(Ne)prijatelj u ogledalu: nezadovoljstvo tijelom i važnost slike tijela u adolescenciji

Dr. sc. Inja Erceg docentica je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem je završila diplomski te poslijediplomski doktorski studij psihologije. Za vrijeme diplomskog studija bila je dobitnica stipendije Sveučilišta u Zagrebu najboljim studentima i stipendije Ministarstva znanosti i tehnologije. Po završetku diplomskog studija stažirala je na Klinici za psihološku medicinu KBC-a Zagreb u trajanju od godine dana gdje je obavljala poslove psihodijagnostike, radila s onkološkim pacijentima te sudjelovala u istraživanjima iz područja psihoonkologije nakon čega je položila stručni ispit pri Hrvatskoj psihološkoj komori. Bila je zaposlena u Centru Sirius d.o.o. za poslovno savjetovanje i usluge gdje je obavljala poslove profesionalne selekcije i procjene potencijala zaposlenika te u Centru za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanja Sirius kao stručni suradnik gdje se bavila projektima prevencije ovisnosti i poticanja zdravog odrastanja među mladima, kao i savjetovanjem djece i mladih.
Od lipnja 2009. godine radila je kao asistentica, a potom kao viša asistentica na Katedri za razvojnu psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 2022. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Nastavnica je na nekoliko kolegija iz područja razvojne psihologije na prijediplomskom i diplomskom studiju psihologije te nositeljica jednog kolegija na diplomskom studiju.

Glavno područje njezinog znanstvenog interesa su čimbenici razvoja i održavanja nezadovoljstva tijelom u adolescenciji, poput dobi i vremena pubertalnog sazrijevanja te roditeljskog, vršnjačkog i medijskog utjecaja, kao i spolne i dobne razlike u primjeni različitih strategija za promjenu tjelesnog izgleda. Također iskazuje interes za područje obrazovanja te za ulogu elektroničkih medija i društvenih mreža u različitim aspektima razvoja. U prijašnjim se istraživanjima bavila ispitnom anksioznošću, pozitivnim i negativnim perfekcionizmom te područjima kronične boli i psihoonkologije.

Bila je suradnica u više znanstvenih projekata te članica programsko-organizacijskog odbora nekoliko međunarodnih znanstvenih konferencija te PsihoFesta – festivala popularizacije psihologije. Objavila je više od 15 znanstvenih i stručnih radova te poglavlja u knjigama. Aktivno je sudjelovala na preko 30 domaćih i međunarodnih konferencija. Također djeluje kao recenzentica u nekoliko domaćih i stranih znanstvenih i stručnih časopisa iz područja društvenih znanosti te kao prevoditeljica stručne literature. Djelovala je kao članica povjerenstva za provjeru profesionalnih kompetencija pri Hrvatskoj psihološkoj komori.

Završila je niz edukacija, kao i drugi stupanj kognitivno-bihevioralne terapije. Od 2009. godine suradnica je u radu Savjetovališta Filozofskog fakulteta za studente u kojem djeluje kao individualna savjetovateljica. Članica je Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije. Od 2021. godine članica je Etičkog povjerenstva Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2022. godine djeluje kao njegova predsjednica.

Dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić redovita je profesorica psihologije u trajnom zvanju i predstojnica Katedre za razvojnu psihologiju u Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nositeljica je nekoliko kolegija iz područja razvojne psihologije na svim razinama obrazovanja za studente psihologije (preddiplomski, diplomski, doktorski i specijalistički studij).

Mentorirala je više od sedamdeset obranjenih diplomskih, specijalističkih i doktorskih radova iz područja psihologije i bila komentor i u drugim znanstvenim disciplinama. Usavršavala se u Nizozemskoj, Norveškoj i Švedskoj, te bila vanjski suradnik na nekoliko domaćih fakulteta i institucija. Od 2019. do 2021. godine obnašala je dužnost pročelnice Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Vodila je  nekoliko znanstvenih projekta, te je bila suradnica u nizu drugih domaćih i međunarodnih projekata, a vodila i je i dvije ljetne škole studenata psihologije. Bila je predsjednicom i/ili članicom organizacijskoga i programskog odbora nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Objavila je više velik broj znanstvenih i stručnih radova i poglavlja, uredila i bila koautoricom nekoliko knjiga te sudjelovala u blizu stotinu domaćih i međunarodnih konferencija. S engleskog je prevela nekoliko sveučilišnih udžbenika, a redovito recenzira znanstvene i stručne radove u domaćim i inozemnim časopisima kao i stručne i znanstvene knjige iz područja psihologije.

Dobitnica je nagrade Hrvatskog psihološkog društva Marulić: Fiat Psychologia za osobito vrijedan doprinos razvoju i promicanju hrvatske primijenjene psihologije (2013.), državne godišnje Nagrade Ivan Filipović za promicanje pedagoške teorije i prakse u kategoriji znanosti (2015.) i zahvalnica Hrvatske psihološke komore (2016. i 2023.) i Psihologijske nagrade Ramiro Bujas za osobito vrijedno ostvarenje na društvenoj afirmaciji psihologije (2021) koju dodjeljuje Hrvatsko psihološko društvo. Članica je Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore te zamjenica članice u Vijeću za djecu Vlade Republike Hrvatske. Od 2015. godine članica je hrvatskog EuroPsy National Awarding Committee (NAC), a od 2023. i nositeljica EuroPsy certifikata.

Gordana Kuterovac Jagodić je od 2019.  godine hrvatska predstavnica u Board of Scientific Affairs European Federation of Psychological Associations (EFPA).