Intervencijski programi poticanja školske integracije učenika izbjeglica u osnovnim školama: Priručnik za provedbu radionica suradničkog učenja i zamišljenog kontakta

Margareta Jelić, socijalna psihologinja, profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Voditeljica projekta IRCiS (Integrating refugee children in schools: a mixed-method study on the efficacy of contact-in-school interventions for building positive intergroup relations among refugee and host-society children) koji se bavi integracijom djece izbjeglica u osnovnim školama. Također je vodila ili bila suradnica na više znanstvenih i stručnih projekata usmjerenih na integracijske procese manjine i većine u višeetničkim zajednicama, prilagodbu pojedinca i zajednice u vrijeme društvene tranzicije, oporavak društva nakon pandemije koronavirusa, socijalne identitete u višeetničkim zajednicama te obrazovanje u podijeljenim društvima. Predaje kolegije iz područja identiteta, psihologije interpersonalnih i unutargrupnih odnosa, partnerskih odnosa, prevencije nasilja te grupnog rada na različitim razinama studija psihologije, te drugih studija. Objavila je šezdesetak znanstvenih i stručnih članaka te je (su)autorica nekoliko monografija. Od 2001. godine uključena je u rad Savjetovališta Filozofskog fakulteta. Članica je Latino-Europske istraživačke mreže socijalnih psihologa (LaEUMiDI) usmjerene na migracije, raseljavanje i inkluziju, kao i koautorica priručnika za osnaživanje školskih stručnih suradnika i nastavnika za kvalitetniju integraciju učenika izbjeglica putem socijalne akcije u zajednici.

Dinka Čorkalo Biruški je redovita profesorica u trajnom zvanju na Odsjeku za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstojnica Katedre za socijalnu psihologiju. Područje znanstvenoga zanimanja su joj međugrupni odnosi u ratu i miru, posebice procesi obnove zajednica i društva nakon rata i drugih nedaća, te obrazovanje manjina i njegova uloga u socijalnoj integraciji i razvoju višestrukih identiteta manjinske djece i mladih. U novije je vrijeme razvila istraživački program oporavka društva nakon pandemije koronavirusa. Predaje kolegije iz područja socijalnog identiteta, mirovne psihologije, predrasuda i diskriminacije, te istraživačke i profesionalne etike za različitim razinama studija psihologije, te drugih studija. Doktorirala je 1997. na Sveučilištu u Zagrebu, bila je Fulbrightova stipendistica na University of Massachusetts at Amherst, (2003./2004.), te gostujuća istraživačica Kroc Institute for International Peace Studies, University of Notre Dame (2014.). Vodila je ili bila suradnicom u brojnim domaćim i međunarodnim istraživačkim i primijenjenim projektima. Objavila je preko 80 znanstvenih i stručnih radova te je (su)autoricom i (su)urednicom 13 knjiga i znanstvenih monografija. Recenzentica je u brojnim domaćim i međunarodnim časopisima, kao i u hrvatskoj i međunarodnim znanstvenim zakladama. Predstavnica je Hrvatske u Znanstvenom odboru programa COST, te članica uređivačkih odbora časopisa Peace and Conflict: Journal of Peace Psychology i Journal of Social and Political Psychology. Dobitnica je Godišnje hrvatske državne nagrade za znanost (2005.), nagrade Ramiro Bujas Hrvatskog psihološkog društva za osobito vrijedno psihologijsko znanstveno djelo (2005.), nagrade Ramiro Bujas HPD-a za osobito vrijednu knjigu godine (2009.), te nagrade Marulić: Fiat Psychologia (2012.) za osobito vrijedan doprinos razvoju i promicanju hrvatske primijenjene psihologije.

Nikolina Stanković rođena je 1991. godine u Solothurnu (Švicarska). Diplomirala je 2017. godine na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na temu procjene mentalnog zdravlja izbjeglica u Hrvatskoj. Nakon studija se zapošljava kao stručna suradnica – psihologinja u Službi za zaštitu migranata nacionalnog društva Crvenog križa gdje je stekla iskustvo pružanja psihosocijalne podrške tražiteljima međunarodne zaštite i osobama pod međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj. Bila je uključena u nekoliko domaćih i međunarodnih projekata na temu psihosocijalne podrške nakon kriznih događaja i mentalnog zdravlja izbjeglica, te međugrupnim odnosima u poslijeratnim zajednicama i ispitivanjem stavova prema azilantima. Aktivno je uključena u volonterske aktivnosti HCK i udruge bordes:none. Pohađa edukaciju iz kognitivno-bihevioralne terapije. Članica je Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog udruženja bihevioralno-kognitivnih terapeuta. Od rujna 2019. godine zaposlena je na projektu IRCiS na Filozofskom fakultetu u Zagreb na kojem je iste godine upisala i poslijediplomski doktorski studij psihologije.

Antonija Vrdoljak rođena je 1994. godine u Osijeku. 2018. godine diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2019. godine radi kao doktorandica na projektu IRCiS (Integrating refugee children in schools: a mixed-method study on the efficacy of contact-in-school interventions for building positive intergroup relations among refugee and host-society children), a iste je godine upisala i doktorski studij psihologije na Filozofskom fakultetu. Pohađa drugi stupanj edukacije iz kognitivno-bihevioralnih terapija te volontira u Savjetovalištu za studente Filozofskog fakulteta. Članica je Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog udruženja bihevioralno-kognitivnih terapeuta.