Ljetna škola o ljetnoj školi: projektno učenje u okviru teorije samodeterminacije: 34. ljetna psihologijska škola studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Authors

Aleksandra Huić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju; Antonija Vrdoljak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju; Hrvoje Benčić; Martin Dragun; Alma Džafić; Jurja Jakob; Anamarija Jelašić; Iva Miličević; Andrej Mitić; Matija Nikolić; Ana Marija Nogolica; Jovana Polimanac; Inga Sadaić; Ivana Tokmadžić; Laura Vidaković
DOI: https://doi.org/10.17234/9789533792927

Synopsis

U knjizi su prikazani rezultati istraživanja provedenog u okviru 34. Ljetne psihologijske škole, a koje se temelji na kvalitativnoj metodologiji. Glavni cilj bila je analiza dosadašnjeg razvoja i iskustava Ljetne psihologijske škole (LJPŠ) kao dugogodišnjeg primjera projektnog učenja u visokom obrazovanju. Istraživanje je teorijski utemeljeno u okviru teorije samodeterminacije te je provedeno primjenom dvaju kvalitativnih pristupa: analizom arhivske građe nastale tijekom gotovo četrdeset godina održavanja LJPŠ-a i fokusnim grupama s bivšim polaznicima i voditeljima škole.

Analiza arhivske građe omogućila je povijesni i kontekstualni uvid u razvoj LJPŠ-a, ističući njezinu izrazitu fleksibilnost, prilagodljivost i kontinuitet interesa studenata i voditelja. Posebno je naglašena studentska inicijativa, što upućuje na važnost aktivnog uključivanja studenata u osmišljavanje nastavnih procesa. Fokusne grupe bile su usmjerene na tri ključna istraživačka pitanja: zadovoljstvo i subjektivnu dobit sudionika, povezanost projektnog učenja sa zadovoljavanjem i frustracijom osnovnih psiholoških potreba te odnos nastavničkih (de)motivirajućih stilova i potreba studenata.

Rezultati pokazuju visoku razinu zadovoljstva polaznika i voditelja te brojne percipirane koristi, uključujući razvoj istraživačkih i profesionalnih kompetencija, jačanje suradnje, osjećaja autonomije i povezanosti. Iako su identificirani određeni izazovi, poput organizacijske složenosti i neujednačenog timskog angažmana, pozitivni učinci znatno nadmašuju uočene poteškoće. Nalazi potvrđuju teorijske pretpostavke teorije samodeterminacije te ističu ključnu ulogu nastavničkih stilova koji podržavaju autonomiju i strukturiraju rad u uspješnosti projektnog učenja. U knjizi su iznesene i detaljne smjernice za organizaciju kolegija koji se temelje na projektnom učenju u visokom školstvu. LJPŠ, odnosno projektno učenje, se tako potvrđuje kao održiv, motivirajući i kvalitetan model visokoškolske nastave.

Chapters

  • Riječ voditeljica
    PDF
  • Riječ studenata
    PDF
  • Od ideje do preko 30 godina tradicije : intervju s prof. emeritus dr. sc. Deanom Ajdukovićem
    PDF
  • Kako entuzijazam prerasta u vrijedan studentski projekt : intervju s kolegama Draženom Nikolićem i Krešimirom Žnidarom
    PDF
  • Uvod
    PDF
  • Analiza arhivske građe
    PDF
  • Teorijski okvir kvalitativnog istraživanja
    PDF
  • Cilj istraživanja
    PDF
  • Metodologija
    PDF
  • Rezultati i rasprava
    PDF
  • Opća rasprava
    PDF
  • Zaključak
    PDF
  • Literatura
    PDF
  • Prilozi
    PDF

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Aleksandra Huić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju

Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Huić diplomirala je i doktorirala u području psihologije, te radi na Katedri za školsku psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta. Istražuje teme iz psihologije obrazovanja, te stavove i očekivanja, kvalitetu poučavanja i stilove motiviranja kod osnovno-, srednje- i visokoškolskih nastavnika, kao i odrednice njihove profesionalne dobrobiti. Odnedavno istražuje i odrednice akademskog sagorijevanja i angažiranosti studenata. Predaje kolegije iz područja komunikacijskih vještina i psihologije odgoja i obrazovanja za različita društvena, humanistička i prirodoslovna nastavnička usmjerenja, te metodiku nastave psihologije. Stalna je suradnica HR Agencije za odgoj i obrazovanje te EU Tuning Akademije Groningen, Nizozemska. Aktivno je sudjelovala u 15ak znanstvenih i primijenjenih projekata i istraživanja iz područja obrazovanja nastavnika i akademskih vještina studenata. Autorica je i ko-autorica jedne knjige, te preko 50 znanstvenih i stručnih radova i poglavlja u knjigama. Osmislila je i provodi više edukacija za srednjo- i visokoškolske nastavnike, te studente. Dobitnica je Državne nagrade za znanost u kategoriji popularizacije znanosti za „PsihoFest“.

Antonija Vrdoljak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju

Diplomirala je i doktorirala psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlena je na Katedri za školsku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta. Njezini istraživački interesi tiču se motivacije u obrazovnom kontekstu, međugrupnih stavova učenika, školskih intervencija te akademskog sagorijevanja i angažiranosti studenata. Sudjeluje u nastavi iz kolegija usmjerenih na psihologiju obrazovanja i školsku psihologiju. Bila je suradnica na jednom međunarodnom projektu i nekoliko domaćih projekata koji su se bavili motivacijom učenika i nastavnika. Objavila je šest znanstvenih radova, jednu knjigu i jedan priručnik te je izložila preko 20 radova na konferencijama. Trenutno pohađa drugi stupanj edukacije iz kognitivno-bihevioralne terapije i aktivna je u radu Savjetovališta za studente Filozofskog fakulteta.

Downloads

PDF

Published

2. veljače 2026.

Categories

Copyright (c) 2026 autori

License

Creative Commons License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Details about this monograph

ISBN-13 (15)

978-953-379-292-7

Publication date (01)

2026