Markiz de Sade i žene žedne žara

Authors

Maja Zorica rođ. Vukušić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za romanistiku
https://orcid.org/0000-0001-8108-2228

Synopsis

Tematizirajući odnos markiza de Sadea prema ženama, napose onim fikcionalnim, sestrama Justine i Juliette, ali i kroz rakurs povijesnog i biografskog, željeli smo, u nizu crtica, ovaj “stroj koji stvara mitove” udaljiti od isključivo ozbiljnog shvaćanja Sadea kao filozofa, transgresivca, subverzivca, ukratko, kao metafore koja, u distorziji povijesti, postaje više ili manje prazno platno za filozofske,  psihološke ili osobne projekcije. Po definiciji interpretacija uvijek zaziva novu, no nijedna ne može osporiti mjesto žene u Sadeovom univerzumu. Bez njih, Sadeov je svijet besmislen i pust. I to je više nego dovoljno. Sadeove žene su ovdje shvaćene i kao kockice mozaika u povijesti afekta, emocija i osjećaja u odrazu, utjecaju i učincima književnosti na život.

Chapters

  • Žene žedne žara ili protaza
    (glazbena sugestija: Mizar, Devojka od bronza)
  • Uzburkavanje voda…
    (glazbena sugestija: Paganini, Caprice 24 u A-molu, Jascha Heifetz)
  • L’état des lieux, stanje na bojnom polju
    (glazbena sugestija: Rammstein, Sonne)
  • O ženama i ženskom, žene i ostali
    (glazbena sugestija: Marilyn Manson, Man that you fear)
  • Legenda o markizu de Sadeu u 18. stoljeću – od javnog mnijenja do prava
    (glazbena sugestija: Georg Friedrich Händel, Oh, the pleasure of the plains!, HWV 49, 1.čin, Boston Early Music Festival)
  • Prostori želje: gotičko
    (glazbena sugestija: Cranberries, Zombie)
  • Mračna ženska sudbina?
    (glazbena sugestija: David Holmes, No more time outs, 1998., Out of sight)
  • Od scene do teatra i natrag: spektakularno
    (glazbena sugestija: Rameau, Les Indes galantes, Danse du Grand Calumet de la Paix)
  • Barok i karnevaleskna cuccagna
    (glazbena sugestija: Marin Marais, Les Folies d’Espagne)
  • „Ozbiljna“ i „neozbiljna“ pornografija
    (glazbena sugestija: Nine inch nails, Closer)
  • Reakcija ženskog, feminizam i queer studies
    (glazbena sugestija: Linking park, Faint i Depeche Mode, A Pain that I’m used to)
  • Angela Carter, The Sadeian Woman i kulturalna povijest
    (glazbena sugestija: Johnny Cash, Hurt)
  • Sadeova „neozbiljnost“?
    (glazbena sugestija: Archangelo Corelli, Folia, op. 5, No.12)
  • Zbog koje bi glazbe problijedio Sade?
    (glazbena sugestija: Michel Sardou, Je vais t’aimer)
  • Što čitateljica traži u Sadeu, ako ne užitak? Lutci i igračke
    (glazbena sugestija: Klaus Nomi, Cold song)
  • Vanity Fair iliti tko je tko
    (glazbena sugestija: Tori Amos, ’97 Bonnie And Clyde)
  • Da capo – Što s fikcijom?
    (glazbena sugestija: Carlos Varela, Una palabra)
  • Epilog
    (glazbena sugestija: PJ Harvey, Down By The Water)
  • Bibliografija

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biography

Maja Zorica rođ. Vukušić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za romanistiku

Dobitnica je nagrade za izvrsnost u nastavnom radu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za 2023. (19.10.2023.).

Bivša stipendistica Vlade Republike Francuske (2006-2008) koja je obranila doktorsku disertaciju o dnevnicima nobelovca Andréa Gidea pod mentorstvom Érica Martyja na Sveučilištu Paris Diderot 2011. nakon doktorskog studija na istom sveučilištu pod vodstvom Julije Kristeve. Objavila je knjigu u Parizu 2013. - André Gide : ljubavne geste i ljubav prema gestama (André Gide : les gestes d’amour et l’amour des gestes (Paris, Éditions Orizons, 506 str.). Njena druga knjiga, prva na hrvatskom, objavljena je 2022. - Zatočenici ljubavi : književnost, homoseksualnost, angažman (Zagreb, Naklada Ljevak, 420 str.) i zapažena je kao prva knjiga o ovoj tematici vezano uz francusku kulturu, književnost, filozofiju, sociologiju i povijest i koncept angažmana. Knjiga Markiz de Sade i žene žedne žara (Zagreb, FFPress, 2026.) treća joj je autorska knjiga, nastala u okviru institucionalnoga istraživačkog projekta „Književno znanje“ Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji financira Europska unija – NextGenerationEU.

Napisala je više od pedesetak izvornih znanstvenih članaka, niz stručnih članaka i uredila četiri zbornika znanstvenih radova, od kojih su dva objavljena u Parizu: jedan o Rolandu Barthesu (Nenad Ivić, Maja Zorica Vukušić (ur.), Roland Barthes : création, émotion, jouissance (Pariz, Classiques Garnier, 2017.), nastao kao plod organizacije međunarodne znanstvene konferencije 2015. u Hrvatskom državnom arhivu povodom Festivala Francuske u Hrvatskoj, a drugi o urbatekstualnosti (2023.) koji je značajan jer je nastao kao suradnja s mladim kolegama iz Francuske i Kameruna (Bella, Achille Elvice; Ngafomo, Louis Hervé, Vukušić Zorica, Maja (ur.), Urbatextualité, identité(s) et circulation des savoirs, Pariz, Publibook, 2023.).

Uredila je i specijalni broj časopisa SRAZ nastao kao plod organizacije 22. Ljetne škole međunarodne frankofonske mreže OFFRES u srpnju 2023. (23.-30.07.) u Dubrovniku (De l’utilité et de l’inconvénient de l’adaptation sous le signe de Molière, Zagreb, SRAZ, Filozofski fakultet u Zagrebu, LXIX, CDU 8(05)6, 2024),  te je bila jedan od urednika zbornika Zagrebačka romanistička istraživanja (Gorana Bikić-Carić, Majda Bojić, Maša Musulin, Ivana Olujić, Lidija Orešković Dvorski, Bogdanka Pavelin Lešić, Tatjana Peruško, Ivica Peša Matracki, Daliborka Sarić, Dražen Varga i Maja Zorica, Zagrebačka romanistička istraživanja, Zagreb, FF Press, 2024).

Redovito surađuje s kolegama iz Centra za proučavanje djela A. Gidea (Centre d'études gidiennes) i Fundacijom Catherine Gide, te piše znanstvene članke za biblioteku o Gideu kod najvećeg francuskog izdavača znanstvenih publikacija « Classiques Garnier » (« bibliothèque gidienne »). Član je znanstvenog vijeća međunarodne frankofonske znanstvene mreže OFFRES (Frankofona organizacija za europsko obrazovanje i istraživanje u humanističkim znanostima, Organisation Francophone pour la Formation et la Recherche Européennes en Sciences Humaines), te predstavnik SERD-a za Hrvatsku (Društvo za proučavanje romantizma i 19. stoljeća, Société des études romantiques et dix-neuviémistes). Član je centra CIPA (Birmingham City University - Royal Conservatoire, Centre for Performative Arts) te član istraživačke skupine "Interdisciplinary Performative Pedagogies" de l'International Federation for Theatre Research (IFTR). Član i predstavnik za Hrvatsku (kao novog člana) konzorcija Sveučilišta okupljenih pod nazivom “Europske kulture – europski identitet?” koja okuplja Sveučilište u Bonnu, Sveučilište Sorbonne (Pariz), Sveučilište St Andrews (Škotska), Sveučilište u Firenzi, Sveučilište u Toulouseu, Sveučilište u Salamanci, Sveučilištu u Sofiji, Sveučilište u Varšavi i Sveučilište u Fribourgu, kao i članove bugarske i poljske Akademije znanosti.

Sudjelovala je u mnoštvu projekata i  objavila prijevod 21 knjige s francuskog na hrvatski (još su joj tri prijevoda u tisku), te je dobitnica dvije stipendije CNL-a (Centre national du Livre) za strane prevoditelje (2009. i 2018.). Aktivna je u diseminaciji znanosti (Choix Goncourt Croatie, gostovanja, organizacija radionica, itd.).

Downloads

Published

7. srpnja 2026.

Details about the available publication format: PDF

PDF

ISBN-13 (15)

978-953-379-320-7

Publication date (01)

2026

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-379-321-4

Publication date (01)

2026

Physical Dimensions