Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički povijesni i filozofski aspekti: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Desničini susreti 2017.

Authors

Ivana Cvijović Javorina (ed)
Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, studentica poslijediplomskoga doktorskog studija Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest
Drago Roksandić (ed)
Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest
DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2017

Synopsis

Zbornik Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički, povijesni i lozofski aspekti najvećim dijelom čine prilozi nastali na temelju izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu Desničini sureti 2017., održanom u Zagrebu od 15. do 17. rujna.  Skup kojim je obilježena i pedeseta obljetnica piščeve smrti imao je, nakon 2012. godine, najveći broj prijavljenih sudionika, a od četrdeset osam najavljenih izlaganja, održano je četrdeset. Iako su bili spriječeni održati svoja izlaganja, neki su prijavljeni ipak napisali članke te su oni uvršteni u ovaj zbornik. Osim tekstova sudionika Desničinih susreta 2017., zbornik sadrži i dva rada autora čiji su predmeti istraživačkog interesa bliski temi skupa te su na molbu urednika, a i potaknuti pozitivnim odjecima skupa, odlučili napisati svoje priloge.  (...)

Iako zborničke cjeline nisu vizualno odvojene, članci u zborniku mogu se grupirati u tri skupine. Prvu, najbrojniju, čine prilozi u kojima se autori bave motivima smrti u djelima Vladana Desnice, bilo da se radi o opusu u cjelini, određenoj književnoj vrsti (npr. pripovijetkama) ili pojedinom književnom djelu (najčešće romanima Proljeća Ivana Galeba i Zimsko ljetovanje te nedovršenom romanu Pronalazak Athanatka). Slijede potom prilozi u kojima se tematizira motiv smrti u radovima drugih književnika (npr. arapskih pjesnika, Miroslava Krleže, Dragiše Vasića, Miroslava Antića, Dževada Karahasana i Juana Rulfa) i filozofa (Martina Heideggera, Karla Jaspersa i Stjepana Zimmermanna), a završava historiografskom cjelinom, tekstovima koji pokrivaju teme u rasponu od antike do sredine dvadesetog stoljeća. Urednici – nakon neizbježnih višekratnih čitanja svakog priloga – odlučili su napraviti vlastiti izbor naglasaka u svakom uvrštenom prilogu, nastojeći slijediti logiku „velikih tema“ koje integriraju ovaj zbornik.

Chapters

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Ivana Cvijović Javorina, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, studentica poslijediplomskoga doktorskog studija Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest

IVANA CVIJOVIĆ JAVORINA (Zagreb, 1985.) studentica je poslijediplomskoga doktorskog studija Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završene V. gimnazije upisala je dvopredmetni studij germanistike i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i stekla zanimanje profesorice povijesti i njemačkog jezika i književnosti. Zaposlena je u III. gimnaziji u Zagrebu kao nastavnica njemačkog jezika, u zvanju profesorice mentorice. Autorica je dvojezične studije „Od ovih je njemački jezik za nas bez dvojbe najvažniji...“. Prilozi za povijest nastave njemačkog jezika i studija germanistike na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu 1876. – 1904., objavljene u povodu 120. obljetnice utemeljenja Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. S prof. dr. sc. Dragom Roksandićem uredila je desetak publikacija, uključujući i osam zbornika radova sa znanstvenih skupova Desničini susreti. S njemačkog jezika prevela je knjigu francuske povjesničarke Catherine Horel "Vojnici između nacionalnih fronti. Ukidanje Vojne krajine i razvoj Kraljevskoga ugarskog domobranstva u Hrvatskoj i Slavoniji 1868. – 1914.". Piše doktorsku disertaciju pod naslovom "Nastava njemačkoga jezika i književnosti na Sveučilištu u Zagrebu od 1876. do 1918." pod mentorstvom prof. dr. sc. Drage Roksandića (Odsjek za povijest) i prof. dr. sc. Marijana Bobinca (Odsjek za germanistiku).

Drago Roksandić, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest

Rođen je 12. siječnja 1948. u Petrinji. Osnovno školovanje stjecao u Sisku, Čapljini i Mostaru, a od 6. razreda kontinuirano se obrazovao u Zagrebu. To uključuje i srednjoškolsku naobrazbu, stečenu najvećim dijelom na 5. zagrebačkoj gimnaziji. Studij filozofije i sociologije započeo je 1966/67. akademske godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iako studij nije prekidao, nije ga završio zbog radnih obveza u Beogradu od 1969. godine. Akademske godine 1971/72. upisao je studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i redovito ga završio 1975. godine s odličnim prosjekom ocjena.

Sljedeće akademske godine, 1976/77., upisao je poslijediplomski studij povijesti na istom fakultetu, a 1978. godine izabran je za asistenta-pripravnika na Katedri za povijest naroda Jugoslavije u novom vijeku, također na tom fakultetu. Budući da je njegov magisterij trebao biti iz problematike povijesti Senja i Primorske krajine krajem 17. i početkom 18. stoljeća, tijekom 1978/79. školske godine proveo je pet mjeseci na studijskom boravku u Beču. Na Filozofskom je fakultetu u Beogradu magistrirao 1980. godine radom Bune u Senju i Primorskoj krajini 1719.-1722. godine, a potom je izabran za asistenta na navedenoj katedri. Rad je istovremeno bio prihvaćen za tiskanje u Radovima Instituta za hrvatsku povijest u Zagrebu te objelodanjen u cijelosti. Godine 1980. postao je stalni vanjski suradnik Instituta za hrvatsku povijest.

Budući da je doktorsku disertaciju trebao raditi iz problematike povijesti Hrvatske Vojne krajine pod francuskom vlašću, natjecao se za jednogodišnju francusku stipendiju, koju je i realizirao 1980/81. akademske godine. Disertaciju Vojna Hrvatska - La Croatie militaire. Krajiško društvo u Francuskom Carstvu (1809.-1813.) završio je 1986. godine, ali je zbog načelnih razloga prekinuo proceduru njezine obrane na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prijavio ju je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje ju je i obranio 1988. godine. Iste je godine stekao zvanje znanstvenog suradnika na istom fakultetu. Disertacija je bila integralno objavljena u dva sveska u nakladi Školske knjige i Stvarnosti 1988. godine.

Godine 1989. bio je isključen iz nastave na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a radni odnos je prekinuo 1990. godine. U međuvremenu je boravio kao gost-predavač na Sveučilištu Yale (SAD) te na Filozofskom fakultetu u Zadru. Poslije odlaska iz Beograda natjecao se za mjesto docenta na Katedri za svjetsku povijest novog vijeka (razdoblje 1492.-1870.) Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i izabran koncem 1990. godine.

Na njegovu inicijativu 1994., odnosno 1995. godine utemeljene su Hrvatsko-francuska povijesna radionica te Hrvatsko-njemačka povijesna radionica, koje kao izborni kolegiji i istraživački projekti djeluju i danas. Godine 1995. konstituirao je i Diplomsku radionicu.

Od 1. listopada 2000. godine pročelnik je Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest.

Svih je ovih godina član Uredništva Biblioteke "Clio Croatica" u "Školskoj knjizi", a početkom 1990. godine, u suradnji s profesorom Igorom Karamanom pokrenuo je biblioteku "Povijest i historija" u "Naprijedu" (sada, "Nakladi Ljevak"), koja i danas djeluje. Godine 1994., u suradnji s "Nakladom Barbat", pokrenuo je biblioteku "Homines, tempora, loci", koja isto tako i sada djeluje. U "Nakladi Barbat" jedan je od inicijatora i suradnika na projektu višesveščane hrvatske povijesti novog vijeka, tj. od 16. stoljeća do danas.

Svih proteklih godina sudjeluje u radu projekta "Temeljni dokumenti hrvatske povijesti", koji vodi prof. dr. sc. Nikša Stančić. Od 1997. godine utemeljivač je i jedan od dvojice voditelja međunarodnoga istraživačkog projekta "Triplex Confinium", koji je nastao sveučilišnom suradnjom iz Zagreba, Budimpešte i Beča. Zagrebački istraživački tim redovito održava stručne rasprave, a održane su i tri međunarodne konferencije (Budimpešta 1997., Beč 1998. i Zadar 2000.).

U svibnju 2001. u sastavu Zavoda za hrvatsku povijest na njegovu je inicijativu utemeljen Centar za komparativnohistorijske studije.

Od srpnja 1991. do lipnja 1992. godine bio je istraživač-gost u Institut für die Wissenschaften vom Menschen u Beču. Tamo je boravio više puta i kasnije do 1999. godine kao istraživač-gost na pola godine, mjesec dana i na kratkim boravcima. U četverogodišnjem razdoblju bio je i dopisni član tog instituta kao jedan od utemeljitelja i voditelja dugoročnog istraživačkog projekta "Re-Thinking the Post-War History of Europe".

Kao gost-predavač počeo je surađivati sa Srednjoeuropskim sveučilištem u Budimpešti, a od 1995. godine na istom je sveučilištu dobio status "recurrent associate visiting professor" na History Department i ta suradnja traje do danas. Svih ovih godina, poslije 1995., radno je sudjelovao u radu velikog broja skupova u Europi, SAD i Aziji.

Downloads

PDF

Published

8. listopada 2020.

Series

Biblioteka Desničini susreti

Categories

Copyright (c) 2020 Autori, Filozofski fakultet, CKHIS

Details about the available publication format: PDF

PDF

Publication date (01)

2020

Details about the available publication format: tiskano izdanje

tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

978-953-175-706-5

Date of first publication (11)

2018

Physical Dimensions