Formalni modeli društvenih sukoba

Authors

Petra Klarić Rodik
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb
https://orcid.org/0000-0002-0236-2844
Dražen Penzar
Soko Z. I.

Synopsis

Knjiga Formalni modeli društvenih sukoba nastala je suradnjom Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske na znanstvenoistraživačkom projektu Socijalni korelati Domovinskog rata. Osim pregleda najrazličitihih formalnih modela vezanih uz problem društvenih sukoba, knjiga sadrži i prikaz dvaju izvornih modela nastalih u sklopu projekta: model etničke mobilizacije i model etničkog sukoba.

Chapters

  • PREDGOVOR
  • 1. UVOD
  • 1.1. DRUŠTVENI SUKOBI
  • 1.1.1. Metode smirivanja sukoba
  • 1.1.2. Prevencija sukoba i potreba za modelima
  • 1.2. FORMALNI MODELI
  • 1.3. PRIMJERI IZGRADNJE FORMALNOG MODELA DRUŠTVENIH SUKOBA: CEWS
  • 1.3.1. Projekt CEWS: prva faza
  • 1.3.2. Projekt CEWS: druga faza
  • 1.3.3. Projekt CEWS: zaključni osvrt
  • 2. BAZE PODATAKA O DRŽAVAMA, POLITIČKIM DOGAÐAJIMA I SUKOBIMA
  • 2.1. STRUKTURNA OBILJEŽJA DRŽAVA
  • 2.1.1. Polity: institucionalna obilježa političkih režima
  • 2.1.2. DON: obilježja nacionalnih država
  • 2.1.3. FIRST: podaci o međunarodnim odnosima i sigurnosnim trendovima
  • 2.1.4. CIFP: indikatori država za potrebe vanjske politike
  • 2.1.5. Priručnik svjetskih političkih i socijalnih indikatora
  • 2.2. POLITIČKI DOGAĐAJI
  • 2.2.1. COPDAB: banka podataka o sukobu i miru
  • 2.2.2. GEDS: globalni sustav podataka o događajima
  • 2.2.3. WEIS: ispitivanje svjetskih događaja i interakcija, 1966.-1978
  • 2.2.4. KEDS: kanzaški sustav podataka o događajima
  • 2.2.5. IPI: intranacionalne političke interakcije
  • 2.2.6. EPCD: podaci o protestu i prisili u Europi
  • 2.3. UNUTARNJI I MEĐUNARODNI SUKOBI
  • 2.3.1. MAR: ugrožene manjine
  • 2.3.2. Sambanis: etnički sukob i podjela države
  • 2.3.3. KOSIMO: politički sukobi nakon 1945. godine
  • 2.3.4. ACD: podaci o oružanim sukobima
  • 2.3.5. ACI: oružani sukobi i intervencije
  • 2.3.6. COW: korelati rata
  • 2.3.7. BCOW: bihevioralni korelati rata
  • 2.3.8. ICB: ponašanje država u međunarodnom sukobu
  • 3. PREDIKTIVNI MODELI ZA RANO UPOZORAVANJE I PROCJENU RIZIKA
  • 3.1. PROCJENA STABILNOSTI DRUŠTVENO-POLITIČKOG SUSTAVA I RANO UPOZORAVANJE
  • 3.1.1. Goldstein: Skala sukoba i suradnje
  • 3.1.2. Jenkins Bond: Kapacitet podnošenja sukoba (CCC)
  • 3.1.3. O'Brien: Predviđanje "dobrih, loših i zlih"
  • 3.1.4. CPR: model prevencije i oporavka od sukoba
  • 3.1.5. CAPF: okvir za procjenu sukoba i politike
  • 3.1.6. Tellis: Mjerenje državne snage u postindustrijskom razdoblju
  • 3.2. PROCJENA RIZIKA IZBIJANJA KRIZE I ESKALACIJE SUKOBA
  • 3.2.1. Gurr i Harff: State failure
  • 3.2.2. Gurr: Vjerojatnost etničko-političkog protesta i pobune
  • 3.2.3. Harff: Akceleratori genocida i politicida
  • 3.2.4. Szayna: Identifikacija potencijala za etnički sukob
  • 3.2.5. Schrodt: Predviđanje sukoba pomoću skrivenih Markovljevih modela
  • 3.2.6. Hensel: Teritorijalni sporovi kao izvor sukoba
  • 3.2.7. Hensel: Suparništvo među državama
  • 4. EKSPLIKATIVNI MODELI SUKOBA
  • 4.1. GRUPNA MOBILIZACIJA I IZBIJANJE SUKOBA
  • 4.1.1. Deutsch: Nacionalizam
  • 4.1.2. Cederman: Nacionalna mobilizacija
  • 4.1.3. Cederman: Koordinacija među nacionalističkim pokretima
  • 4.1.4. Forbes: Jezični model etničkog sukoba
  • 4.1.5. Epstein - Steinbruner - Parker: Pobuna protiv centralne vlasti
  • 4.1.6. Öberg: Formalizacija strukturnih modela za predviđanje unutarnjeg sukoba
  • 4.1.7. GEFRAM: Generalizirani model odnosa snaga
  • 4.2. DINAMIKA SUKOBA
  • 4.2.1. Bhavnani i Backer: Širenje etničkog nasilja
  • 4.2.2. Epstein - Steinbruner - Parker: Nasilje među društvenim grupama
  • 4.2.3. Moore: Represija i protivljenje
  • 4.2.4. Moore: Ugroženost, mobilizacija i država
  • 4.2.5. Bueno de Mesquita i Lalman: Rat i razum
  • 4.2.6. Axelrod: Pojava novih političkih aktera
  • 4.2.7. Cusack i Stoll: Istraživanje alternativnih realpolitičkih hipoteza (EARTH)
  • 4.2.8. Cederman: Model pojave polarnosti (EPM)
  • 4.3. DRUŠTVENI PROCESI I POJAVE POVEZANE UZ SUKOBE
  • 4.3.1. Axelrod: Model rasprostiranja kulture
  • 4.3.2. Lustick: Repertoar identiteta
  • 4.3.3. Schelling: Model segregacije
  • 4.3.4. Schelling: Zatvorenikova dilema s više igrača
  • 4.3.5. Gintis: "Homo parochius"
  • 4.3.6. Hammond: Korupcijska dinamika
  • 4.3.7. Amit i Halperin: Zavisnost ekonomskog rasta i vojne snage
  • 5. ETNIČKA MOBILIZACIJA I ETNIČKI SUKOBI: DVA IZVORNA MODELA
  • 5.1. MODEL ETNIČKE MOBILIZACIJE
  • 5.1.1. Empirijska i teorijska pozadina modela
  • 5.1.2. Opis modela
  • 5.1.3. Rezultati eksperimenat
  • 5.1.4. Moguća daljnja istražvanja
  • 5.2. MODEL ETNIČKIH SUKOBA
  • 5.2.1. Empirijska i teorijska pozadina modela
  • 5.2.2. Opis modela
  • 5.2.3. Rezultati eksperimenata
  • 6. ZAKLJUČAK
  • PRILOZI
  • LITERATURA

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Petra Klarić Rodik, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb

Petra Rodik rođena je 1977. godine u Zagrebu. Godine 2002. diplomirala je sociologiju, a 2011. stekla je doktorat iz područja društvenih znanosti, polje sociologija, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2002. zaposlena je na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sudjelovala je u desetak domaćih i međunarodnih znanstvenoistraživačkih projekata. Bila je na tromjesečnom istraživačkom boravku u Institutu za socijalnu antropologiju Max Planck u Halleu, a 2018-19. radila je na ERC projektu na Trinity Collegeu u Dublinu. Iza sebe dosad ima tri knjige (četvrta u pripremi), više znanstvenih radova i jednu izložbu. Stavljajući uvijek raznolikost interesa ispred uske specijalizacije, Petra Rodik u dosadašnjem se znanstvenom radu bavila širokim spektrom tema iz područja sociologije vojske i rata, sociologije organizacije, analize diskursa, političke ekonomije i istraživanja stambenih politika. Također, zainteresirana je za suvremene trendove u razvoju i primjeni kvantitativnih i kvalitativnih metoda istraživanja, pa su tako njezini dosad najcitiraniji radovi vezani uz primjenu računalnih tehnologija u društvenim istraživanjima (agent-based modeli i primjena računalnih programa za kvalitativne metode istraživanja). U više navrata surađivala je s civilnim sektorom, najčešće s Centrom za mirovne studije i GONG-om. Bila je jedna od osnivačica Udruge Franak u kojoj je aktivno djelovala do 2014. godine.

Dražen Penzar, Soko Z. I.

Dražen Penzar diplomirao je matematiku i magistrirao tehničke znanosti. Zaposlen je u tvrtki Soko Z. I.

Armano Srbljinović

Armano Srbljinović rođen je 1970. godine u Koprivnici. Djetinjstvo je proveo u Križevcima, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Diplomirao je matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao računalne znanosti na interdisciplinarnom sveučilišnom poslijediplomskom studiju vođenja i upravljanja pokretnim objektima pri Sveučilištu u Zagrebu, a doktorirao sociologiju pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je ili koautor šezdesetak radova u znanstvenim časopisima ili na konferencijama. Surađivao je na više znanstvenih projekata Filozofskog fakulteta. Član je Hrvatskog interdisciplinarnog društva, Hrvatskog sociološkog društva, Hrvatskog društva za operacijska istraživanja i Europskog udruženja za društvene simulacije (European Social Simulation Association – ESSA). Također je član uredničkog odbora međunarodnog znanstvenog časopisa Interdisciplinary Description of Complex Systems – INDECS. Recenzent je u više domaćih i međunarodnih znanstvenih časopisa. Težište znanstvenih interesa nalazi mu se u područjima primjene računalnih metoda u sociologiji, primjene sociologije emocija u istraživanjima društvenih sukoba i postkonfliktnog oporavka, te primjene ekonomske sociologije u istraživanjima zadrugarstva. Kolumnist je portala Heretica.

Downloads

Published

27. April 2020.

Categories

Details about the available publication format: PDF

PDF

Publication date (01)

2020

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

953-175-235-4