Šareni filološki stručak: Zbornik u čast profesorici Željki Fink Arsovski

Authors

Branka Barčot (ed)
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia
https://orcid.org/0000-0002-8313-5757
Anita Hrnjak (ed)
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia
https://orcid.org/0000-0002-2660-7332
DOI: https://doi.org/10.17234/9789533790121

Synopsis

Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada.

Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite  frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je  slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije  o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega  studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Chapters

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Branka Barčot, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia

Završila je studij Njemačkog jezika i književnosti i Ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. g. Diplomski rad piše na Sveučilištu Humboldt u Berlinu kao stipendist Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD). 2008. g. upisuje Poslijediplomski doktorski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 2014. g. doktorira na temu Divlja životinja kao sastavnica u hrvatskoj, ruskoj i njemačkoj frazeologiji pod mentorstvom dr. sc. Željke Fink-Arsovski, red. prof.

Tijekom srednjoškolskog obrazovanja i studija višekratno boravi u inozemstvu pohađajući ljetne škole stranih jezika te sudjelujući u programu razmjene studenata (Sankt Peterburg, ljetni semestar 2005.). Od 2007. g. do danas stručno se usavršava pohađajući niz seminara za povišenje kvalifikacija profesora u Hrvatskoj, Njemačkoj i Rusiji. 2012. g. provodi tromjesečno istraživanje za disertaciju na Sveučilištu Ernst-Moritz-Arndt u Greifswaldu kao stipendist Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD).

Od 1. listopada 2008. g. zaposlena je pri Katedri za ruski jezik Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju rusistike. Surađivala je na nekoliko znanstvenih projekata: Kontrastivno proučavanje ruskoga i hrvatskog jezika (voditeljica prof. dr. sc. Željka Fink Arsovski). Do 1.7.2018. bio je aktualan četverogodišnji projekt Hrvatske zaklade za znanost (Primjena frazeološke teorije na frazeografiju; voditeljica prof. dr. sc. Željka Fink Arsovski) na kojem je B. Barčot bila suradnica. Bila je i suradnica na projektima potpore istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu Animalistički frazemi u slavenskim jezicima (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Vidović Bolt), te Mogućnosti leksikografske obrade animalističkih frazema u slavenskim jezicima (ista voditeljica), i Animalističke slike u frazeološkom blagu (ista voditeljica).

Radi i kao voditeljica tečajne nastave njemačkog i ruskog jezika. Od 2008. godine ovlašteni je sudski tumač za njemački i ruski jezik.

Član je Hrvatskoga filološkog društva. Prevodi s njemačkog i ruskog jezika.

Područja njezina znanstveno-istraživačkog zanimanja su: lingvokulturologija frazeologija, frazeografija, translatologija.

Anita Hrnjak, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia

Rođena je 19.8.1972. godine u Zagrebu. 1997. godine diplomirala je komparativnu književnost i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija dodijeljena joj je nagrada Josip Badalić za studentsku izvrsnosti i najbolji diplomski rad na studiju ruskog jezika i književnosti. Na istom fakultetu 2000. godine upisuje poslijediplomski studij lingvistike koji 2005. godine završava obranom magistarskog rada pod nazivom „Frazemi s bojom kao komponentom (na materijalu hrvatskih i ruskih frazema)„ čime stječe akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti i znanstvenog polja filologije.  2015. godine obranila je doktorsku disertaciju s nazivom „Rodni elementi u hrvatskoj i ruskoj frazeologiji“ izrađenu pod vodstvom mentorice prof. dr. sc. Željke Fink Arsovski. 1997. godine zapošljava se kao nastavnik ruskog jezika u školi stranih jezika Link Between Slavs gdje održava tečajnu nastavu do 2000. godine. U razdoblju od 2000. do 2005. godine radi kao znanstveni suradnik u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2005. godine zaposlena je kao lektor za ruski jezik na Katedri za ruski jezik Odsjeka za istočnoslavenske jezike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 2009. godine izabrana je u nastavno zvanje višeg lektora.

Kao nastavnik na Katedri za ruski jezik izvodila je nastavu na kolegijima Ruski jezik struke 1 i 2 (2005. – 2007.), Fonetske vježbe (2006. – 2010.), Morfološke vježbe iz ruskog jezika 2 (2018. – 2019.), Jezične vježbe iz ruskog jezika 1 i 2 (2005. – 2020.), Lektira 5 (2017. – 2018.), Lektira 6  (2017. – 2022.), a trenutno održava nastavu na kolegijima Jezične vježbe iz ruskog jezika 3 i 4 (od 2016.), Lektira 3 i 4 (2007. – 2009. i od 2022.) i Frazeologija ruskog jezika (od 2019.).

Područja njena znanstvenog interesa su frazeologija, frazeografija, rodna lingvistika i poučavanje ruskoga kao stranog jezika. Od 2000. godine radila je kao istraživač na znanstvenom projektu „Hrvatska frazeologija“ voditeljice akademkinje Antice Menac. Od 2007. godine u svojstvu istraživača radila je i na projektu „Kontrastivno proučavanje ruskoga i hrvatskog jezika“ voditeljice prof. dr. sc. Željke Fink Arsovski. Oba projekta financirana su od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Radila kao suradnica na projektima potpore Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu “Primjena suvremenih lingvističkih pristupa u slavenskoj leksikografiji” (2019., voditeljica Virna Karlić) i “Publicistički potkorpus mrežnoga njemačko-hrvatskog frazeološkog rječnika” (2021., voditeljica Branka Barčot). U svom znanstveno-istraživačkom radu bavi se pitanjima opće i komparativne hrvatske i ruske frazeologije (npr. Магические и ритуально-обрядовые свойства воды в хорватской и русской фразеологии (2013) «Вода» в славянской и русской фразеoлогии (ur. Zoltan, A., Fedosov, O.,Janurik, S.) Tinta: Budimpešta), rodnom problematikom u jeziku i frazeologiji (npr. Koncept ljepote i rodni stereotipi u hrvatskoj i ruskoj frazeologiji (2013) Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim III (ur. Sesar, D.) FF Press: Zagreb), lingvističko-kulturološkim temama (npr. Когда первая дама становится железной? (2010) Язык и культура (ur. Alefirenko, N.) BelGU: Belgorod), primjenom spoznaja kognitivne lingvistike u frazeologiji (npr. Konceptualne metafore u hrvatskoj i ruskoj „političkoj“ metafori (2009) Jezična politika i jezična stvarnost (ur. J. Granić)  HDPL: Zagreb), mogućnostima primjene svih navedenih elemenata u frazeografskoj praksi (npr. Leksikografska implementacija informacije o rodnom ograničenju ili rodnoj preferenciji u upotrebi rodno obilježenih frazema ruskoga jezika (2022) Filološke studije, 20; koautorica L. Milković) te frazeodidaktičkim temama (npr. Didaktički potencijal vizualne prezentacije frazema u poučavanju frazeologije (2019) Frazeologija, učenje i poučavanje (ur. Macan, Ž.) Rijeka: Sveučilište u Rijeci; koautorica S. Ribarova). Do prosinca 2022. godine autorica je 51 znanstvenog i stručnog članka, uvrštenog u Hrvatsku znanstvenu bibliografiju (usp. http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=267045). Stručne i znanstvene članke objavljuje na hrvatskom, ruskom i engleskom jeziku u Hrvatskoj, Rusiji, Poljskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Makedoniji. Autorica je sveučilišnog udžbenika ruskog jezika „Шаг за шагом“ (Knjigra: Zagreb, 2010.) i koautorica (uz Željku Fink Arsovski i Barbaru Kovačević) dvaju izdanja „Bibliografije hrvatske frazeologije“ (Knjigra: Zagreb, 2010. i 2017.). U suradnji s Valerijem Mokienkom, Željkom Fink Arsovski i Brankom Barčot autorica je “Rusko-hrvatskog frazeološkog rječnika” (Knjigra: Zagreb, 2019.). Uz Željku Fink Arsovski kao suurednicu uredila je zbornik radova sa znanstvenog međunarodnog skupa „Slavenska frazeologija i pragmatika“ (Knjigra: Zagreb, 2007.) te uz Branku Barčot kao suurednicu “Šareni filološki stručak. Zbornik radova u čast prof. Željki Fink Arsovski” (FF press: 2022.).

Kao tajnica organizacijskog odbora aktivno je sudjelovala u organizaciji i provođenju međunarodnog znanstvenog skupa „Slavenska frazeologija i pragmatika“ koji se održavao od 17. do 19. rujna 2006. godine u gradu Rabu te kao članica programskog i organizacijskog odbora znanstveno-stručnog skupa Hrvatskog društva sveučilišnih lektora “Jezici i svjetovi” održanog od 25. do 26. veljače 2021. u Zagrebu.

U razdoblju od 2004. do 2005. godine radi kao tajnica uredništva znanstvenog časopisa „Filologija“ Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Članica je Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku i Hrvatskog filološkog društva. Članica je i tajnica Hrvatskog društva sveučilišnih lektora.

Prevodi s ruskog jezika u stručnoj periodici.

Downloads

PDF

Published

12. October 2023.

Categories

Copyright (c) 2023 Authors

License

Creative Commons License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Details about the available publication format: PDF

PDF

ISBN-13 (15)

978-953-379-068-8

Publication date (01)

2023

Details about the available publication format: Print edition

Print edition

ISBN-13 (15)

978-953-379-012-1

Publication date (01)

2022

Physical Dimensions