Ljetna škola o ljetnoj školi: projektno učenje u okviru teorije samodeterminacije: 34. ljetna psihologijska škola studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Authors

Aleksandra Huić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju; Antonija Vrdoljak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju; Hrvoje Benčić; Martin Dragun; Alma Džafić; Jurja Jakob; Anamarija Jelašić; Iva Miličević; Andrej Mitić; Matija Nikolić; Ana Marija Nogolica; Jovana Polimanac; Inga Sadaić; Ivana Tokmadžić; Laura Vidaković
DOI: https://doi.org/10.17234/9789533792927

Synopsis

Ovogodišnja, 34. Ljetna psihologijska škola bavila se samom sobom. Naime, opći je cilj ove ljetne škole bio opisati do sada provedene ljetne škole te evaluirati LJPŠ kao oblik projektnog učenja (eng. Project based learning, PBL) koristeći pritom teorijski okvir teorije samodeterminacije (Ryan i Deci, 2000). U tu su svrhu, s jedne strane, prikupljeni podaci i analizirani postojeći materijali s proteklih ljetnih škola, a s druge prikupljeni novi kvalitativni podaci putem fokusnih grupa s bivšim polaznicima i voditeljima. Stoga je i ovaj istraživački izvještaj koncipiran u dva dijela. Prvi dio čini analiza arhivske građe, a drugi kvalitativno evaluacijsko istraživanje. Analiza arhivske građe predstavlja retrospektivni pogled na sve ljetne škole koje su se održale do danas. Tim smo pristupom istražili povijest provedbe Ljetnih psihologijskih škola na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu od njezinih početaka. U pregledu arhivske građe ispitano je kako su izgledale i čime su se bavile 33 provedene Ljetne psihologijske škole te su prikazani dijelovi analiziranih primarnih izvora. Taj je povijesni pregled upotpunjen dvama novinarskim intervjuima sa začetnicima LJPŠ-a iz redova profesora i bivših studenata Odsjeka – prof. emer. dr. sc. Deanom Ajdukovićem te alumnima Draženom Nikolićem i Krešimirom Žnidarom. Kvalitativno istraživanje povezuje LJPŠ s metodom projektnog učenja i motivacijskim konceptima iz teorije samodeterminacije. Sam koncept projektnog učenja posljednjih desetljeća doživio je procvat. Zadatak učenika i studenata u takvom obliku učenja i nastave jest, uz vodstvo nastavnika, identificirati određeni problem te ga kroz istraživanje, pretraživanje literature i druge metode razumjeti i pokušati ponuditi rješenja i odgovore. Projektno učenje u pravilu završava nekim oblikom 21 produkta. Istraživanja projektnog učenja pokazuju kako se tom metodom razvijaju ne samo kognitivne, već i generičke vještine poput učinkovite komunikacije, timskog rada i slično (Condliffe, 2017; Kokotsaki i sur., 2016; Zhang i Ma, 2023). Korištenje PBL-a u nastavi dovodi do većeg transfera znanja na stvarni život, više razine uključenosti učenika te veće motiviranosti i zadovoljstva (Almulla, 2020; Novalia i sur., 2025; Wijnia i sur., 2024; Zhang i Ma, 2023). S druge strane, nalazi dosadašnjih istraživanja nisu potpuno jednoznačni. Dio istraživanja sugerira kako učenici poučavani projektnim učenjem nemaju viši akademski uspjeh od onih koji su poučavani tradicionalnim metodama, a navode se i drugi nedostaci poput dugotrajne i složene pripreme i provedbe (Miao i sur., 2024, Pan i sur., 2021, Thomas, 2000). Većina dosadašnjih istraživanja fokusirala se na osnovno- i srednjoškolsku razinu zanemarujući visokoškolsku razinu obrazovanja. Dodatno, provedeno je vrlo malo kvalitativnih istraživanja koja omogućavaju dublje razumijevanje motivacijskih procesa koji djeluju tijekom projektnog učenja. Ljetna psihologijska škola predstavlja oblik projektnog učenja u visokom školstvu. Na početku kolegija studenti u suradnji s nastavnicima odabiru temu kojom će se baviti i planiraju istraživanje. Potom slijedi istraživanje literature, oblikovanje nacrta istraživanja, priprema mjernih instrumenata i metoda, prikupljanje i obrađivanje podataka, a cijeli proces završava produktom, najčešće u obliku knjižice ili neke druge vrste izvještaja o provedenom istraživanju. Tijekom provedbe istraživanja naglašava se aktivnost studenata te međusobna suradnja između studenata i profesora.

Chapters

  • Riječ voditeljica
    PDF
  • Riječ studenata
    PDF
  • Od ideje do preko 30 godina tradicije : intervju s prof. emeritus dr. sc. Deanom Ajdukovićem
    PDF
  • Kako entuzijazam prerasta u vrijedan studentski projekt : intervju s kolegama Draženom Nikolićem i Krešimirom Žnidarom
    PDF
  • Uvod
    PDF
  • Analiza arhivske građe
    PDF
  • Teorijski okvir kvalitativnog istraživanja
    PDF
  • Cilj istraživanja
    PDF
  • Metodologija
    PDF
  • Rezultati i rasprava
    PDF
  • Opća rasprava
    PDF
  • Zaključak
    PDF
  • Literatura
    PDF
  • Prilozi
    PDF

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Aleksandra Huić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju

Na Odsjeku za psihologiju Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2004. godine., a doktorirala 2012. godine. Od 2004. godine zaposlena je kao stručna suradnica u Centru za psihodijagnostičke instrumente (današnji Centar za primijenjenu psihologiju). Od 2008. godine radi kao asistentica i viša asistentica na Katedri za socijalnu psihologiju. Od 2017. godine radi kao docentica na  Katedri za školsku psihologiju i Katedri za razvojnu psihologiju Odsjeka za psihologiju.
Područja njezinog znanstvenog interesa obuhvaćaju teme iz socijalne psihologije obrazovanja, posebice školsku klimu, stavove i očekivanja nastavnika (vezane uz rod i seksualnu orijentaciju učenika), te interakciju između učenika i nastavnika, kao i međusobne socijalne odnose učenika. Bavi se i područjem dječjih prava, posebice pravom na participaciju u sustavu odgoja i obrazovanja. Zanima ju i prevencija loših razvojnih ishoda i problema mentalnog zdravlja adolescenata. Povezano s time do sada je surađivala na dva preventivna programa - prevencija kockanja kod adolescenata i prevencija seksualnog nasilja nad i među djecom i adolescentima.

Antonija Vrdoljak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je 2013. godine upisala preddiplomski, a 2016. godine diplomski studij psihologije. Diplomirala je 2018. godine pod mentorstvom dr. sc. Margarete Jelić, s temom Uloga roda i jasnoće pojma o sebi u odnosu implicitnog i eksplicitnog samopoštovanja. 2019. godine upisala je doktorski studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te od iste godine radi kao doktorandica na projektu IRCiS (Integrating refugee children in schools: a mixed-method study on the efficacy of contact-in-school interventions for building positive intergroup relations among refugee and host-society children).

Downloads

PDF

Published

2. February 2026.

Categories

Copyright (c) 2026 authors

License

Creative Commons License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Details about this monograph

ISBN-13 (15)

978-953-379-292-7

Publication date (01)

2026