Bunjevačke studije

Autori

Milana Černelić
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Sažetak

U ovoj knjizi autorica redom: obrazlaže sadržaj svojih istraživanja, kao i njihov terminološki, teorijski i metodološki okvir. Naglašava da je tema svih priloga vezana uz etnogenetske procese i identitet “osebujne hrvatske etničke skupine Bunjevaca”, kroz njihovu povijesnu i kulturnu sudbinu. Da bi mogla znanstveno-istraživački sagledati ovu kompleksnu temu, istraživanje je smjestila u široki prostorni i vremenski kontekst. Ona se, naime, bavi ovim procesima na prostoru cijele jugoistočne Europe. Obuhvaća razdoblje od početaka njihovih migracija iz ishodišnoga područja, a to je, prema autorici, granično područje Albanije i Crne Gore, jugoistočna Bosna i Hercegovina, Dalmacija, do današnjih dana. To znači razdoblje od nekoliko stoljeća. Da je ovako velik prostor i dugo vremensko razdoblje bilo doista nužno obuhvatiti, jasno je iz činjenice, da su se na tome prostoru i u tome razdoblju kontinuirano doticali različiti narodi i njihove kulture, te da je zapravo to bilo područje permanentnih prožimanja i preslojavanja različitih etnija. [Iz recenzije Jadranke Grbić-Jakopovič]

Poglavlja

  • 1. UMJESTO UVODA: KAKO PRISTUPITI ISTRAŽIVANJU BUNJEVAČKIH IDENTITETA?
  • 2. PRIMORSKO-LIČKI BUNJEVCI
  • 2.1. Prvi rezultati istraživanja tradicijske kulture primorskih Bunjevca
  • 2.2. Istraživanje tradicijske baštine, identiteta i etnogeneze primorskih Bunjevaca
  • 2.3. Zadruga Rukavina-Jauci iz Smiljanskog Polja kod Gospića
  • 2.4. Dvije zadružne obitelji na području Krivoga Puta
  • 2.5. Tragovi bunjevačkih elemenata u svadbenim običajima Like, Primorja i Gorskog kotara
  • 3. PODUNAVSKI BUNJEVCI
  • 3.1. O životu na salašu
  • 3.2. Povezanost života na salašu i u gradu
  • 3.3. Kontinuitet nekih važnijih običaja bačkih Bunjevaca
  • 3.4. Običaj plesa s nevjestom
  • 3.5. Zadruge obitelji Balažević-Marinkić u nekoliko generacija
  • 3.6. Slijedom karakterističnih pojava u zadružnom životu podunavskih Bunjevaca
  • 3.7. Gore obredne vatre
  • 3.8. Bački Bunjevci u kontekstu etničkih promjena tijekom 20. stoljeća
  • 3.9. Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskome narodu
  • 3.10. Lokalna zajednica bačkih Bunjevaca u Hrvatskoj
  • 4. BUNJEVCI U KONTEKSTU ETNOKULTURNIH PROCESA NA PROSTORU JUGOISTOČNE EUROPE
  • 4.1. Uloga svatovskog starješine
  • 4.2. Srodne pojave u svadbenim običajima Bunjevaca i balkanskoga stanovništva romanskoga govora
  • 4.3. Uloga kolača u obredu blagoslova i prstenovanja mladenaca
  • 4.4. Kravaj – baština iz daleke starine
  • 4.5. Svatovska grana nije samo ukras
  • 5. KRITIČKI OSVRT NA DOPRINOS ISTRAŽIVANJU BUNJEVAČKOG PODRIJETLA SRPSKOG ETNOLOGA JOVANA ERDELJANOVIĆA
  • LITERATURA I IZVORI
  • ŽIVOTOPIS MILANE ČERNELIĆ
  • SUMMARY: THE BUNJEVCI STUDIES
  • POPIS AUTORA FOTOGRAFIJA

Preuzimanja

Podaci o preuzimanjima još nisu dostupni.

Biografija autora

Milana Černelić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Milana Černelić djelatnica je Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu od 1980. – 2019. godine. U poslu je napredovala stupnjevito po zvanjima od stručne suradnice do redovite profesorice u trajnom zvanju. Bila je predstojnica Katedre za nacionalnu etnologiju (2003. - 2007.), jedna je od osnivačica Katedre za manjinske kulture i zajednice 2012. godine.

Bila je suradnica na više domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata. Od 2002. do 2013. godine bila je voditeljica dva znanstvena projekta: Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca i Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca MZOS te voditeljica nekoliko manjih projekta etnoloških terenskih istraživanja u Hrvatskom primorju, Boki Kotorskoj, Srbiji i Mađarskoj među hrvatskom dijasporom. Sudjelovala je na šezdesetak domaćih i međunarodnh znanstvenih skupova.

Objavila je oko sto i trideset znanstvenih i stručnih radova, četiri autorske knjige, suuredila tri znanstvene monografije i dva zbornika radova, glavna je urednica triju znanstvenih monografija posvećenih Hrvatima u Vojvodini. Dobitnica je više strukovnih nagrada: tri nagrade „Milovan Gavazzi“ Hrvatskog etnološkog društva (HED) za knjigu Bunjevačke studije dobila je 2008. godine, za suuredništvo 2. i 3. sv. znanstvene monografije Živjeti na Krivom Putu. 2010. i nagradu za životno djelo 2016.; Povelje grada Senja za etnološka istraživanja senjskog zaleđa 2012. godine;  nagradu „Emerik Pavić“ Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice za najbolju knjigu 2014. godine i 2018. godine  za suuredništvo zbornika Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu; 2015. godine trijenalnu nagradu „Tomo Vereš“ za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike za isti zbornik koji je prethodne godine nagrađen godišnjom nagradom za najbolju knjigu i priznanje „Dr. Josip Andrić“ Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji za doprinos hrvatskoj kulturi za 2019. godinu.

Mentorirala je preko stotinjak studentskih objavljenih radova među kojima je 11 diplomskih radova. Više tih radova nagrađeno je studentskim nagradama: „Franjo Marković“ Filozofskog fakulteta, Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu godišnjom nagradom Hrvatskoga etnološkog društva.

Članica je Hrvatskog etnološkog društva, Matice hrvatske, Societé Internationale d´Ethnologie et de Folklore (SIEF), Društva sveučilišnih nastavnika i Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata.

Korice Bunjevačke studije
Objavljeno
svibnja 5, 2020

Details about the available publication format: PDF

PDF
Publication date (01)
2020
Publication date of print counterpart (19)
2006

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje
ISBN-13 (15)
978-953-175-238-9
Date of first publication (11)
2006
Physical Dimensions