Živjeti na Krivom Putu: Sv. 2, Etnološka monografija o primorskim Bunjevcima

Authors

Milana Černelić (ed)
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Marijeta Rajković Iveta (ed)
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
https://orcid.org/0000-0002-4988-1828
Tihana Rubić (ed)
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
https://orcid.org/0000-0003-2744-8852
DOI: https://doi.org/10.17234/9789531753432

Synopsis

Monografija se sastoji od osam cjelina ponajviše iz duhovne i društvene kulture primorskih Bunjevaca na prostoru mikroregije Krivi Put u senjskome zaleđu. Prva cjelina pod nazivom: Obitelj i lokalna zajednica sastoji se od pet priloga (demografski razvoj, obiteljski život odnosi i vrijednosti, podaci iz Stališa duša, život zadružne obitelji, prezimena, osobna imena, obiteljski i osobni nadimci Krivopućana), zatim slijede cjeline: odijevanje, prehrana, medicina, pučka pobožnost, godišnji običaji te vjerovanja. Monografija završava poglavljem kroz koji se daju smjernice o mogućnosti korištenja i prezentacije tradicijske baštine krivoputskoga područja.

Chapters

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Milana Černelić, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Milana Černelić djelatnica je Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu od 1980. – 2019. godine. U poslu je napredovala stupnjevito po zvanjima od stručne suradnice do redovite profesorice u trajnom zvanju. Bila je predstojnica Katedre za nacionalnu etnologiju (2003. - 2007.), jedna je od osnivačica Katedre za manjinske kulture i zajednice 2012. godine.
Bila je suradnica na više domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata. Od 2002. do 2013. godine bila je voditeljica dva znanstvena projekta: Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca i Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca. Organizirala je zajedno sa svojim suradnicima na projektu domaći znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (20. – 23. studeni 2012.) na kojemu je sudjelovalo preko 40 sudionika, osim eminentnih znanstvenika sudjelovali su i studenti etnologije i kulturne antropologije) Bila je i voditeljica nekoliko manjih projekta etnoloških terenskih istraživanja u Hrvatskom primorju, Boki Kotorskoj, Srbiji i Mađarskoj među hrvatskom dijasporom. Bila je koautorica izložbe „Iz baštine bačkih Hrvata – Bunjevaca“ koja je ostvarena 1998. u suradnji s Društvom vojvođanskih podunavskih Hrvata i Etnografskim muzejom u Zagrebu.
U okviru svojega nastavnog rada kreirala samostalne kolegije na prediplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju. Mentorski rad u okviru terenske nastave (kolegiji „Seminar iz opće etnologije“ i „Prakse terenskog istraživanja“) obuhvaća više od sto studentskih objavljenih radova u znanstveno-stručnim časopisima, znanstvenim monografijama i u zbornicima radova, među kojima je 11 diplomskih radova (1998.-2020.). Više desetaka studenata čije je radove mentorirala kroz više generacija za svoje su radove primili nagradu Franjo Marković“ Filozofskog fakulteta, i godišnju nagradu „Milovan Gavazzi“ Hrvatskog etnološkog društva za studentski rad i Rektorovu nagradu za znanstveni rad.
Sudjelovala je na šezdesetak domaćih i međunarodnh znanstvenih skupova. Objavila je oko sto i trideset znanstvenih i stručnih radova, četiri autorske knjige, suuredila tri znanstvene monografije i dva zbornika radova, glavna je urednica triju znanstvenih monografija posvećenih Hrvatima u Vojvodini. Najveći dio znanstvene karijere posvetila je istraživanjima tradicijske i suvremene baštine Bunjevaca, kako podunavskih u Vojvodini i Mađarskoj, tako i drugih bunjevačkih grana u Hrvatskoj: primorsko-ličkih i dalmatinskih. Gotovo četrdesetogodišnje znanstveno bavljenje hrvatskom subetničkom zajednicom Bunjevcima rezultiralo je s četiri autorske knjige: Uloge i nazivi odabranih svatova u Bunjevaca, FF Press (1991.), Bunjevačke studije, FF Press (2006.), Bunjevci – ishodišta, sudbine, identiteti, FF Press (2016.) i Bunjevci: migrations, traditional heritage, identities. Scholars' press: Beau Bassin (2018.). Suuredila je tri znanstvene monografije o primorskim Bunjevcima (2008., 2009., 2009.), dva zbornika radova (2010., 2014.), glavna je urednica triju znanstvenih monografija posvećenih Hrvatima u Vojvodini: Bunjevcima (2014.), o Šokcima (2018.) i o Srijemcima (2019.). Dobitnica je više strukovnih nagrada: tri nagrade „Milovan Gavazzi“ Hrvatskog etnološkog društva (HED) za knjigu Bunjevačke studije dobila je 2008. godine, za suuredništvo 2. i 3. sv. znanstvene monografije Živjeti na Krivom Putu. 2010. i nagradu za životno djelo 2016.; Povelje grada Senja za etnološka istraživanja senjskog zaleđa 2012. godine;  nagradu „Emerik Pavić“ Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice za najbolju knjigu 2014. godine za suuredništvo zbornika Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu 2015. godine trijenalnu nagradu „Tomo Vereš“ za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike za isti zbornik za razdoblje 2013. – 2015;  Godine 2019. dobila je nagradu „Emerik Pavić“ Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata za najbolju knjigu u 2018. godini, čija je glavna urednica (Tradicijska baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca. Zagreb: FF-press – Subotica: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata) te  najveće priznanje „Dr. Josip Andrić” Hrvatskog nacionalnog vijeća u republici Srbiji za doprinos hrvatskoj kulturi za 2019. godinu.
Članica je Hrvatskog etnološkog društva (HED), Matice hrvatske, Societé Internationale d´Ethnologie et de Folklore (SIEF), Društva sveučilišnih nastavnika i Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata (DVPH).

Marijeta Rajković Iveta, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Marijeta Rajković Iveta rođena je 1976. godine u Sisku. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je etnologiju i povijest (2003.). Poslijediplomski doktorski studij Etnologije i kulturne antropologije završila je 2010. obranom doktorske disertacije: Primorski Bunjevci: migracije (1918. – 1939.), translokalizam, akulturacija, identitet. Na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju zaposlena je od 2004. godine kao znanstvena novakinja – asistentica. U zvanje znanstvene suradnice izabrana je 2012., docentice 2014., a izvanredne profesorice 2019. godine. Od 2004. godine sudjeluje u izvođenju nastave na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju. Od 2010. do danas predaje u sklopu nastavnog programa Croaticum: Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik. Sudjelovala je na desetak nacionalnih ili međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata. Bila je voditeljica četiri projekta, izdvajamo: hrvatsko-slovenski bilateralni projekt: Drugi dom i migracije životnog stila u Hrvatskoj i Sloveniji (2018. - 2019.). Objavila je autorsku knjigu (Česi u Jazveniku/ Češi v Jazveniku, 2013.), dvije koautorske knjige; suuredila je četiri znanstvene monografije više autora, četiri zbornika radova (jednog na engleskom jeziku) te hrvatski prijevod njemačke knjige. Objavila je pedesetak znanstvenih i stručnih radova u međunarodnim i domaćim publikacijama. Rezultate istraživanja primjenjuje u popularizaciji znanosti putem medija, popularnih predavanja, javnih tribina, koautorstva izložbi i/ili kataloga izložbi (Gradski muzej Senj, Gradski muzej Subotica, Muzej grada Pakraca). Izdvajamo da je kao istraživačica i autorica priloga u katalogu izložbe, bila angažirana na izložbi Merika. Iseljavanje iz Srednje Europe u Ameriku 1880. – 1914., Muzej grada Rijeke. Izlagala je na četrdesetak međunarodnih i domaćih znanstvenih konferencija i skupova. Bila je članica sedam znanstvenih i/ili organizacijskih odbora znanstvenih skupova (od toga na šest međunarodnih) i na jednom međunarodnom predsjednica (Contemporary Migration Trends and Flows on the Territory of Southeast Europe, Zagreb 2016., Filozofski fakultet i IMIN). Održala je pozvana predavanja na međunarodnim konferencijama i sveučilištima (izbor): 2018. Sveučilište Buenos Aires, Argentina; 2019. i 2010. Sveučilište u Ljubljani, Slovenija; Sofija, Bugarska (2014., 2011.); ljetnim školama: 2016. Ljetna škola antropologije, etnografije i komparativnog folklora na Balkanu (Konitsa, Grčka); 2017. Hrvatsko-američka škola arheologije, antropologije i povijesti (Krasno, Hrvatska). Iz područja migracijskih, integracijskih i manjinskih studija usavršavala se u inozemstvu: Sveučilište Malmö, Švedska (2019.); Sveučilište Ljubljana, Slovenija (2019.); Sveučilište Buenos Aires (UBA), Argentina (2018.); Sveučilište Miguel Hernández, Elche, Španjolska (2017.); Sveučilište Regensburg, Njemačka (2011.); Srednjoeuropsko sveučilište (CEU), Budimpešta, Mađarska (2007. i 2005.). Na Filozofskom fakultetu obnašala je, i obnaša, više dužnosti: predstojnica je Katedre za manjinske kulture i zajednice (od 2017. - danas), zamjenica voditeljice doktorskog studija Etnologije i kulturne antropologije (2018. - danas), zamjenica pročelnice Odsjeka (zamjena u mandatu veljača - listopad 2019.), zamjenica voditelja Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta (2018. - danas), članica Vijeća Filozofskog Fakulteta (2019. - danas). Dobila je pet nagrada. Dva puta godišnju nagradu Hrvatskoga etnološkog društva “Milovan Gavazzi” u kategoriji znanstveni i nastavni rad: 2018. za suurednički zbornik radova: Contemporary Migration Trends and Flows on the Territory of Southeast Europe i 2009. za suuredništvo tri sveska monografija Živjeti na Krivom Putu. Dvije međunarodne nagrade dobila je od Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (Republika Srbija) za suurednički zbornik radova Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu: 2016. trijenalnu nagradu „Tomo Vereš“ u kategoriji najbolja knjiga u području znanosti i publicistike u razdoblju 2013. – 2015. te 2015. nagradu „Emerik Pavić“ u kategoriji najbolja knjiga u 2014. godini. Godine 2012. dobila je Povelju grada Senja za osobite uspjehe i ostvarenja u etnološkim istraživanjima senjskog zaleđa (s Milanom Černelić i Tihanom Rubić). Članica je međunarodnih i domaćih strukovnih organizacija i mreža: Hrvatskog etnološkog društva (HED), IMISCOE, InASEA, SIEF-a (članica Working Group on Migration and Mobility), Društva Terra banalis, članica mreže Highly skilled migrants research network, Malmö University. Jedna je od koordinatorica Platforme za mobilnost i međunarodnu suradnju etnologa i kulturnih antropologa – mobilnaEKA pri Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Glavna područja njenog istraživačkog interesa su: migracije (posebice suvremene migracije) i postmigracijski fenomeni, manjinske zajednice, historijska antropologija i studije granica.

Tihana Rubić, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Tihana Rubić je docentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Obranom doktorske disertacije naslova Etnološka studija obitelji i nezaposlenosti. Strategije preživljavanja u Hrvatskoj od devedesetih godina do danas pod mentorstvom znanstvene savjetnice dr. sc. Jasne Čapo Žmegač (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb), stekla je 2012. godine akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti u polju etnologija i antropologija, grana etnologija. Od 2005. do 2006. godine pri Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu bila je zaposlena kao istraživačica na međunarodnom projektu Šestog okvirnog programa Europske unije Kinship and Social Security – KASS, a od srpnja 2007. godine kao znanstvena novakinja na domaćem znanstvenom projektu Suvremeni kulturni tijekovi i oblikovanje zajednica i identiteta, voditeljice dr. sc. Jasne Čapo Žmegač. Na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju zaposlena je od 2008. godine kao znanstvena novakinja/asistentica, na domaćem znanstvenom projektu Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca, voditeljice prof. dr. sc. Milane Černelić. Od prosinca 2012. godine u suradničkom je zvanju znanstvene novakinje/više asistentice. U zvanje znanstvene suradnice izabrana je 2013. godine, a od 2016. godine zaposlena je na radnom mjestu i u znanstveno-nastavnom zvanju docentice. Od 2014. godine (bila) je suradnica na dva projekta Hrvatske zaklade za znanost: na projektu Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet (IP-2013-11-2350), voditeljice dr. sc. Jasne Čapo Žmegač, od 2014. do 2018. godine: te Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas (IP-2019-04-1772), voditeljice dr. sc. Sandre Križić Roban, s predviđenim trajanjem od 2020. do 2024. godine. Suradnica je na Erasmus+ projektu UniCulture - Development of innovative approach for training for university professors to work in the modern diverse and intercultural environment, voditelja prof. dr. sc. Gorana-Pavela Šanteka, s predviđenim trajanjem od 2019. do 2021. godine te na bilateralnom projektu slovenske i hrvatske zaklade za znanost, pod naslovom Urban Futures: imagining and activating possibilities in unsettled times, s predviđenim trajanjem od 2020. do 2023. godine, voditeljica dr. sc. Saše Poljak Istenič i dr. sc. Valentine Gulin Zrnić. Područja njezina interesa su: mreže društvenosti, urbani identiteti, održivost lokalnih zajednica, marginalizirane skupine, neformalna ekonomija, zeleni javni prostori, starenje, obiteljsko sjećanje i obiteljska svakodnevica. Na navedene teme je objavila radove u znanstvenim i stručnim časopisima, suuredila knjige, zbornike radova i znanstvene monografije.

Downloads

PDF

Published

ožujka 5, 2021

Categories

Copyright (c) 2020 Autori

License

License

Details about the available publication format: PDF

PDF

Publication date (01)

2020

Publication date of print counterpart (19)

2009

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-175-343-2

Date of first publication (11)

2009