Posuđenice i lažni parovi: hrvatski, talijanski i jezično posredovanje

Autori

Maslina Ljubičić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak

Ova knjiga obuhvaća studije o posuđenicama i lažnim parovima, poglavito hrvatsko-talijanskim, koji se vrlo često objašnjavaju jezičnim dodirima, posredovanjem i usporedbom s drugim jezicima. Istraživanje lažnih parova na poseban način otkriva dinamiku leksičkih promjena, od izrazne i značenjske divergencije do manje ili veće konvergencije, kojoj teže međujezični utjecaji. Riječ je o razrađenim inačicama radova, tiskanih na hrvatskom, talijanskom ili engleskom jeziku, koji su nastali na temelju izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj, Njemačkoj, Češkoj i Italiji.

Poglavlja

  • Uvodna bilješka
  • O semantičkoj specijalizaciji posuđenica
  • 1. Uvodne napomene: o posuđenicama i njihovu značenju
  • 2. Nekoliko primjera semantičke specijalizacije
  • 2.1. Talijanski handicappato
  • 2.2. Knjižničar i bibliotekar
  • 2.3. Boutique, butik
  • 2.4. Makina i biznis
  • 2.5. Juice, džus, đus
  • 2.6. Bevanda i konšerva
  • 3. Rasprava
  • 4. Zaključne opaske
  • Lažni parovi i etimologija
  • 1. Sličnost izraza kao osnovno svojstvo
  • 2. Zajedničko podrijetlo?
  • 3. Paretimološko povezivanje
  • 4. Lažni parnjak »nevidljivoga« jezika u etimološkom tumačenju
  • 5. Zaključak
  • O ulozi njemačkoga u nastanku hrvatsko-talijanskih lažnih parova
  • 1. Uvod
  • 2. Male fonomorfološke nepodudarnosti
  • 2.1. Njemački anglizmi – hrvatski germanizmi
  • 2.2. Njemački romanizmi – hrvatski germanizmi
  • 2.3. Njemačko posredovanje europeizama
  • 2.4. Supostojanje romanizma i germanizma u hrvatskom
  • 2.5. Talijanski germanizmi slavenskoga podrijetla
  • 2.6. Različita fonomorfološka prilagodba njemačkih riječi
  • 3. Opasnost od izmišljanja parnjaka
  • 4. Različito značenje – etimološke i slučajne istozvučnice
  • 5. Potpuni lažni parovi
  • 6. Djelomični lažni parovi
  • 7. Različita razina uporabe
  • 8. Različita frekvencija uporabe
  • 9. Različite kolokacije
  • 10. Zaključne napomene
  • Supostavni pristup prilagodbi roda francuskih imenica u talijanskom i hrvatskom jeziku
  • 1. Uvod
  • 2. Opće tendencije prilagodbe u talijanskom i hrvatskom
  • 3. Različita prilagodba u talijanskom i hrvatskom
  • 4. Imenice koje znače osobe
  • 5. Jezik posrednik
  • 6. Druga talijanska rješenja
  • 7. Iste latinske riječi; francuski talijanizmi
  • 8. Francuski sufiks -age
  • 9. Zaključak
  • Supostavni pristup prilagodbi roda engleskih imenica u talijanskom i hrvatskom jeziku
  • 1. Uvod
  • 2. Gramatički rod određen spolom
  • 2.1. Specifičnosti prilagodbe u hrvatskom
  • 2.1.1. Nastavci imenica ženskoga roda
  • 2.1.2. Sufiksi imenica ženskoga roda
  • 2.2. Nepredvidljive nepodudarnosti
  • 2.3. Muški rod – lingvistički neoznačen
  • 2.4. Mocijske tvorbe ad hoc
  • 3. Tendencija muškoga roda
  • 4. Specifičnosti talijanske prilagodbe
  • 4.1. Semantička analogija i elipsa
  • 4.2. Povezivanje s alotropima
  • 5. Jezik posrednik
  • 6. Sufiksi latinskoga podrijetla
  • 7. Zaključak
  • Nekoliko hrvatsko-talijanskih lažnih parova u restriktivnim kolokacijama
  • 1. Uvod: o lažnim parovima i restriktivnim kolokacijama
  • 2. Supostavna analiza restriktivnih kolokacija
  • 3. Lažni parovi u restriktivnim kolokacijama
  • 4. Homonimija, polisemija i kolokacija
  • 5. Zaključak
  • Hrvatsko-talijanski lažni parovi: standardni jezik i dijalekt
  • 1. Uvod
  • 2. »Lažno prijateljstvo« hrvatskih dijalektizama s talijanskim riječima
  • 3. Zaključak
  • Navedena djela
  • Kratice
  • Riassunto – Prestiti e falsi amici. Croato, italiano e mediazione linguistica
  • Kazalo riječi i izraza

Preuzimanja

Podaci o preuzimanjima još nisu dostupni.

Biografija autora

Maslina Ljubičić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Na  Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirala je talijanski i španjolski jezik i književnost, te kao paralelan studij engleski i francuski jezik i književnost. Bila je dobitnica Rektorove nagrade 1976. godine. Magistrirala je 1981., a doktorirala 1989. godine. Od 1980. zaposlena je na Katedri za talijanski jezik Odsjeka za talijanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, najprije kao asistent, od 1981. kao znanstveni asistent, od 1990. kao docent. Od 1994. do 1998. živjela je u Njemačkoj, dok joj je radni staž mirovao. U zvanje izvanrednoga profesora izabrana je 2000., od 2005. redoviti je profesor, a od 2011. redoviti profesor u trajnome zvanju. Bila je pročelnica Odsjeka za talijanistiku (2007. – 2009.), zamjenica pročelnika (1987. – 1989., 1999. – 2000., 2013. – 2017.) i predstojnica Katedre za talijanski jezik (1990. – 1994., 1999. – 2000. i 2011. – 2019.). Od 1990. sudjeluje u nastavi poslijediplomskoga studija lingvistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, od 2012. na Filozofskome fakultetu u Splitu. Osim mentorstava doktorskih disertacija u Zagrebu i Splitu, od 2014. do 2019. bila je mentorica pri pisanju disertacije iz talijanske leksikologije i frazeologije na Doktorskome studiju iz lingvistike Univerziteta u Sarajevu.

U listopadu 1991. u Pisi dodijeljena joj je nagrada za promicanje talijanske kulture Premio Ascarelli Zaklade Galileo Galilei dei Rotary Club Italiani. Tiskane su joj dvije znanstvene knjige (Studije o prevođenju, 2000.; Posuđenice i lažni parovi. Hrvatski, talijanski i jezično posredovanje, 2011.). U domaćim i stranim publikacijama objavila je preko 70 znanstvenih radova, a sudjelovala je s izlaganjima na stotinjak znanstvenih skupova. Do 2002. godine surađivala je na znanstvenome projektu Hrvatsko-talijanske književne veze (voditelj Mate Zorić). Od 2002. do 2006. bila je voditeljica projekta MZOŠ Supostavna analiza hrvatskoga i talijanskoga jezika i konzultantica na projektu MZOS Jezici u kontaktu na području Istre i Dalmacije (voditeljica Smiljka Malinar), od 2007. do 2008. suradnica projekta Romanizmi u onomastici grada Splita (voditeljica Marina Marasović-Alujević) u okviru programa Studia Mediterranea (voditelj Joško Božanić), od 2007. do 2013. voditeljica projekta Talijanski i hrvatski u kontaktu i kontrastu u okviru programa Jezični i kulturni transferi – kontakti i kontrastiranje (voditeljica Zrinjka Glovacki-Bernardi). Zatim je bila voditeljica istraživačkih tema koje financira Sveučilište u Zagrebu (2013./2014. Talijanski i hrvatski varijeteti: dodiri i usporedba, 2015./2016. Usporedbe talijanskih i hrvatskih varijeteta u europskom kontekstu, 2017. Talijanski i hrvatski u kontaktu s drugim europskim jezicima, 2018./2019. Hrvatsko-talijanski jezični dodiri: standardni jezik i dijalekti). Od 2005. godine bila je suradnica međunarodnoga znanstvenoga projekta Widespread Idioms in Europe and Beyond: A Cross-Linguistic and Cross-Cultural Research Project, a od 2016. Widespread Idiomatic and Formulaic Constructions (voditeljica Elisabeth Piirainen, Steinfurt, Njemačka). Od 2018. suradnica je projekta HRZZ Govori Makarskoga primorja - dijakronija i sinkronija (voditeljica Ivana Kurtović Budja).

Od 1987. član je uredništva časopisa Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, a od 2002. glavna je urednica. Od znanstvenih udruga, članica je Hrvatskoga filološkoga društva, Associação Internacional de Paremiologia / International Association of Paremiology (AIP-IAP) i Associazione Italiana di Fraseologia e Paremiologia (Phrasis).

Korice Posuđenice i lažni parovi: hrvatski, talijanski i jezično posredovanje
Objavljeno
travnja 28, 2020

Details about the available publication format: PDF

PDF
Publication date (01)
2020
Publication date of print counterpart (19)
2011

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje
ISBN-13 (15)
978-953-175-397-5
Date of first publication (11)
2011