Keramika u arheologiji: Lončarstvo vučedolske kulture na vinkovačkom području

Authors

Ina Miloglav
Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za arheologiju
https://orcid.org/0000-0002-9185-9958

Synopsis

Knjiga je podijeljena na dva dijela, prvi dio knjige proizlazi iz radnog mjesta autorice na Katedri za arheometriju i metodologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u kojem se uhvatila u koštac s onim dijelom arheologije koji nije baš popularan kod arheologa, a to je prebrojavanje, klasificiranje i tipiziranje desetaka tisuća keramičkih ulomaka. Ali kako sama autorica kaže slažeći podatke poput slagalice čini nam se kao da sami sudjelujemo u stvaranju keramičkih posuda i ulazimo u živote ljudi koji su ih napravili. Keramika je jedan od najčešćih materijala koji arheolozi obrađuju i analiziraju, pružajući nebrojene i važne informacije o kulturnim, socijalnim, ekonomskim, religioznim i tehnološkim postignućima određene zajednice i razdoblja u kojem su pojedine posude nastale. Ovaj dio knjige koji se bavi analitičkim tehnikama i teorijskim okvirima o keramičkoj tehnologiji, kao i parametrima za obradu keramičkog materijala, vrlo je koristan i važan svakom arheologu koji se bavi keramičkim nalazima kao vodećem izvoru arheoloških podataka.
Drugi dio knjige zanimljiv je i ostalim čitateljima, ne samo stručnjacima. Iako je arheologija danas interdisciplinarna znanost, što se iščitava i iz knjige Ine Miloglav, bez arheobotanike ne možemo zamisliti rekonstrukciju krajolika ili prehrambene navike stanovništva, dok se arheozoologija bavi proučavanjem životinjskih ostataka na arheološkim lokalitetima. Tako npr. saznajemo da je dominantna gospodarska grana Vučedolaca na Ervenici oko 2880.-2480. g. pr. Kr. bilo stočarstvo te da su najviše uzgajali goveda. Mnoge od analiza koje su napravljene na  ulomcima vučedolskih posuda pružaju nam „nezamislive“ podatke o keramičkom posuđu. Arheološki biomarkeri na jednoj šalici s Ervenice pokazali su ostatke mliječnih masti te ju možemo interpretirati kao šalicu za mlijeko, dok se na osnovi ostataka masti s keramičkog cjedila s Damića gradine zaključuje kako su Vučedolci proizvodili sir. Osim toga, petrografske analize keramičkih ulomaka  na vinkovačkom području pokazale su da mineralni sastav keramike odgovara mineralnom sastavu prapora na kojem se nalaze Ervenica i Damića gradina, što je dokaz da se posuđe izrađivalo od lokalnih sirovina. Napravljen je i test standardizacije na keramičkom materijalu čiji rezultati ukazuju na standardiziranu proizvodnju keramičkih posuda, posebno određenog tipa zdjela. Na osnovi rezultata autorica zaključuje da je u obrađenim vučedolskim naseljima postojala organizirana keramička proizvodnja sa specijaliziranim lončarima. (Iz Predgovora Maje Krznarić Škrivanko)

Chapters

  • Predgovor / Foreword
  • PRVI DIO / FIRST PART
  • 1. Uvod / Introduction
  • 2. Arheometrija-arheologija-etnoarheologija: međusobno povezane discipline / Archaeometry – archaeology – ethnoarchaeology: interrelated disciplines
  • 3. Porijeklo keramičkih posuda / Origins of pottery
  • 4. Lončarska smjesa / Pottery paste
  • 5. Fizičke karakteristike keramike / Physical properties of pottery
  • 6. Lanac operacija u proizvodnom postupku izrade keramičkih posuda / Operational sequence in the pottery production process
  • 7. Parametri za obradu i tipološku klasifikaciju keramičkih nalaza / Parameters for the processing and typological classification of pottery finds
  • 8. Metodologija obrade keramičkih nalaza / Metodologija obrade keramičkih nalaza
  • DRUGI DIO / SECOND PART
  • 9. Obrada i analiza keramičkog materijala s lokaliteta na Ervenici i Damića gradini / Processing and analysis of excavated pottery from the site of Ervenica and Damića Gradina
  • 10. Geografske i geološke značajke krajolika / Geographical and geological features of the locality
  • 11. Vučedolska kultura / Vučedol culture
  • 12. Naselja vučedolske kulture u Vinkovcima i Starim Mikanovcima / Settlements of the Vučedol culture in Vinkovci and Stari Mikanovci
  • 13. Tipološko-statistička analiza / Typological-statistical analysis
  • 14. Poljoprivredni i gospodarski segment vučedolskih naselja / Agricultural and economic aspects of the Vučedol settlements
  • 15. Organski ostaci u keramičkim posudama / Organic residues in pottery
  • 16. Lončarska smjesa vučedolskih posuda / The clay paste for Vučedol ceramic vessels
  • 17. Standardizacija proizvoda, specijalizacija zanata i organizacija keramičke proizvodnje / Product standardization, craft specialization and organization of pottery production
  • 18. Uporabna svojstva i društveni kontekst vučedolskih posuda / Use-related properties and the social context of vučedol pottery
  • Popis ilustracija i tabli / List of figures and plates
  • Literatura / Bibliography
  • O autorici / About the author
  • Izvatci iz recenzija / Excerpts from reviews
  • Table s keramičkim materijalom / Plates of drawings of pottery

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biography

Ina Miloglav, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za arheologiju

Ina Miloglav  upisala je Jednopredmetni studij arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1992. godine te diplomirala 1999. s temom Arheološka topografija otoka Šolte. Od 2001. do 2004. godine radi kao kustosica Arheološkog odjela Gradskog muzeja Vinkovci. Godine 2005. zapošljava se na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao znanstvena novakinja na projektu prof. dr. sc. Aleksandra Durmana Vučedolska kultura na tlu Hrvatske u okviru kojeg sudjeluje do njegovog prestanka 2014. godine.
Doktorirala je 2012. godine disertacijom Kasna vučedolska kultura u Bosutskoj nizini na temelju keramičkih nalaza. Od iste godine u suradničkom je zvanju više asistentice, a od 2016. u znanstveno-nastavnom zvanju docentice na Katedri za arheometriju i metodologiju. 

Kao suradnik i član radne skupine sudjelovala je na 12 znanstvenih projekata, izlagala je na 29 domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija, usavršavala se na 9 radionica te održala 3 pozvana predavanja na stranim Sveučilištima (Ljubljana, Beograd). Koautorica je 3 izložbe (Recikliraj ideje iz prošlosti i Povratak u prošlost – Bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj postavljene u Arheološkom muzeju u Zagrebu 2017. i 2018. te Arheološka istraživanja na nalazištu Banjače postavljena u Narodnoj knjižnici u Dugopolju 2018.).

U studijskom programu Odsjeka za arheologiju aktivno sudjeluje od akademske godine 2006./2007. te je nositelj i izvođač kolegija s temama o metodologiji i dokumentiranju arheoloških nalazišta te obradi keramičkog materijala.

Objavila je jednu autorsku i jednu suautorsku knjigu, 3 uredničke knjige, 7 poglavlja u knjigama te 32 znastvena, pregledna i stručna članaka.

Članica je uređivačkog odbora časopisa Opuscula Archaeologica kojeg izdaje Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te časopisa Arhaika Odelenja za arheologiju Univerziteta u Beogradu.
Godine 2013. pokrenula je međunarodni znanstveni skup Methodology and Archaeometry na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojemu je cilj poticanje interdisciplinarnosti, kritičkog promišljanja, novih spoznaja i pristupa te teorijskih okvira u suvremenoj arheološkoj znanosti.

Downloads

Published

svibnja 3, 2019

Categories

License

License

Details about the available publication format: PDF

PDF

ISBN-13 (15)

978-953-175-777-5

Publication date (01)

2019

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-175-619-8

Co-publisher's ISBN-13 (24)

978-953-7008-36-9

Publication date of print counterpart (19)

2016

Physical Dimensions