Spomenici otoka Lopuda od antike do srednjeg vijeka

Authors

Ivana Tomas
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia
Maja Zeman
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia
DOI: https://doi.org/10.17234/9789531756310

Synopsis

Prvi dio je uvod autorice Maje Zeman (Elafitsko otočje u antici i kasnoj antici) koji ima za cilj osvijetliti ulogu i funkcioniranje Lopuda (donekle i ostalih Elafitskih otoka) u klasičnom rimskom i kasnoantičkom razdoblju na temelju dostupnih pisanih i materijalnih izvora. Dajući pregled dosadašnje literature i materijala, autorica iznosi i nekoliko novih argumentiranih teza, među kojima, naprimjer, onu o Elafitima kao potencijalnom posjedu rimske države u razdoblju Carstva. Drugi dio, autorice Ivane Tomas (Elafitsko otočje u srednjem vijeku) okosnica je knjige, koji nakon iznošenja dosadašnje literature i kulturnopovijesnoga uvoda (u kojemu se, primjerice, argumentirano priklanja stajalištu Josipa Lučića kako je Dubrovnik vrlo rano, već od ranog srednjeg vijeka bio u posjedu Elafita) donosi sustavan pregled spomenika Lopuda iz razdoblja srednjega vijeka, ponegdje s posve novim pogledima na neke spomenike i probleme. Početke srednjovjekovne graditeljske i klesarsko-kiparske aktivnosti na Lopudu autorica smješta na sam kraj 8. i početak 9. stoljeća te ih povezuje sa srodnim rješenjima iz Dubrovnika i Kotora. To, između ostaloga, svjedoči o snažnoj vezanosti Grada i njegove okolice, ali i o međusobnoj povezanosti Dubrovnika i ostalih istočnojadranskih središta Bizantske Dalmacije. Sljedeću fazu graditeljske i prateće klesarsko-kiparske djelatnosti autorica smješta gotovo stoljeće kasnije, u prvu polovicu, odnosno sredinu 10. stoljeća, nalazeći čvrste analogije u oblikovanju dijelova liturgijske opreme (mahom oltarnih ograda) u Dubrovniku, Stonu i na ostalim Elafitskim otocima. Tu drugu, ili zrelu predromaničku fazu izgradnje i obnove dovodi se u vezu s pojačanim intenzitetom graditeljskih aktivnosti na širem prostoru, s time da se takva pretpostavka argumentira širokim i detaljnim analizama oblikovnih i tipoloških značajki kamene skulpture. Sljedeću, treću značajnu graditeljsku i klesarsko-kiparsku aktivnost na Elafitskim otocima autorica smješta od kraja 11. do sredine 12. stoljeća, u razdoblju koje se okvirno, u skladu s općim stilskim promjenama na južnodalmatinskome području, može nazvati razdobljem rane romanike. Nakon osvrta na graditeljske komponente crkava, slijedi širi pogled na njihovu klesarsko-kiparsku opremu, kao i na vrijedne zidne oslike koji su djelomično sačuvani u nekima od njih. Zahvaljujući upravo analogijama sa zidnim slikama sačuvanima i otkrivenima u staroj dubrovačkoj katedrali te činjenici kako se u kasnjim povijesnim izvorima upravo crkve sa zidnim oslicima na Koločepu i Šipanu spominju kao kanonički patrimonij, Ivana Tomas uvjerljivo osnažuje svoju pretpostavku o oslikanim elafitskim crkvama tzv. južnodalmatinskoga kupolnog tipa kao dijelu posjeda dubrovačkih kanonika. U posljednjemu dijelu, pisanome kao zasebno poglavlje, izložena je cjelovita i temeljita analizu pet srednjovjekovnih crkava na otoku (Sv. Ivan Krstitelj, Sv. Nikola (Grčki), Sv. Ilija, Sv. Petar i Sv. Mauro) te se u opširnim kataloškim jedinicama strukturirano osvrće na povijesne okolnosti nastanka, arhitekturu i opremu svake pojedine crkve.

Knjiga je objavljena u suizdavaštvu Filozofskog fakulteta i Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, u nakladničkom nizu Biblioteka: Prošlost i sadašnjost, knjiga 49.

Chapters

  • Predgovor
    (autor Ivan Viđen)
    PDF
  • Elafitsko otočje u antici i kasnoj antici
    Maja Zeman
    PDF
  • Elafitsko otočje u srednjem vijeku
    Ivana Tomas
    PDF
  • Spomenici otoka Lopuda od 10. do 13. stoljeća
    PDF
  • Crkva sv. Ivana Krstitelja na Ivanjem brdu (Tb. 9 - 13)
    PDF
  • Crkva sv. Nikole (Grčkog) na brdu Polačica (Tb. 14 - 17)
    PDF
  • Crkva sv. Ilije na Sutioni (Sutionik) (Tb. 18 - 21)
    PDF
  • Crkva sv. Petra na Ivanjem brdu (Tb. 22, sl. 1 - 2)
    PDF
  • Crkva sv. Maura (Mavra) na lokalitetu Poluge (Tb. 22, sl. 3 - 4)
    PDF
  • Popis literature
    PDF
  • Table
    PDF
  • Popis tabli
    PDF

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Ivana Tomas, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia

Ivana Tomas je rođena u Zagrebu. Završila je studij povijesti umjetnosti i etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2014. obranila je doktorsku disertaciju pod nazivom Srednjovjekovne jednobrodne crkve s kupolom južne Dalmacije i Boke kotorske. Od 2019. g. u zvanju je docentice na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je zaposlena od 2009. g. Nositeljica je i izvođačica više kolegija studija povijesti umjetnosti s temama umjetnosti i arhitekture ranoga, zreloga i kasnoga srednjega vijeka, a njezin istraživački interes usmjeren je na srednjovjekovnu umjetnost i arhitekturu istočne i zapadne obale Jadrana. Objavila je knjigu Spomenici otoka Lopuda od antike do srednjega vijeka (zajedno s M. Zeman) i više znanstvenih i stručnih radova, te je sudjelovala u više znanstveno-istraživačkih domaćih i međunarodnih projekata.

Maja Zeman, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia

Diplomirala je studij povijesti umjetnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju obranila je 2014. godine s temom „Transformacije rimskih vila na prostoru srednje Dalmacije tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka“. Od 2018. godine u zvanju je docentice na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je zaposlena od 2008. godine. Nositeljica je i izvođačica više kolegija studija povijesti umjetnosti s temama umjetnosti i arhitekture antike, kasne antike i ranog srednjeg vijeka.

Od 2015. koordinatorica je Istraživačko-edukacijskog projekta i znanstveno-stručne škole (Studentske radionice), s aktivnostima istraživanja pokretne baštine kompleksa dubrovačke katedrale u razdoblju od 6. do 17. stoljeća (suradnja Odsjeka za povijest umjetnosti, Gradske župe Gospe Velike u Dubrovniku, Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Instituta za arheologiju i Instituta za povijest umjetnosti). Od 2017. surađuje na projektu Sveučilišta u Zagrebu Bizantsko naslijeđe u hrvatskom kulturnopovijesnom kontekstu (voditelj: Hrvoje Gračanin). U 2014. godini suradnica je na projektu HRZZ-a Hrvatska srednjovjekovna baština u europskom kontekstu: mobilnost umjetnika i transfer oblika, funkcija i ideja (voditelj: Miljenko Jurković). Kao znanstvena novakinja, u razdoblju 2008.-2014. godine uključena je u rad na projektu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH Hrvatska umjetnička baština do ‘stila 1200.’ u europskom kontekstu (voditelj: Miljenko Jurković), a od 2007. do 2009. godine suradnica je projekta IRCLAMA (FP6 okvirni program Eu komisije) Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i rani srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu.

Od 2008. do 2014. godine pomoćnica je urednika međunarodnog znanstvenog časopisa Hortus artium medievalium, te članica Organizacijskog odbora Međunarodnog godišnjeg skupa MICKAS-a. Od 2016. godine sudjeluje u radu „Zadruge za istraživanje i eksperimentalni razvoj GROMA" - Cavtat (upravljanje i istraživanje lokaliteta Rat u Cavtatu; istraživanje prostora kolonije Epidaur). Od 2006. do 2011. sudjelovala je u više međunarodnih arheoloških kampanji MICKAS-a.

Downloads

PDF

Published

7. April 2020.

Categories

Copyright (c) 2020 authors

Details about the available publication format: PDF

PDF

Publication date (01)

2020

Publication date of print counterpart (19)

2017

Details about the available publication format: Print edition

Print edition

ISBN-13 (15)

978-953-175-631-0

Co-publisher's ISBN-13 (24)

978-953-7784-53-9

Date of first publication (11)

2017

Physical Dimensions