Spomenici otoka Lopuda od antike do srednjeg vijeka

Authors

Ivana Tomas
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Maja Zeman
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
DOI: https://doi.org/10.17234/9789531756310

Synopsis

Prvi dio je uvod autorice Maje Zeman (Elafitsko otočje u antici i kasnoj antici) koji ima za cilj osvijetliti ulogu i funkcioniranje Lopuda (donekle i ostalih Elafitskih otoka) u klasičnom rimskom i kasnoantičkom razdoblju na temelju dostupnih pisanih i materijalnih izvora. Dajući pregled dosadašnje literature i materijala, autorica iznosi i nekoliko novih argumentiranih teza, među kojima, naprimjer, onu o Elafitima kao potencijalnom posjedu rimske države u razdoblju Carstva. Drugi dio, autorice Ivane Tomas (Elafitsko otočje u srednjem vijeku) okosnica je knjige, koji nakon iznošenja dosadašnje literature i kulturnopovijesnoga uvoda (u kojemu se, primjerice, argumentirano priklanja stajalištu Josipa Lučića kako je Dubrovnik vrlo rano, već od ranog srednjeg vijeka bio u posjedu Elafita) donosi sustavan pregled spomenika Lopuda iz razdoblja srednjega vijeka, ponegdje s posve novim pogledima na neke spomenike i probleme. Početke srednjovjekovne graditeljske i klesarsko-kiparske aktivnosti na Lopudu autorica smješta na sam kraj 8. i početak 9. stoljeća te ih povezuje sa srodnim rješenjima iz Dubrovnika i Kotora. To, između ostaloga, svjedoči o snažnoj vezanosti Grada i njegove okolice, ali i o međusobnoj povezanosti Dubrovnika i ostalih istočnojadranskih središta Bizantske Dalmacije. Sljedeću fazu graditeljske i prateće klesarsko-kiparske djelatnosti autorica smješta gotovo stoljeće kasnije, u prvu polovicu, odnosno sredinu 10. stoljeća, nalazeći čvrste analogije u oblikovanju dijelova liturgijske opreme (mahom oltarnih ograda) u Dubrovniku, Stonu i na ostalim Elafitskim otocima. Tu drugu, ili zrelu predromaničku fazu izgradnje i obnove dovodi se u vezu s pojačanim intenzitetom graditeljskih aktivnosti na širem prostoru, s time da se takva pretpostavka argumentira širokim i detaljnim analizama oblikovnih i tipoloških značajki kamene skulpture. Sljedeću, treću značajnu graditeljsku i klesarsko-kiparsku aktivnost na Elafitskim otocima autorica smješta od kraja 11. do sredine 12. stoljeća, u razdoblju koje se okvirno, u skladu s općim stilskim promjenama na južnodalmatinskome području, može nazvati razdobljem rane romanike. Nakon osvrta na graditeljske komponente crkava, slijedi širi pogled na njihovu klesarsko-kiparsku opremu, kao i na vrijedne zidne oslike koji su djelomično sačuvani u nekima od njih. Zahvaljujući upravo analogijama sa zidnim slikama sačuvanima i otkrivenima u staroj dubrovačkoj katedrali te činjenici kako se u kasnjim povijesnim izvorima upravo crkve sa zidnim oslicima na Koločepu i Šipanu spominju kao kanonički patrimonij, Ivana Tomas uvjerljivo osnažuje svoju pretpostavku o oslikanim elafitskim crkvama tzv. južnodalmatinskoga kupolnog tipa kao dijelu posjeda dubrovačkih kanonika. U posljednjemu dijelu, pisanome kao zasebno poglavlje, izložena je cjelovita i temeljita analizu pet srednjovjekovnih crkava na otoku (Sv. Ivan Krstitelj, Sv. Nikola (Grčki), Sv. Ilija, Sv. Petar i Sv. Mauro) te se u opširnim kataloškim jedinicama strukturirano osvrće na povijesne okolnosti nastanka, arhitekturu i opremu svake pojedine crkve.

Knjiga je objavljena u suizdavaštvu Filozofskog fakulteta i Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, u nakladničkom nizu Biblioteka: Prošlost i sadašnjost, knjiga 49.

Chapters

  • Predgovor
    (autor Ivan Viđen)
    PDF
  • Elafitsko otočje u antici i kasnoj antici
    PDF
  • Elafitsko otočje u srednjem vijeku
    PDF
  • Spomenici otoka Lopuda od 10. do 13. stoljeća
    PDF
  • Crkva sv. Ivana Krstitelja na Ivanjem brdu (Tb. 9 - 13)
    PDF
  • Crkva sv. Nikole (Grčkog) na brdu Polačica (Tb. 14 - 17)
    PDF
  • Crkva sv. Ilije na Sutioni (Sutionik) (Tb. 18 - 21)
    PDF
  • Crkva sv. Petra na Ivanjem brdu (Tb. 22, sl. 1 - 2)
    PDF
  • Crkva sv. Maura (Mavra) na lokalitetu Poluge (Tb. 22, sl. 3 - 4)
    PDF
  • Popis literature
    PDF
  • Table
    PDF
  • Popis tabli
    PDF

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Ivana Tomas, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ivana Tomas je rođena u Zagrebu. Završila je studij povijesti umjetnosti i etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2014. obranila je doktorsku disertaciju pod nazivom Srednjovjekovne jednobrodne crkve s kupolom južne Dalmacije i Boke kotorske. Od 2019. g. u zvanju je docentice na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je zaposlena od 2009. g. Nositeljica je i izvođačica više kolegija studija povijesti umjetnosti s temama umjetnosti i arhitekture ranoga, zreloga i kasnoga srednjega vijeka, a njezin istraživački interes usmjeren je na srednjovjekovnu umjetnost i arhitekturu istočne i zapadne obale Jadrana. Objavila je knjigu Spomenici otoka Lopuda od antike do srednjega vijeka (zajedno s M. Zeman) i više znanstvenih i stručnih radova, te je sudjelovala u više znanstveno-istraživačkih domaćih i međunarodnih projekata.

Maja Zeman, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Diplomirala je studij povijesti umjetnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju obranila je 2014. godine s temom „Transformacije rimskih vila na prostoru srednje Dalmacije tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka“. Od 2018. godine u zvanju je docentice na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je zaposlena od 2008. godine. Nositeljica je i izvođačica više kolegija studija povijesti umjetnosti s temama umjetnosti i arhitekture antike, kasne antike i ranog srednjeg vijeka.

Od 2015. koordinatorica je Istraživačko-edukacijskog projekta i znanstveno-stručne škole (Studentske radionice), s aktivnostima istraživanja pokretne baštine kompleksa dubrovačke katedrale u razdoblju od 6. do 17. stoljeća (suradnja Odsjeka za povijest umjetnosti, Gradske župe Gospe Velike u Dubrovniku, Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Instituta za arheologiju i Instituta za povijest umjetnosti). Od 2017. surađuje na projektu Sveučilišta u Zagrebu Bizantsko naslijeđe u hrvatskom kulturnopovijesnom kontekstu (voditelj: Hrvoje Gračanin). U 2014. godini suradnica je na projektu HRZZ-a Hrvatska srednjovjekovna baština u europskom kontekstu: mobilnost umjetnika i transfer oblika, funkcija i ideja (voditelj: Miljenko Jurković). Kao znanstvena novakinja, u razdoblju 2008.-2014. godine uključena je u rad na projektu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH Hrvatska umjetnička baština do ‘stila 1200.’ u europskom kontekstu (voditelj: Miljenko Jurković), a od 2007. do 2009. godine suradnica je projekta IRCLAMA (FP6 okvirni program Eu komisije) Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i rani srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu.

Od 2008. do 2014. godine pomoćnica je urednika međunarodnog znanstvenog časopisa Hortus artium medievalium, te članica Organizacijskog odbora Međunarodnog godišnjeg skupa MICKAS-a. Od 2016. godine sudjeluje u radu „Zadruge za istraživanje i eksperimentalni razvoj GROMA" - Cavtat (upravljanje i istraživanje lokaliteta Rat u Cavtatu; istraživanje prostora kolonije Epidaur). Od 2006. do 2011. sudjelovala je u više međunarodnih arheoloških kampanji MICKAS-a.

Downloads

PDF

Published

7. travnja 2020.

Categories

Copyright (c) 2020 autori

Details about the available publication format: PDF

PDF

Publication date (01)

2020

Publication date of print counterpart (19)

2017

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-175-631-0

Co-publisher's ISBN-13 (24)

978-953-7784-53-9

Date of first publication (11)

2017

Physical Dimensions