Desničini susreti 2010.: zbornik radova

Authors

Drago Roksandić (ed)
Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Ivana Cvijović Javorina (ed)
III. gimnazija, Zagreb
DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2010

Synopsis

Peti svezak biblioteke DESNIČINI SUSRETI, “Desničini susreti 2010. Zbornik radova”, koji zajednički realiziraju Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Plejada d.o.o., sadržava pristigle te prihvaćene radove nastale na temelju priopćenja na “Desničinim susretima 2010.: Ideologija vlasti i ideologičnost teksta”, održanima u Zagrebu, Zadru i Islamu Grčkom, od 17. do 19. rujna 2010. godine. Ove “Desničine susrete” osmislili su, prema ovlaštenju Pripremnog odbora (prof. dr. sc. Zoran Kravar, prof. dr. sc. Krešimir Nemec, prof. dr. sc. Drago Roksandić, Velimir Visković i Čedomir Višnjić), prof. dr. sc. Zoran Kravar i prof. dr. sc. Drago Roksandić. Njih dvojica su bili i supredsjedatelji (vidjeti prilog 1). Tajnica Pripremnog odbora bila je mr. sc. Magdalena Najbar-Agičić. Slijedeći temeljnu programsku orijentaciju “Desničinih susreta”, sudionice/sudionici su s nizom novih “čitanja” djela Vladana Desnice, ali i Ive Andrića, Petera Božiča, Edvarda Kocbeka, Primoža Kozaka, Miroslava Krleže, Alojza Majetića itd., itd., vrlo kritički i ponajprije u ugodnome dijaloškom ozračju, raspravili više vidova teme koja je veliki istraživački izazov u hrvatskoj, drugim južnoslavenskim i europskim kulturama (vidjeti prilog 2). U tome su se svi involvirani suglasili. Nadamo se da će čitateljice/čitatelji ovog zbornika, isto tako kritičkom i dijaloškom recepcijom, to potvrditi.
Potomci književnika Vladana Desnice i vlasnici Kule Stojana Jankovića su i ovom prilikom bili izvrsni domaćini svima onima koji su se u nedjelju, 19. rujna 2010. godine okupili odati poštu velikom piscu i upoznati se s jedinstvenom ljepotom Kule Stojana Jankovića. Ovaj svezak tiskan je s novčanom potporom Ministarstva kulture RH i Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Najsrdačnije se zahvaljujemo ministru Jasenu Mesiću te gosp. Aleksandru Tolnaueru na razumijevanju i podršci. Urednici se i ove godine zahvaljuju gosp. Iliji Raniću iz nakladničkog poduzeća Plejada d.o.o. iz Zagreba i njegovim suradnicima na izvrsnoj suradnji.

Chapters

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Drago Roksandić, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Rođen je 12. siječnja 1948. u Petrinji. Osnovno školovanje stjecao u Sisku, Čapljini i Mostaru, a od 6. razreda kontinuirano se obrazovao u Zagrebu. To uključuje i srednjoškolsku naobrazbu, stečenu najvećim dijelom na 5. zagrebačkoj gimnaziji. Studij filozofije i sociologije započeo je 1966/67. akademske godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iako studij nije prekidao, nije ga završio zbog radnih obveza u Beogradu od 1969. godine. Akademske godine 1971/72. upisao je studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i redovito ga završio 1975. godine s odličnim prosjekom ocjena.

Sljedeće akademske godine, 1976/77., upisao je poslijediplomski studij povijesti na istom fakultetu, a 1978. godine izabran je za asistenta-pripravnika na Katedri za povijest naroda Jugoslavije u novom vijeku, također na tom fakultetu. Budući da je njegov magisterij trebao biti iz problematike povijesti Senja i Primorske krajine krajem 17. i početkom 18. stoljeća, tijekom 1978/79. školske godine proveo je pet mjeseci na studijskom boravku u Beču. Na Filozofskom je fakultetu u Beogradu magistrirao 1980. godine radom Bune u Senju i Primorskoj krajini 1719.-1722. godine, a potom je izabran za asistenta na navedenoj katedri. Rad je istovremeno bio prihvaćen za tiskanje u Radovima Instituta za hrvatsku povijest u Zagrebu te objelodanjen u cijelosti. Godine 1980. postao je stalni vanjski suradnik Instituta za hrvatsku povijest.

Budući da je doktorsku disertaciju trebao raditi iz problematike povijesti Hrvatske Vojne krajine pod francuskom vlašću, natjecao se za jednogodišnju francusku stipendiju, koju je i realizirao 1980/81. akademske godine. Disertaciju Vojna Hrvatska - La Croatie militaire. Krajiško društvo u Francuskom Carstvu (1809.-1813.) završio je 1986. godine, ali je zbog načelnih razloga prekinuo proceduru njezine obrane na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prijavio ju je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje ju je i obranio 1988. godine. Iste je godine stekao zvanje znanstvenog suradnika na istom fakultetu. Disertacija je bila integralno objavljena u dva sveska u nakladi Školske knjige i Stvarnosti 1988. godine.

Godine 1989. bio je isključen iz nastave na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a radni odnos je prekinuo 1990. godine. U međuvremenu je boravio kao gost-predavač na Sveučilištu Yale (SAD) te na Filozofskom fakultetu u Zadru. Poslije odlaska iz Beograda natjecao se za mjesto docenta na Katedri za svjetsku povijest novog vijeka (razdoblje 1492.-1870.) Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i izabran koncem 1990. godine.

Na njegovu inicijativu 1994., odnosno 1995. godine utemeljene su Hrvatsko-francuska povijesna radionica te Hrvatsko-njemačka povijesna radionica, koje kao izborni kolegiji i istraživački projekti djeluju i danas. Godine 1995. konstituirao je i Diplomsku radionicu.

Od 1. listopada 2000. godine pročelnik je Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest.

Svih je ovih godina član Uredništva Biblioteke "Clio Croatica" u "Školskoj knjizi", a početkom 1990. godine, u suradnji s profesorom Igorom Karamanom pokrenuo je biblioteku "Povijest i historija" u "Naprijedu" (sada, "Nakladi Ljevak"), koja i danas djeluje. Godine 1994., u suradnji s "Nakladom Barbat", pokrenuo je biblioteku "Homines, tempora, loci", koja isto tako i sada djeluje. U "Nakladi Barbat" jedan je od inicijatora i suradnika na projektu višesveščane hrvatske povijesti novog vijeka, tj. od 16. stoljeća do danas.

Svih proteklih godina sudjeluje u radu projekta "Temeljni dokumenti hrvatske povijesti", koji vodi prof. dr. sc. Nikša Stančić. Od 1997. godine utemeljivač je i jedan od dvojice voditelja međunarodnoga istraživačkog projekta "Triplex Confinium", koji je nastao sveučilišnom suradnjom iz Zagreba, Budimpešte i Beča. Zagrebački istraživački tim redovito održava stručne rasprave, a održane su i tri međunarodne konferencije (Budimpešta 1997., Beč 1998. i Zadar 2000.).

U svibnju 2001. u sastavu Zavoda za hrvatsku povijest na njegovu je inicijativu utemeljen Centar za komparativnohistorijske studije.

Od srpnja 1991. do lipnja 1992. godine bio je istraživač-gost u Institut für die Wissenschaften vom Menschen u Beču. Tamo je boravio više puta i kasnije do 1999. godine kao istraživač-gost na pola godine, mjesec dana i na kratkim boravcima. U četverogodišnjem razdoblju bio je i dopisni član tog instituta kao jedan od utemeljitelja i voditelja dugoročnog istraživačkog projekta "Re-Thinking the Post-War History of Europe".

Kao gost-predavač počeo je surađivati sa Srednjoeuropskim sveučilištem u Budimpešti, a od 1995. godine na istom je sveučilištu dobio status "recurrent associate visiting professor" na History Department i ta suradnja traje do danas. Svih ovih godina, poslije 1995., radno je sudjelovao u radu velikog broja skupova u Europi, SAD i Aziji.

Ivana Cvijović Javorina, III. gimnazija, Zagreb

rođena je u Zagrebu 1985. godine. Nakon završene V. gimnazije upisala je dvopredmetni studij germanistike i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i 2009. stekla zanimanje profesorice povijesti i njemačkog jezika i književnosti. Nakon studija radila je u osnovnoj i srednjoj strukovnoj školi u Križevcima, a od rujna 2010. zaposlena je u III. gimnaziji u Zagrebu kao nastavnica njemačkog jezika. U travnju 2017. promovirana je u
zvanje profesorice mentorice. U prosincu 2018. imenovana je u radnu skupinu za provođenje cjelovite kurikularne reforme, a od školske godine 2019./2020. članica je stručne radne skupine za izradu i razvoj ispita državne mature za predmet Njemački jezik. Recenzentica je srednjoškolskih udžbenika i autorica otvorenih obrazovnih sadržaja (metodičkih preporuka i videolekcija za nastavu na daljinu). Održala je nekoliko radionica i predavanja na županijskim, međužupanijskim i državnim skupovima za učitelje i nastavnike njemačkog
jezika.


Iako se u III. gimnaziji njemački više ne predaje kao prvi strani jezik, nadarenim učenicima nastoji omogućiti dodatno usavršavanje kroz izvannastavne aktivnosti. 2019. godine uključila ih je u međunarodni projekt Jugend schreibt te je njihov članak u lipnju 2020. objavljen u njemačkim novinama Frankfurter Allgemeine Zeitung. S kolegicama Ljiljanom Lepan Babić (OŠ Jelkovec) i Dinkom Štiglmayer Bočkarjov (OŠ Augusta Harambašića) od rujna 2019. vodi projektne aktivnosti za Zagreb unutar projekta Stärkung der DaF-Vertikale im kroatischen Bildungssystem, koji financiraju Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke i Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika.

Aktivna je i na polju historiografije. Uredila je devet zbornika radova sa znanstvenih skupova, objavljuje radove na hrvatskom i njemačkom jeziku u znanstvenim publikacijama te sudjeluje na znanstvenim skupovima. Na poslijediplomskom doktorskom studiju napisala je doktorsku disertaciju Nastava njemačkoga jezika i književnosti na Sveučilištu u Zagrebu od 1876. do 1918.

Downloads

PDF

Published

22. prosinca 2020.

Series

Biblioteka Desničini susreti

Categories

Copyright (c) 2011 Drago Roksandić, Ivana Cvijović Javorina; Zoran Kravar, Drago Roksandić, Tihomir Brajović, Krištof Jacek Kozak, Helena Peričić, Davor Dukić, Goranka Šutalo, Mihajlo Pantić, Rašid Durić, Luca Vaglio, Lana Molvarec, Igor Radeka, Maša Kolanović

License

License

Details about this monograph

ISBN-13 (15)

978-953-7782-08-5

Publication date (01)

2011