvanju. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Članica je suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predsjednica Odbora za onomastiku Razreda za filološke znanosti HAZU, članica Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU te glavna i odgovorna urednica Akademijina časopisa Folia onomastica Croatica. Hrvatska je predstavnica u Međunarodnome slavističkom komitetu, članica Onomastičke komisije pri tome Komitetučlanica Savjeta za jezik i govor Hrvatske radiotelevizije, Glavnoga odbora Matice hrvatske, ICOS-a (International Council of Onomastic Sciences), Kajkavskoga spravišča i Hrvatskoga filološkog društva.

Lana Molvarec, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Rođena je 3. svibnja 1983. u Zagrebu. Nakon gimnazije, upisala je studij kroatistike i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koji završava 2006. godine. Iste godine upisala je doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma na istome fakultetu. Od veljače 2008. radi na Katedri za noviju hrvatsku književnost. Doktorirala je 2014. godine. U zvanju docenta je od 2018. godine. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima i konferencijama u zemlji i inozemstvu, objavila jednu znanstvenu monografiju i nekoliko desetaka znanstvenih i stručnih radova.

Ivica Baković, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

diplomirao je 2007. kroatistiku i slavistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao 2013. (Izvedba povijesti u makedonskoj i hrvatskoj dramskoj književnosti druge polovice 20. stoljeća) pod mentorstvom prof. dr. Borislava Pavlovskog. Od 2007. je zaposlen kao znanstveni novak-asistent, od 2013. kao viši asistent-znanstveni novak, a od 2017. kao docent na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je suradnik na projektu Književni, jezični i kulturološki aspekti hrvatsko-makedonskih odnosa, zatim suradnik Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” na projektima Hrvatska književna enciklopedija i Kazališni leksikon. Bio je stipendist CEEPUS programa (Sveučilište u Skopju, 2007. i 2008), Vlade Republike Francuske (Université Lille III, 2008.) te BASILEUS programa (Sveučilište u Skopju 2010./2011). Objavljena mu je knjiga Drama oko povijesti: Povijest i pamćenje u hrvatskoj i makedonskoj drami druge polovice 20. stoljeća (Zagreb: Srednja Europa, 2018.) i nekoliko književnih prijevoda s makedonskog jezika. Član je Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih simpozija te objavio nekoliko znanstvenih radova u zbornicima i časopisima.

Marija Malnar Jurišić, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Rođena je 1982. godine u Postojni, Republika Slovenija. Osnovnu školu završila je u Tršću, a opću gimnaziju u Čabru. Poslijediplomski doktorski studij kroatistike, smjer jezik, upisala je 2006. godine, a doktorirala 2012. godine. Bila je suradnicom na projektu Istraživanje hrvatske dijalektne frazeologije. Od siječnja 2020. godine suradnica je na projektu Lingvistička geografija Hrvatske u europskome okružju (LinGeH) koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a od prosinca 2018. godine članica je radne skupine na međunarodnome projektu Općeslavenski lingvistički atlas (OLA). Od studenoga 2021. godine suradnica je na projektu Zavoda za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Istraživanje hrvatskih dijalekata i povijesti hrvatskoga jezika. Stručno se usavršavala na stipendiji na Filozofskom fakultetu u Ljubljani (2008.), a iste je godine sudjelovala na dijalektološkoj radionici u Poljskoj gdje se upoznala s radom poljskih i ruskih dijalektologa. U zvanje znanstvene suradnice izabrana je 2013. godine. Od listopada 2019. godine zaposlena je kao docentica na Katedri za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika. Izlaže na međunarodnim i domaćim skupovima. Bila je mentoricom na govorničkoj školi „Ivo Škarić“ (jednotjednom tečaju govorništva za darovite srednjoškolce koji organiziraju Odjel za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa). Područje njezina znanstvenoga interesa obuhvaća narječja hrvatskoga jezika i frazeologiju.

Hrvatski slavistički kongres

Downloads

Published

20. svibnja 2026.

Details about the available publication format: PDF

PDF

ISBN-13 (15)

978-953-379-155-5 (FFZG)

Publication date (01)

2024

Details about the available publication format: PDF

PDF

ISBN-13 (15)

978-953-296-186-7 (HFD)

Publication date (01)

2024