Kula Jankovića: spomenik kulture - pokretač održivog razvoja Ravnih kotara: baština, interkulturalizam i revitalizacija: zbornik radova

Authors

Drago Roksandić (ed)
Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Marijeta Rajković Iveta (ed)
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tihana Rubić (ed)
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2014-a

Synopsis

Tekstovi koje objelodanjujemo u ovom zborniku izvorno su nastali kao produkti sudjelovanja njihovih autora u različitim aktivnostima projekta Kula Jankovića: spomenik kulture, pokretač održivog razvoja Ravnih kotara (Jankovic Castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni Kotari region). Riječ je o projektu koji je na temelju aplikacije Sveučilišta u Zagrebu odobrila Europska komisija iz sredstava svojega programa „Preparatory actions for preserving and restoring cultural heritage in conflict areas in the Western Balkans for the year 2010“. Projekt je postao moguć nakon višegodišnjih uspješno realiziranih inicijativa u vezi s obnovom i revitalizacijom Kule Stojana Jankovića u Islamu Grčkom u suradnji s njezinim vlasnicima, potomcima književnika Vladana Desnice, od 2005. do 2011. godine. Ove su inicijative redovito poticale s Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti itd.), a napose u vezi s Desničnim susretima. Programom društveno-humanističkih i kulturoloških istraživanja, posvećenih književniku Vladanu Desnici, baštiniku Kule...

U završnoj fazi rada na Projektu, u svibnju i početkom lipnja 2014. godine, na području Ravnih kotara održane su tri aktivnosti/radionice koje su rezultirale i objavom ovoga zbornika, a koje su tematizirale pitanja tradicijske kulture, njezine revitalizacije i korištenja u suvremenosti, turističkih i kulturnih resursa i potencijala ovog područja, izazova suprotstavljenih predodžbi o kulturnoj baštini i sl.

(Iz Predgovora)

Chapters

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Drago Roksandić, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Rođen je 12. siječnja 1948. u Petrinji. Osnovno školovanje stjecao u Sisku, Čapljini i Mostaru, a od 6. razreda kontinuirano se obrazovao u Zagrebu. To uključuje i srednjoškolsku naobrazbu, stečenu najvećim dijelom na 5. zagrebačkoj gimnaziji. Studij filozofije i sociologije započeo je 1966/67. akademske godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iako studij nije prekidao, nije ga završio zbog radnih obveza u Beogradu od 1969. godine. Akademske godine 1971/72. upisao je studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i redovito ga završio 1975. godine s odličnim prosjekom ocjena.

Sljedeće akademske godine, 1976/77., upisao je poslijediplomski studij povijesti na istom fakultetu, a 1978. godine izabran je za asistenta-pripravnika na Katedri za povijest naroda Jugoslavije u novom vijeku, također na tom fakultetu. Budući da je njegov magisterij trebao biti iz problematike povijesti Senja i Primorske krajine krajem 17. i početkom 18. stoljeća, tijekom 1978/79. školske godine proveo je pet mjeseci na studijskom boravku u Beču. Na Filozofskom je fakultetu u Beogradu magistrirao 1980. godine radom Bune u Senju i Primorskoj krajini 1719.-1722. godine, a potom je izabran za asistenta na navedenoj katedri. Rad je istovremeno bio prihvaćen za tiskanje u Radovima Instituta za hrvatsku povijest u Zagrebu te objelodanjen u cijelosti. Godine 1980. postao je stalni vanjski suradnik Instituta za hrvatsku povijest.

Budući da je doktorsku disertaciju trebao raditi iz problematike povijesti Hrvatske Vojne krajine pod francuskom vlašću, natjecao se za jednogodišnju francusku stipendiju, koju je i realizirao 1980/81. akademske godine. Disertaciju Vojna Hrvatska - La Croatie militaire. Krajiško društvo u Francuskom Carstvu (1809.-1813.) završio je 1986. godine, ali je zbog načelnih razloga prekinuo proceduru njezine obrane na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prijavio ju je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje ju je i obranio 1988. godine. Iste je godine stekao zvanje znanstvenog suradnika na istom fakultetu. Disertacija je bila integralno objavljena u dva sveska u nakladi Školske knjige i Stvarnosti 1988. godine.

Godine 1989. bio je isključen iz nastave na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a radni odnos je prekinuo 1990. godine. U međuvremenu je boravio kao gost-predavač na Sveučilištu Yale (SAD) te na Filozofskom fakultetu u Zadru. Poslije odlaska iz Beograda natjecao se za mjesto docenta na Katedri za svjetsku povijest novog vijeka (razdoblje 1492.-1870.) Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i izabran koncem 1990. godine.

Na njegovu inicijativu 1994., odnosno 1995. godine utemeljene su Hrvatsko-francuska povijesna radionica te Hrvatsko-njemačka povijesna radionica, koje kao izborni kolegiji i istraživački projekti djeluju i danas. Godine 1995. konstituirao je i Diplomsku radionicu.

Od 1. listopada 2000. godine pročelnik je Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest.

Svih je ovih godina član Uredništva Biblioteke "Clio Croatica" u "Školskoj knjizi", a početkom 1990. godine, u suradnji s profesorom Igorom Karamanom pokrenuo je biblioteku "Povijest i historija" u "Naprijedu" (sada, "Nakladi Ljevak"), koja i danas djeluje. Godine 1994., u suradnji s "Nakladom Barbat", pokrenuo je biblioteku "Homines, tempora, loci", koja isto tako i sada djeluje. U "Nakladi Barbat" jedan je od inicijatora i suradnika na projektu višesveščane hrvatske povijesti novog vijeka, tj. od 16. stoljeća do danas.

Svih proteklih godina sudjeluje u radu projekta "Temeljni dokumenti hrvatske povijesti", koji vodi prof. dr. sc. Nikša Stančić. Od 1997. godine utemeljivač je i jedan od dvojice voditelja međunarodnoga istraživačkog projekta "Triplex Confinium", koji je nastao sveučilišnom suradnjom iz Zagreba, Budimpešte i Beča. Zagrebački istraživački tim redovito održava stručne rasprave, a održane su i tri međunarodne konferencije (Budimpešta 1997., Beč 1998. i Zadar 2000.).

U svibnju 2001. u sastavu Zavoda za hrvatsku povijest na njegovu je inicijativu utemeljen Centar za komparativnohistorijske studije.

Od srpnja 1991. do lipnja 1992. godine bio je istraživač-gost u Institut für die Wissenschaften vom Menschen u Beču. Tamo je boravio više puta i kasnije do 1999. godine kao istraživač-gost na pola godine, mjesec dana i na kratkim boravcima. U četverogodišnjem razdoblju bio je i dopisni član tog instituta kao jedan od utemeljitelja i voditelja dugoročnog istraživačkog projekta "Re-Thinking the Post-War History of Europe".

Kao gost-predavač počeo je surađivati sa Srednjoeuropskim sveučilištem u Budimpešti, a od 1995. godine na istom je sveučilištu dobio status "recurrent associate visiting professor" na History Department i ta suradnja traje do danas. Svih ovih godina, poslije 1995., radno je sudjelovao u radu velikog broja skupova u Europi, SAD i Aziji.

Marijeta Rajković Iveta, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Marijeta Rajković Iveta rođena je 1976. godine u Sisku. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je etnologiju i povijest (2003.). Poslijediplomski doktorski studij Etnologije i kulturne antropologije završila je 2010. obranom doktorske disertacije: Primorski Bunjevci: migracije (1918. – 1939.), translokalizam, akulturacija, identitet. Na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju zaposlena je od 2004. godine kao znanstvena novakinja – asistentica. U zvanje znanstvene suradnice izabrana je 2012., docentice 2014., a izvanredne profesorice 2019. godine. Od 2004. godine sudjeluje u izvođenju nastave na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju. Od 2010. do danas predaje u sklopu nastavnog programa Croaticum: Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik. Sudjelovala je na desetak nacionalnih ili međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata. Bila je voditeljica četiri projekta, izdvajamo: hrvatsko-slovenski bilateralni projekt: Drugi dom i migracije životnog stila u Hrvatskoj i Sloveniji (2018. - 2019.). Objavila je autorsku knjigu (Česi u Jazveniku/ Češi v Jazveniku, 2013.), dvije koautorske knjige; suuredila je četiri znanstvene monografije više autora, četiri zbornika radova (jednog na engleskom jeziku) te hrvatski prijevod njemačke knjige. Objavila je pedesetak znanstvenih i stručnih radova u međunarodnim i domaćim publikacijama. Rezultate istraživanja primjenjuje u popularizaciji znanosti putem medija, popularnih predavanja, javnih tribina, koautorstva izložbi i/ili kataloga izložbi (Gradski muzej Senj, Gradski muzej Subotica, Muzej grada Pakraca). Izdvajamo da je kao istraživačica i autorica priloga u katalogu izložbe, bila angažirana na izložbi Merika. Iseljavanje iz Srednje Europe u Ameriku 1880. – 1914., Muzej grada Rijeke. Izlagala je na četrdesetak međunarodnih i domaćih znanstvenih konferencija i skupova. Bila je članica sedam znanstvenih i/ili organizacijskih odbora znanstvenih skupova (od toga na šest međunarodnih) i na jednom međunarodnom predsjednica (Contemporary Migration Trends and Flows on the Territory of Southeast Europe, Zagreb 2016., Filozofski fakultet i IMIN). Održala je pozvana predavanja na međunarodnim konferencijama i sveučilištima (izbor): 2018. Sveučilište Buenos Aires, Argentina; 2019. i 2010. Sveučilište u Ljubljani, Slovenija; Sofija, Bugarska (2014., 2011.); ljetnim školama: 2016. Ljetna škola antropologije, etnografije i komparativnog folklora na Balkanu (Konitsa, Grčka); 2017. Hrvatsko-američka škola arheologije, antropologije i povijesti (Krasno, Hrvatska). Iz područja migracijskih, integracijskih i manjinskih studija usavršavala se u inozemstvu: Sveučilište Malmö, Švedska (2019.); Sveučilište Ljubljana, Slovenija (2019.); Sveučilište Buenos Aires (UBA), Argentina (2018.); Sveučilište Miguel Hernández, Elche, Španjolska (2017.); Sveučilište Regensburg, Njemačka (2011.); Srednjoeuropsko sveučilište (CEU), Budimpešta, Mađarska (2007. i 2005.). Na Filozofskom fakultetu obnašala je, i obnaša, više dužnosti: predstojnica je Katedre za manjinske kulture i zajednice (od 2017. - danas), zamjenica voditeljice doktorskog studija Etnologije i kulturne antropologije (2018. - danas), zamjenica pročelnice Odsjeka (zamjena u mandatu veljača - listopad 2019.), zamjenica voditelja Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta (2018. - danas), članica Vijeća Filozofskog Fakulteta (2019. - danas). Dobila je pet nagrada. Dva puta godišnju nagradu Hrvatskoga etnološkog društva “Milovan Gavazzi” u kategoriji znanstveni i nastavni rad: 2018. za suurednički zbornik radova: Contemporary Migration Trends and Flows on the Territory of Southeast Europe i 2009. za suuredništvo tri sveska monografija Živjeti na Krivom Putu. Dvije međunarodne nagrade dobila je od Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (Republika Srbija) za suurednički zbornik radova Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu: 2016. trijenalnu nagradu „Tomo Vereš“ u kategoriji najbolja knjiga u području znanosti i publicistike u razdoblju 2013. – 2015. te 2015. nagradu „Emerik Pavić“ u kategoriji najbolja knjiga u 2014. godini. Godine 2012. dobila je Povelju grada Senja za osobite uspjehe i ostvarenja u etnološkim istraživanjima senjskog zaleđa (s Milanom Černelić i Tihanom Rubić). Članica je međunarodnih i domaćih strukovnih organizacija i mreža: Hrvatskog etnološkog društva (HED), IMISCOE, InASEA, SIEF-a (članica Working Group on Migration and Mobility), Društva Terra banalis, članica mreže Highly skilled migrants research network, Malmö University. Jedna je od koordinatorica Platforme za mobilnost i međunarodnu suradnju etnologa i kulturnih antropologa – mobilnaEKA pri Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Glavna područja njenog istraživačkog interesa su: migracije (posebice suvremene migracije) i postmigracijski fenomeni, manjinske zajednice, historijska antropologija i studije granica.

Tihana Rubić, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tihana Rubić je docentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Obranom doktorske disertacije naslova Etnološka studija obitelji i nezaposlenosti. Strategije preživljavanja u Hrvatskoj od devedesetih godina do danas pod mentorstvom znanstvene savjetnice dr. sc. Jasne Čapo Žmegač (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb), stekla je 2012. godine akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti u polju etnologija i antropologija, grana etnologija. Od 2005. do 2006. godine pri Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu bila je zaposlena kao istraživačica na međunarodnom projektu Šestog okvirnog programa Europske unije Kinship and Social Security – KASS, a od srpnja 2007. godine kao znanstvena novakinja na domaćem znanstvenom projektu Suvremeni kulturni tijekovi i oblikovanje zajednica i identiteta, voditeljice dr. sc. Jasne Čapo Žmegač. Na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju zaposlena je od 2008. godine kao znanstvena novakinja/asistentica, na domaćem znanstvenom projektu Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca, voditeljice prof. dr. sc. Milane Černelić. Od prosinca 2012. godine u suradničkom je zvanju znanstvene novakinje/više asistentice. U zvanje znanstvene suradnice izabrana je 2013. godine, a od 2016. godine zaposlena je na radnom mjestu i u znanstveno-nastavnom zvanju docentice. Od 2014. godine (bila) je suradnica na dva projekta Hrvatske zaklade za znanost: na projektu Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet (IP-2013-11-2350), voditeljice dr. sc. Jasne Čapo Žmegač, od 2014. do 2018. godine: te Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas (IP-2019-04-1772), voditeljice dr. sc. Sandre Križić Roban, s predviđenim trajanjem od 2020. do 2024. godine. Suradnica je na Erasmus+ projektu UniCulture - Development of innovative approach for training for university professors to work in the modern diverse and intercultural environment, voditelja prof. dr. sc. Gorana-Pavela Šanteka, s predviđenim trajanjem od 2019. do 2021. godine te na bilateralnom projektu slovenske i hrvatske zaklade za znanost, pod naslovom Urban Futures: imagining and activating possibilities in unsettled times, s predviđenim trajanjem od 2020. do 2023. godine, voditeljica dr. sc. Saše Poljak Istenič i dr. sc. Valentine Gulin Zrnić. Područja njezina interesa su: mreže društvenosti, urbani identiteti, održivost lokalnih zajednica, marginalizirane skupine, neformalna ekonomija, zeleni javni prostori, starenje, obiteljsko sjećanje i obiteljska svakodnevica. Na navedene teme je objavila radove u znanstvenim i stručnim časopisima, suuredila knjige, zbornike radova i znanstvene monografije.

Downloads

PDF

Published

11. siječnja 2021.

Series

Biblioteka Desničini susreti

Categories

Copyright (c) 2021 Autori, Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, CKHIS

Details about the available publication format: PDF

PDF

Publication date (01)

2014

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-175-519-1

Co-publisher's ISBN-13 (24)

978-953-7782-36-8

Date of first publication (11)

2014