Intelektualci i rat 1939. – 1947.: zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2012. Dio 1.

Authors

Drago Roksandić (ed)
prof. dr. sc. u m. Zagreb
Ivana Cvijović Javorina (ed)
III. gimnazija
DOI: https://doi.org/10.17234/Desnicini_susreti2012_1.dio

Synopsis

Dvosveščani zbornik sadrži 33 članka autora iz Hrvatske te Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije, koji su nastali na temelju priopćenja s međunarodnoga znanstvenog skupa "Desničini susreti 2012.: Intelektualci i rat 1939.–1947." Zbornici Desničini susreti od ovog sveska sadržavaju i opširniji, kritički artikulirani urednički predgovor. Nastavljajući raspravu na istu temu, započetu na Desničinim susretima 2011., autori na odabranim primjerima pokazuju različite odnose intelektualaca navedenog razdoblja prema ratu i ideologijama, kako protivnika tako i njihovih zagovornika. U nekim se tekstovima ujedno propituje i legtitimnost korištenja samog pojma intelektualac u navedenom razdoblju i promjene u njegovom značenju. Zbog svog komparativnog pristupa kao i predmeta istraživačkih interesa i pristupa koji dosada nisu bili kritički reflektirani, zbornik doprinosi kritičkom vrednovanju intelektualne baštine razdoblja 1939.–1947. godine te razumijevanju onih vrijednosti koje su i danas aktualne. Autori članaka su renomirani povjesničari, teoretičari književnosti, književni kritičari, antropolozi, etnolozi i znanstvenici srodnih disciplina, ali i mladi istraživači doktorandi iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, Češke, Italije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Srbije. Svaki je članak pojedinačno recenziralo dvoje recenzenata, u pravilu jedan iz Hrvatske i jedan iz inozemstva.

Chapters

Downloads

Download data is not yet available.

Author Biographies

Drago Roksandić, prof. dr. sc. u m. Zagreb

Rođen je 12. siječnja 1948. u Petrinji. Osnovno školovanje stjecao u Sisku, Čapljini i Mostaru, a od 6. razreda kontinuirano se obrazovao u Zagrebu. To uključuje i srednjoškolsku naobrazbu, stečenu najvećim dijelom na 5. zagrebačkoj gimnaziji. Studij filozofije i sociologije započeo je 1966/67. akademske godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iako studij nije prekidao, nije ga završio zbog radnih obveza u Beogradu od 1969. godine. Akademske godine 1971/72. upisao je studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i redovito ga završio 1975. godine s odličnim prosjekom ocjena.

Sljedeće akademske godine, 1976/77., upisao je poslijediplomski studij povijesti na istom fakultetu, a 1978. godine izabran je za asistenta-pripravnika na Katedri za povijest naroda Jugoslavije u novom vijeku, također na tom fakultetu. Budući da je njegov magisterij trebao biti iz problematike povijesti Senja i Primorske krajine krajem 17. i početkom 18. stoljeća, tijekom 1978/79. školske godine proveo je pet mjeseci na studijskom boravku u Beču. Na Filozofskom je fakultetu u Beogradu magistrirao 1980. godine radom Bune u Senju i Primorskoj krajini 1719.-1722. godine, a potom je izabran za asistenta na navedenoj katedri. Rad je istovremeno bio prihvaćen za tiskanje u Radovima Instituta za hrvatsku povijest u Zagrebu te objelodanjen u cijelosti. Godine 1980. postao je stalni vanjski suradnik Instituta za hrvatsku povijest.

Budući da je doktorsku disertaciju trebao raditi iz problematike povijesti Hrvatske Vojne krajine pod francuskom vlašću, natjecao se za jednogodišnju francusku stipendiju, koju je i realizirao 1980/81. akademske godine. Disertaciju Vojna Hrvatska - La Croatie militaire. Krajiško društvo u Francuskom Carstvu (1809.-1813.) završio je 1986. godine, ali je zbog načelnih razloga prekinuo proceduru njezine obrane na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prijavio ju je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje ju je i obranio 1988. godine. Iste je godine stekao zvanje znanstvenog suradnika na istom fakultetu. Disertacija je bila integralno objavljena u dva sveska u nakladi Školske knjige i Stvarnosti 1988. godine.

Godine 1989. bio je isključen iz nastave na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a radni odnos je prekinuo 1990. godine. U međuvremenu je boravio kao gost-predavač na Sveučilištu Yale (SAD) te na Filozofskom fakultetu u Zadru. Poslije odlaska iz Beograda natjecao se za mjesto docenta na Katedri za svjetsku povijest novog vijeka (razdoblje 1492.-1870.) Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i izabran koncem 1990. godine.

Na njegovu inicijativu 1994., odnosno 1995. godine utemeljene su Hrvatsko-francuska povijesna radionica te Hrvatsko-njemačka povijesna radionica, koje kao izborni kolegiji i istraživački projekti djeluju i danas. Godine 1995. konstituirao je i Diplomsku radionicu.

Od 1. listopada 2000. godine pročelnik je Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest.

Svih je ovih godina član Uredništva Biblioteke "Clio Croatica" u "Školskoj knjizi", a početkom 1990. godine, u suradnji s profesorom Igorom Karamanom pokrenuo je biblioteku "Povijest i historija" u "Naprijedu" (sada, "Nakladi Ljevak"), koja i danas djeluje. Godine 1994., u suradnji s "Nakladom Barbat", pokrenuo je biblioteku "Homines, tempora, loci", koja isto tako i sada djeluje. U "Nakladi Barbat" jedan je od inicijatora i suradnika na projektu višesveščane hrvatske povijesti novog vijeka, tj. od 16. stoljeća do danas.

Svih proteklih godina sudjeluje u radu projekta "Temeljni dokumenti hrvatske povijesti", koji vodi prof. dr. sc. Nikša Stančić. Od 1997. godine utemeljivač je i jedan od dvojice voditelja međunarodnoga istraživačkog projekta "Triplex Confinium", koji je nastao sveučilišnom suradnjom iz Zagreba, Budimpešte i Beča. Zagrebački istraživački tim redovito održava stručne rasprave, a održane su i tri međunarodne konferencije (Budimpešta 1997., Beč 1998. i Zadar 2000.).

U svibnju 2001. u sastavu Zavoda za hrvatsku povijest na njegovu je inicijativu utemeljen Centar za komparativnohistorijske studije.

Od srpnja 1991. do lipnja 1992. godine bio je istraživač-gost u Institut für die Wissenschaften vom Menschen u Beču. Tamo je boravio više puta i kasnije do 1999. godine kao istraživač-gost na pola godine, mjesec dana i na kratkim boravcima. U četverogodišnjem razdoblju bio je i dopisni član tog instituta kao jedan od utemeljitelja i voditelja dugoročnog istraživačkog projekta "Re-Thinking the Post-War History of Europe".

Kao gost-predavač počeo je surađivati sa Srednjoeuropskim sveučilištem u Budimpešti, a od 1995. godine na istom je sveučilištu dobio status "recurrent associate visiting professor" na History Department i ta suradnja traje do danas. Svih ovih godina, poslije 1995., radno je sudjelovao u radu velikog broja skupova u Europi, SAD i Aziji.

Ivana Cvijović Javorina, III. gimnazija

Rođena je u Zagrebu 1985. godine. Nakon završene V. gimnazije upisala je dvopredmetni studij germanistike i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i 2009. stekla zanimanje profesorice povijesti i njemačkog jezika i književnosti. Nakon studija radila je u osnovnoj i srednjoj strukovnoj školi u Križevcima, a od rujna 2010. zaposlena je u III. gimnaziji u Zagrebu kao nastavnica njemačkog jezika. U travnju 2017. promovirana je u
zvanje profesorice mentorice. U prosincu 2018. imenovana je u radnu skupinu za provođenje cjelovite kurikularne reforme, a od školske godine 2019./2020. članica je stručne radne skupine za izradu i razvoj ispita državne mature za predmet Njemački jezik. Recenzentica je srednjoškolskih udžbenika i autorica otvorenih obrazovnih sadržaja (metodičkih preporuka i videolekcija za nastavu na daljinu). Održala je nekoliko radionica i predavanja na županijskim, međužupanijskim i državnim skupovima za učitelje i nastavnike njemačkog
jezika.


Iako se u III. gimnaziji njemački više ne predaje kao prvi strani jezik, nadarenim učenicima nastoji omogućiti dodatno usavršavanje kroz izvannastavne aktivnosti. 2019. godine uključila ih je u međunarodni projekt Jugend schreibt te je njihov članak u lipnju 2020. objavljen u njemačkim novinama Frankfurter Allgemeine Zeitung. S kolegicama Ljiljanom Lepan Babić (OŠ Jelkovec) i Dinkom Štiglmayer Bočkarjov (OŠ Augusta Harambašića) od rujna 2019. vodi projektne aktivnosti za Zagreb unutar projekta Stärkung der DaF-Vertikale im kroatischen Bildungssystem, koji financiraju Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke i Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika.

Aktivna je i na polju historiografije. Uredila je devet zbornika radova sa znanstvenih skupova, objavljuje radove na hrvatskom i njemačkom jeziku u znanstvenim publikacijama te sudjeluje na znanstvenim skupovima. Na poslijediplomskom doktorskom studiju napisala je doktorsku disertaciju Nastava njemačkoga jezika i književnosti na Sveučilištu u Zagrebu od 1876. do 1918.

Downloads

PDF

Published

1. prosinca 2020.

Series

Biblioteka Desničini susreti

Categories

Copyright (c) 2020 Autori, Filozofski fakultet, CKHIS

Details about the available publication format: PDF

PDF

Publication date (01)

2020

Details about the available publication format: Tiskano izdanje

Tiskano izdanje

ISBN-13 (15)

ISBN 978-953-175-483-5

Date of first publication (11)

2013