150 godina Filozofskoga fakulteta

Authors

Nevena Škrbić Alempijević (ed)
University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences
https://orcid.org/0000-0002-8653-7954
Stjepan Damjanović (ed)
University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences, Croatian Academy of Sciences and Arts

Synopsis

Obilježavanje visoke obljetnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povod je otvaranju i stvaranju arhiva institucijskoga sjećanja, ono potiče na promišljanje stoljeća i pol posvećena rada Filozofskoga fakulteta na oblikovanju društvenih i humanističkih znanosti, obrazovanju stručnjaka koji su nositelji razvoja našega društva, kreiranju akademskoga krajolika u Republici Hrvatskoj te promicanju znanstveno utemeljene kritičke misli.

Svrha je ove monografije pružiti prostor za refleksiju o 150 godina našega Fakulteta. No polazišna točka za ocrtavanje obrisa fakultetske dinamike jest današnja – glavni je cilj bio uputiti na mjesto Fakulteta u aktualnom sveučilišnom, nacionalnom i međunarodnom kontekstu te na silnice njegova budućega znanstveno-nastavnoga djelovanja. Ovim se izdanjem iz različitih kutova te osvrtom na raznolike fakultetske djelatnosti i aktivnosti htjelo odgovoriti na pitanja s kojima se često susrećemo u popularnome diskursu: kakva je relevantnost Filozofskoga fakulteta, njegovih studija, rada njegovih nastavnika, istraživača i studenata danas? Kako se Filozofski profilira s obzirom na vladajuće društvene, ekonomske i političke odnose i procese, kako na njih utječe? Kako odgovara na potrebe promjenjiva lokalnoga i globalnoga okruženja, čime mu pridonosi? Na koncu, kako istraživačke rezultate, znanja i vještine koje Filozofski generira primijeniti u sadašnjemu kontekstu?

Tekstovi u monografiji podijeljeni su u četiri veće cjeline. U početnome je dijelu Filozofski fakultet predstavljen iz očišta dekana. Zatim se, uz ovaj opis uredničke koncepcije monografije, obrisi fakultetske 150-godišnje povijesti iscrtavaju duž triju linija: sažetom kronologijom ključnih događaja, biografijama dekana i obnašatelja dužnosti dekana te razmatranjem društvene uloge Fakulteta od osnutka do danas. Drugi se dio bavi temeljnim djelatnostima i procesima kojima je Fakultet premrežen u heterogenu cjelinu: sveučilišnom nastavom, studijskim programima, znanošću i istraživanjima, izdavaštvom, sustavom kvalitete, organizacijom i razvojem. Djelatnosti su prikazane iz perspektive resornih prodekana, članova izdavačkih tijela, voditelja pojedinih studijskih programa i sveučilišnih nastavnika. Autori djelatnosti sagledavaju dijakronijski, ali naglasak stavljaju na sadašnji trenutak, na planove i vizije Fakulteta u budućnosti. Treća cjelina obuhvaća zasebne prikaze 23 odsjeka, dvaju zavoda (onih koji su po ustroju ili načinu funkcioniranja nadodsječkoga tipa, dok je dodatnih šest zavoda predstavljeno u tekstovima o odsjecima unutar kojih djeluju), sedam centara, jedne samostalne katedre i Knjižnice Filozofskoga fakulteta. Ti tekstovi daju uvid u sadašnju ulogu pojedinih fakultetskih jedinica, njihovu akademsku i društvenu relevantnost, područje djelovanja, programe koje nude, temeljna strateška i istraživačka usmjerenja te njihov povijesni razvoj i mijene. U središtu su četvrte i zaključne cjeline ove monografije studenti Filozofskoga fakulteta, sadašnji i oni kojima je Fakultet alma mater.

Chapters

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Nevena Škrbić Alempijević, University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences

Redovita je profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njezina istraživačka područja obuhvaćaju studije mjesta i prostora, urbanu antropologiju, konstrukciju kulturnih regija, posebno Mediterana, antropologiju društvenog sjećanja, studije javnih događanja.
Dosad je bila angažirana kao istraživačica na šest nacionalnih i četiri međunarodna znanstveno-istraživačka projekta, a trenutno vodi projekt „Transformacija postindustrijskog grada: prostor, zajednica, rad“ koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
Suautorica je triju znanstvenih knjiga: Grad kakav bi trebao biti. Etnološki i kulturnoantropološki osvrti na festivale (s P. Kelemen, 2012), Misliti etnografski. Kvalitativni pristupi i metode u etnologiji i kulturnoj antropologiji (sa S. Potkonjak i T. Rubić, 2016) i Grad kao susret. Etnografije zagrebačkih trgova (s V. Gulin Zrnić, 2019). Suurednica je šest uredničkih knjiga i zbornika radova, samostalno ili u suautorstvu objavila je preko četrdeset znanstvenih radova. Znanstvene radove objavljivala je na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, švedskom i mađarskom jeziku. Rezultate svojih istraživanja izlagala je na oko pedeset domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Za svoj znanstveni i nastavni rad nagrađena je s više godišnjih nagrada i posebnih priznanja Hrvatskog etnološkog društva i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i Državnom nagradom za znanost (2020).

Stjepan Damjanović, University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences, Croatian Academy of Sciences and Arts

Hrvatski je jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je diplomirao ruski jezik te južnoslavenske jezike i književnost, magistirao temom Vokalizam korizmenjaka Kolunićeva zbornika, te obranio doktorski rad Interferiranje hrvatskih dijalekata i općeslavenskoga književnoga jezika u hrvatskoglagoljskim tekstovima XV. Stoljeća.
Od 1986. do 2017. godine bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo (Odsjek za kroatistiku). Bio je lektor i gost predavač na sveučilištima u Bochumu, Grazu, Mostaru i Pragu. Glavni tajnik Matice hrvatske bio je od 1999. do 2002., a njezin predsjednik od 2014. do 2018. godine. Redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je od 2004. godine.
Iz bogate bibliografije izdvajaju se sljedeći naslovi: Tragom jezika hrvatskih glagoljaša (1984), Opširnost bez površnosti (1988., 2. izd. 2006), Jedanaest stoljeća nezaborava (1991), Jazik otačaski (1995), Glasovi i oblici općeslavenskoga književnoga jezika (1993., 2. izd. 1995., 3. izd. 2000. pod naslovom Staroslavenski glasovi i oblici, 4. izd. 2003. i 5. izd. 2005. pod naslovom Staroslavenski jezik), Filološki razgovori (2000), Slovo iskona: staroslavenska/starohrvatska čitanka (2002., 2. izd. 2004., 3. izd. 2012), Mali staroslavensko-hrvatski rječnik (s I. Jurčevićem, T. Kuštović, B. Kuzmićem, M. Lukić, M. Žagarom, 2004., 2. izd. 2009), Slavonske teme (2006), Jezik hrvatskih glagoljaša (2008), Po njemu si sve što jesi: antologija pjesništva o hrvatskome jeziku (suautorstvo s K. Čorkalo, 2011), Novi filološki prinosi (2014), Izvori i rukavci (2016), Matica hrvatska od 1842. do 2017. – kalendar rada i djelovanja (2018), (Raz)govori (2018). S akademikom Josipom Bratulićem napisao je trosveščanu monografiju Hrvatska pisana kultura od VIII. do XXI. stoljeća (2005–2008). Urednik je i jedan je od autora kapitalne jezikoslovne edicije Povijest hrvatskoga jezika. Knjiga prva: srednji vijek (2009). Priredio je petnaest knjiga te objavio osamdesetak znanstvenih rasprava i osamdesetak recenzija.
Primio je sljedeće nagrade i priznanja: Malu plaketu Filozofskoga fakulteta u Zagrebu za rad u Zagrebačkoj slavističkoj školi (1991.), Veliku plaketu Filozofskoga fakulteta u Zagrebu za rad na monografiji Filozofski fakultet u Zagrebu (1999.), Nagradu „Ivan i Josip Kozarac“ za najbolje znanstveno djelo znanstvenika iz Slavonije za knjigu Filološki razgovori (2001.), Odlikovanje predsjednika Republike Hrvatske Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića (1996.), Nagradu za životno djelo «Ivan Filipović» za promicanje pedagoške teorije i prakse (2009.), Nagradu „Ivan i Josip Kozarac“ za  životno djelo (2011.) i Spomen-medalju Sveučilišta u Zagrebu (2018.).

Downloads

Published

16. October 2024.

Categories

Details about the available publication format: Print edition

Print edition

ISBN-13 (15)

978-953-379-185-2

Publication date (01)

2024

Physical Dimensions

Details about the available publication format: PDF

PDF

ISBN-13 (15)

978-953-379-206-4

Publication date (01)

2024