Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica: Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018.

Drago Roksandić; Damir Agičić; Vladan Bajčeta; Snježana Banović; Dragomir Bondžić; Andrea Buzov; Andrea Der-Hazarijan Vukić; Vinko Drača; Ljerka Dulibić; Bojan Đorđević; Maja Đurinović; Ivo Goldstein; Dževad Karahasan; Gordana Krivokapić Jović; Mihaela Marić; Krešimir Mićanović; Andrea Milanko; Magdalena Najbar-Agičić; Ida Ograjšek Gorenjak; Iva Pasini Tržec; Patricia Počanić; Petar Prelog; Barbara Riman; Sanja Roić; Drago Roksandić; Nikolina Šimetin Šegvić; Ivana Šubic Kovačević

doi:10.17234/Desnicini_susreti2018

Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica: Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018.

Authors

Drago Roksandić (ed)

prof. dr. sc. u m. Zagreb

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018

Synopsis

Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica : Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018. sedamnaesti je svezak Biblioteke DESNIČINI SUSRETI Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuju ga zajednički Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF press Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik sadržava 24 članka nastala na temelju izlaganja na skupu.

Chapters

Desničin Zagreb: uvodne napomene

Drago Roksandić

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.01

PDF
Modernitet u Zagrebu poslije Prvog i Drugog svjetskoga rata

Ivo Goldstein

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.02

PDF
„Zagreb nam nikad nije bio bliži“: slika Zagreba u beogradskoj štampi i javnosti (1919. – 1929.)

Bojan Đorđević

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.03

PDF
Imaginarni grad: između planova, ostvarenja i očekivanja. Primjer Zakladnog bloka u Zagrebu

Nikolina Šimetin Šegvić

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.04

PDF
„Zagrebačke teme“ u formativnom periodu Srpskog književnog glasnika (1920. – 1921.)

Gordana Krivokapić Jović

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.05

PDF
Jaroslav Šidak u glazbenom životu međuratnog Zagreba

Ivana Šubic Kovačević, Damir Agičić

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.06

PDF
Psihijatrija u Zagrebu 1936. – 1953.

Vinko Drača

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.07

PDF
Kratke novele – nedovršena III. knjiga novela Vladana Desnice i drugi novelistički tekstovi iz piščeve ostavštine

Vladan Bajčeta

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.08

PDF
Jeza u zbilji, karneval u tekstu: Novak, Barac i Bahtin

Andrea Milanko

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.09

PDF
„Jedan narodni jezik i jedan jedinstven književni jezik“. Anketa Letopisa matice srpske i sastanak u Novom Sadu

Krešimir Mićanović

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.10

PDF
Miroslav Krleža, Ljubo Babić i Krsto Hegedušić: nekoliko aspekata zagrebačke umjetničke pozornice dvadesetih godina

Petar Prelog

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.11

PDF
Međunarodne umjetničke izložbe u Zagrebu 1924. – 1930.

Andrea Der-Hazarijan Vukić

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.12

PDF
Transferi umjetnina i vlasništva umjetničkih zbirki u Zagrebu prije, tijekom i nakon Drugog svjetskog rata

Ljerka Dulibić, Iva Pasini Tržec

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.13

PDF
Kulturna politika i umjetnička djela za interijere javnih institucija u Zagrebu 1950-ih i 1960-ih godina

Patricia Počanić

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.14

PDF
Ženska strana Zagrebačkog sveučilišta u međuraću

Ida Ograjšek Gorenjak

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.15

PDF
Zagrebački studenti u prvom desetljeću nakon Drugoga svjetskog rata

Magdalena Najbar-Agičić

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.16

PDF
Zagreb kao visokoškolski centar u hrvatskim, jugoslovenskim i međunarodnim okvirima 1945. – 1967.

Dragomir Bondžić

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.17

PDF
„Stanje na Sveučilištu“. Politbiro CK KPH/KPJ o Sveučilištu u Zagrebu, 1945. – 1954.

Drago Roksandić

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.18

PDF
Od korzeta do hlača: moda u Zagrebu u razdoblju međuraća

Andrea Buzov

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.19

PDF
„Pridne slovenske služkinje“ – povijest slovenskih radnica u Zagrebu između dvaju svjetskih ratova

Barbara Riman

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.20

PDF
Kazalište i grad – prilozi za povijest Zagreba kroz razvoj njegova kazališta nakon II. svjetskog rata (1945. – 1950.)

Snježana Banović

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.21

PDF
Vladan Desnica i talijanska kultura u Zagrebu 1945. – 1967.

Sanja Roić

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.22

PDF
Počeci suvremene plesne scene u Zagrebu 1924. – 1930. i 1945. – 1967.

Maja Đurinović

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.23

PDF
Zagreb na fi lmovima Televizije Zagreb 1956. – 1967.: promocija, reprezentacija i urbanizacija grada

Mihaela Marić

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.24

PDF
Boravak u ogledalu

Dževad Karahasan

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.25

PDF
Autori članaka

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.26

PDF
Recenzenti članaka

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.27

PDF
Imensko kazalo

DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2018.28

PDF

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biography

Drago Roksandić, prof. dr. sc. u m. Zagreb

Rođen je 12. siječnja 1948. u Petrinji. Osnovno školovanje stjecao u Sisku, Čapljini i Mostaru, a od 6. razreda kontinuirano se obrazovao u Zagrebu. To uključuje i srednjoškolsku naobrazbu, stečenu najvećim dijelom na 5. zagrebačkoj gimnaziji. Studij filozofije i sociologije započeo je 1966/67. akademske godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iako studij nije prekidao, nije ga završio zbog radnih obveza u Beogradu od 1969. godine. Akademske godine 1971/72. upisao je studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i redovito ga završio 1975. godine s odličnim prosjekom ocjena.

Sljedeće akademske godine, 1976/77., upisao je poslijediplomski studij povijesti na istom fakultetu, a 1978. godine izabran je za asistenta-pripravnika na Katedri za povijest naroda Jugoslavije u novom vijeku, također na tom fakultetu. Budući da je njegov magisterij trebao biti iz problematike povijesti Senja i Primorske krajine krajem 17. i početkom 18. stoljeća, tijekom 1978/79. školske godine proveo je pet mjeseci na studijskom boravku u Beču. Na Filozofskom je fakultetu u Beogradu magistrirao 1980. godine radom Bune u Senju i Primorskoj krajini 1719.-1722. godine, a potom je izabran za asistenta na navedenoj katedri. Rad je istovremeno bio prihvaćen za tiskanje u Radovima Instituta za hrvatsku povijest u Zagrebu te objelodanjen u cijelosti. Godine 1980. postao je stalni vanjski suradnik Instituta za hrvatsku povijest.

Budući da je doktorsku disertaciju trebao raditi iz problematike povijesti Hrvatske Vojne krajine pod francuskom vlašću, natjecao se za jednogodišnju francusku stipendiju, koju je i realizirao 1980/81. akademske godine. Disertaciju Vojna Hrvatska - La Croatie militaire. Krajiško društvo u Francuskom Carstvu (1809.-1813.) završio je 1986. godine, ali je zbog načelnih razloga prekinuo proceduru njezine obrane na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prijavio ju je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje ju je i obranio 1988. godine. Iste je godine stekao zvanje znanstvenog suradnika na istom fakultetu. Disertacija je bila integralno objavljena u dva sveska u nakladi Školske knjige i Stvarnosti 1988. godine.

Godine 1989. bio je isključen iz nastave na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a radni odnos je prekinuo 1990. godine. U međuvremenu je boravio kao gost-predavač na Sveučilištu Yale (SAD) te na Filozofskom fakultetu u Zadru. Poslije odlaska iz Beograda natjecao se za mjesto docenta na Katedri za svjetsku povijest novog vijeka (razdoblje 1492.-1870.) Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i izabran koncem 1990. godine.

Na njegovu inicijativu 1994., odnosno 1995. godine utemeljene su Hrvatsko-francuska povijesna radionica te Hrvatsko-njemačka povijesna radionica, koje kao izborni kolegiji i istraživački projekti djeluju i danas. Godine 1995. konstituirao je i Diplomsku radionicu.

Od 1. listopada 2000. godine pročelnik je Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest.

Svih je ovih godina član Uredništva Biblioteke "Clio Croatica" u "Školskoj knjizi", a početkom 1990. godine, u suradnji s profesorom Igorom Karamanom pokrenuo je biblioteku "Povijest i historija" u "Naprijedu" (sada, "Nakladi Ljevak"), koja i danas djeluje. Godine 1994., u suradnji s "Nakladom Barbat", pokrenuo je biblioteku "Homines, tempora, loci", koja isto tako i sada djeluje. U "Nakladi Barbat" jedan je od inicijatora i suradnika na projektu višesveščane hrvatske povijesti novog vijeka, tj. od 16. stoljeća do danas.

Svih proteklih godina sudjeluje u radu projekta "Temeljni dokumenti hrvatske povijesti", koji vodi prof. dr. sc. Nikša Stančić. Od 1997. godine utemeljivač je i jedan od dvojice voditelja međunarodnoga istraživačkog projekta "Triplex Confinium", koji je nastao sveučilišnom suradnjom iz Zagreba, Budimpešte i Beča. Zagrebački istraživački tim redovito održava stručne rasprave, a održane su i tri međunarodne konferencije (Budimpešta 1997., Beč 1998. i Zadar 2000.).

U svibnju 2001. u sastavu Zavoda za hrvatsku povijest na njegovu je inicijativu utemeljen Centar za komparativnohistorijske studije.

Od srpnja 1991. do lipnja 1992. godine bio je istraživač-gost u Institut für die Wissenschaften vom Menschen u Beču. Tamo je boravio više puta i kasnije do 1999. godine kao istraživač-gost na pola godine, mjesec dana i na kratkim boravcima. U četverogodišnjem razdoblju bio je i dopisni član tog instituta kao jedan od utemeljitelja i voditelja dugoročnog istraživačkog projekta "Re-Thinking the Post-War History of Europe".

Kao gost-predavač počeo je surađivati sa Srednjoeuropskim sveučilištem u Budimpešti, a od 1995. godine na istom je sveučilištu dobio status "recurrent associate visiting professor" na History Department i ta suradnja traje do danas. Svih ovih godina, poslije 1995., radno je sudjelovao u radu velikog broja skupova u Europi, SAD i Aziji.

Downloads

PDF

Published

15. listopada 2020.

Series

Biblioteka Desničini susreti

Details about the available publication format: PDF

PDF

Publication date (01)

2020

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-175-794-2

Date of first publication (11)

2019

Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica: Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Desničini susreti 2018.

Authors

Synopsis

Chapters

Downloads

Author Biography

Downloads

Published

Series

Categories

Details about the available publication format: PDF

Publication date (01)

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

Date of first publication (11)

Physical Dimensions

Jezik / Language

Informacije