150 godina Filozofskoga fakulteta

Authors

Nevena Škrbić Alempijević (ed)
Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet
https://orcid.org/0000-0002-8653-7954
Stjepan Damjanović (ed)
Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Synopsis

Obilježavanje visoke obljetnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povod je otvaranju i stvaranju arhiva institucijskoga sjećanja, ono potiče na promišljanje stoljeća i pol posvećena rada Filozofskoga fakulteta na oblikovanju društvenih i humanističkih znanosti, obrazovanju stručnjaka koji su nositelji razvoja našega društva, kreiranju akademskoga krajolika u Republici Hrvatskoj te promicanju znanstveno utemeljene kritičke misli.

Svrha je ove monografije pružiti prostor za refleksiju o 150 godina našega Fakulteta. No polazišna točka za ocrtavanje obrisa fakultetske dinamike jest današnja – glavni je cilj bio uputiti na mjesto Fakulteta u aktualnom sveučilišnom, nacionalnom i međunarodnom kontekstu te na silnice njegova budućega znanstveno-nastavnoga djelovanja. Ovim se izdanjem iz različitih kutova te osvrtom na raznolike fakultetske djelatnosti i aktivnosti htjelo odgovoriti na pitanja s kojima se često susrećemo u popularnome diskursu: kakva je relevantnost Filozofskoga fakulteta, njegovih studija, rada njegovih nastavnika, istraživača i studenata danas? Kako se Filozofski profilira s obzirom na vladajuće društvene, ekonomske i političke odnose i procese, kako na njih utječe? Kako odgovara na potrebe promjenjiva lokalnoga i globalnoga okruženja, čime mu pridonosi? Na koncu, kako istraživačke rezultate, znanja i vještine koje Filozofski generira primijeniti u sadašnjemu kontekstu?

Tekstovi u monografiji podijeljeni su u četiri veće cjeline. U početnome je dijelu Filozofski fakultet predstavljen iz očišta dekana. Zatim se, uz ovaj opis uredničke koncepcije monografije, obrisi fakultetske 150-godišnje povijesti iscrtavaju duž triju linija: sažetom kronologijom ključnih događaja, biografijama dekana i obnašatelja dužnosti dekana te razmatranjem društvene uloge Fakulteta od osnutka do danas. Drugi se dio bavi temeljnim djelatnostima i procesima kojima je Fakultet premrežen u heterogenu cjelinu: sveučilišnom nastavom, studijskim programima, znanošću i istraživanjima, izdavaštvom, sustavom kvalitete, organizacijom i razvojem. Djelatnosti su prikazane iz perspektive resornih prodekana, članova izdavačkih tijela, voditelja pojedinih studijskih programa i sveučilišnih nastavnika. Autori djelatnosti sagledavaju dijakronijski, ali naglasak stavljaju na sadašnji trenutak, na planove i vizije Fakulteta u budućnosti. Treća cjelina obuhvaća zasebne prikaze 23 odsjeka, dvaju zavoda (onih koji su po ustroju ili načinu funkcioniranja nadodsječkoga tipa, dok je dodatnih šest zavoda predstavljeno u tekstovima o odsjecima unutar kojih djeluju), sedam centara, jedne samostalne katedre i Knjižnice Filozofskoga fakulteta. Ti tekstovi daju uvid u sadašnju ulogu pojedinih fakultetskih jedinica, njihovu akademsku i društvenu relevantnost, područje djelovanja, programe koje nude, temeljna strateška i istraživačka usmjerenja te njihov povijesni razvoj i mijene. U središtu su četvrte i zaključne cjeline ove monografije studenti Filozofskoga fakulteta, sadašnji i oni kojima je Fakultet alma mater.

Chapters

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Nevena Škrbić Alempijević, Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet

Redovita je profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njezina istraživačka područja obuhvaćaju studije mjesta i prostora, urbanu antropologiju, konstrukciju kulturnih regija, posebno Mediterana, antropologiju društvenog sjećanja, studije javnih događanja.
Dosad je bila angažirana kao istraživačica na šest nacionalnih i četiri međunarodna znanstveno-istraživačka projekta, a trenutno vodi projekt „Transformacija postindustrijskog grada: prostor, zajednica, rad“ koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
Suautorica je triju znanstvenih knjiga: Grad kakav bi trebao biti. Etnološki i kulturnoantropološki osvrti na festivale (s P. Kelemen, 2012), Misliti etnografski. Kvalitativni pristupi i metode u etnologiji i kulturnoj antropologiji (sa S. Potkonjak i T. Rubić, 2016) i Grad kao susret. Etnografije zagrebačkih trgova (s V. Gulin Zrnić, 2019). Suurednica je šest uredničkih knjiga i zbornika radova, samostalno ili u suautorstvu objavila je preko četrdeset znanstvenih radova. Znanstvene radove objavljivala je na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, švedskom i mađarskom jeziku. Rezultate svojih istraživanja izlagala je na oko pedeset domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Za svoj znanstveni i nastavni rad nagrađena je s više godišnjih nagrada i posebnih priznanja Hrvatskog etnološkog društva i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i Državnom nagradom za znanost (2020).

Stjepan Damjanović, Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatski je jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je diplomirao ruski jezik te južnoslavenske jezike i književnost, magistirao temom Vokalizam korizmenjaka Kolunićeva zbornika, te obranio doktorski rad Interferiranje hrvatskih dijalekata i općeslavenskoga književnoga jezika u hrvatskoglagoljskim tekstovima XV. Stoljeća.
Od 1986. do 2017. godine bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo (Odsjek za kroatistiku). Bio je lektor i gost predavač na sveučilištima u Bochumu, Grazu, Mostaru i Pragu. Glavni tajnik Matice hrvatske bio je od 1999. do 2002., a njezin predsjednik od 2014. do 2018. godine. Redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je od 2004. godine.
Iz bogate bibliografije izdvajaju se sljedeći naslovi: Tragom jezika hrvatskih glagoljaša (1984), Opširnost bez površnosti (1988., 2. izd. 2006), Jedanaest stoljeća nezaborava (1991), Jazik otačaski (1995), Glasovi i oblici općeslavenskoga književnoga jezika (1993., 2. izd. 1995., 3. izd. 2000. pod naslovom Staroslavenski glasovi i oblici, 4. izd. 2003. i 5. izd. 2005. pod naslovom Staroslavenski jezik), Filološki razgovori (2000), Slovo iskona: staroslavenska/starohrvatska čitanka (2002., 2. izd. 2004., 3. izd. 2012), Mali staroslavensko-hrvatski rječnik (s I. Jurčevićem, T. Kuštović, B. Kuzmićem, M. Lukić, M. Žagarom, 2004., 2. izd. 2009), Slavonske teme (2006), Jezik hrvatskih glagoljaša (2008), Po njemu si sve što jesi: antologija pjesništva o hrvatskome jeziku (suautorstvo s K. Čorkalo, 2011), Novi filološki prinosi (2014), Izvori i rukavci (2016), Matica hrvatska od 1842. do 2017. – kalendar rada i djelovanja (2018), (Raz)govori (2018). S akademikom Josipom Bratulićem napisao je trosveščanu monografiju Hrvatska pisana kultura od VIII. do XXI. stoljeća (2005–2008). Urednik je i jedan je od autora kapitalne jezikoslovne edicije Povijest hrvatskoga jezika. Knjiga prva: srednji vijek (2009). Priredio je petnaest knjiga te objavio osamdesetak znanstvenih rasprava i osamdesetak recenzija.
Primio je sljedeće nagrade i priznanja: Malu plaketu Filozofskoga fakulteta u Zagrebu za rad u Zagrebačkoj slavističkoj školi (1991.), Veliku plaketu Filozofskoga fakulteta u Zagrebu za rad na monografiji Filozofski fakultet u Zagrebu (1999.), Nagradu „Ivan i Josip Kozarac“ za najbolje znanstveno djelo znanstvenika iz Slavonije za knjigu Filološki razgovori (2001.), Odlikovanje predsjednika Republike Hrvatske Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića (1996.), Nagradu za životno djelo «Ivan Filipović» za promicanje pedagoške teorije i prakse (2009.), Nagradu „Ivan i Josip Kozarac“ za  životno djelo (2011.) i Spomen-medalju Sveučilišta u Zagrebu (2018.).

Downloads

Published

16. listopada 2024.

Categories

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-379-185-2

Publication date (01)

2024

Physical Dimensions

Details about the available publication format: PDF

PDF

ISBN-13 (15)

978-953-379-206-4

Publication date (01)

2024